Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4690/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić, kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Nade Horvatović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljenog ĐE i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne Novine broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22) i dr. odlučujući o žalbi II-okrivljenog EE podnesenoj po branitelju Darku Gojaku odvjetniku iz Karlovca protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj: 29 Pp-3461/2022-8 od 24. veljače 2022. i ispravka presude broj 29. Pp P-3461/2022-9 od 10. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba II-okrivljenog EE, a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti prvostupanjska presuda se ukida u cijelosti i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom proglašeni su krivima I-okrivljeni ĐE i I-okrivljeni EE da su na način činjenično opisan u točki I. izreke pobijane presude počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira a II- okrivljeni EE i da je počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, te je I-okrivljeni kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 99,54 eur a II-okrivljenom je za prekršaj činjenčno opisan pod točkom I. utvrđena novčana kazna od 99,54 eur a za djelo činjenično opisano pod točkom II. izreke utvrđena novčana kazna od 663,61 eur i II-okrivljeniku je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 763,15 eur koju kaznu je I-okrivljeni dužan platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude a Ii-okrivljenom je odobreno plaćanje novčane kazne na pet jednakih mjesečnih obroka od kojih je prvi obrok dužan platiti 15 dana po primitku presude, a preostala četiri obroka do 15.-og u svakom narednom mjesecu. Ukoliko okrivljenici uplate 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom za plaćanje novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.
2. Nadalje, na temelju članka 138. te članka 139. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 20,00 eur, svaki.
3. Protiv te presude II-okrivljeni EE je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te s tim u svezi odluke o novčanoj kazni. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.) ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj sud utvrdio da je počinjena bina povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona odnosno da se presuda temelji na nezakonitom dokazu. Osim toga niti činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti pravilno utvrđeno što pravilno žalitelj u žalbi ističe.
6. Nadalje, u točki 15. obrazloženja pobijane presude prvostupanjski sud je naveo da se odluka o prekršajnoj odgovornosti I. i II-okrivljenika za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je utemeljena na svim izvedenim dokazima u postupku koji su cijenjeni pojedinačno i zbirno, a u točki 26. je navedeno istim dokaznim sredstvima odnosno iskazima dvoje policijskih službenika je nesporno utvrđeno da je kritične zgode II-okrivljeni EE počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Prvostupanjski sud je cijenio i dokaze ispitivanja svjedoka sinova II-okrivljenika Đ i TE te jednako tako oca I-okrivljenika ĐE, dakle navedene iskaze svjedoka je sud analizirao, te je konstatirao da su provedeni navedeni dokazi međutim prvostupanjski sud nije dao analizu i ocjenu navedenih dokaza pa pobijana presuda nema niti razloga o odlučnim činjenicama.
1. Naime, iskazi ispitanih svjedoka kako sinova žalitelja tako i oca okrivljenika su nezakoniti dokazi, odnosno prvostupanjski sud je okrivljenike upozorio na blagodat nesvjedočenja, te su otklonili blagodat nesvjedočenja međutim iz navedenog zapisnika o ispitivanju svjedoka proizlazi da je u odnosu na upozorenje iz članka 285. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku, a kojom odredbom je propisano da se svjedok mora upozoriti da će se njegov iskaz ako odluči svjedočiti bez obzira na njegovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz, odgovor svjedoka nije unesen u zapisnik iako se radi o imperativnoj zakonskoj odredbi i takav se iskaz ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku. Valja naglasiti da nezakonite dokaze nije moguće upotrijebiti u prekršajnom postupku bez obzira na njihovu pouzdanost i vjerodostojnost, a valja naglasiti da navedeni nedostatak sadrži i zapisnik o ispitivanju svjedoka sastavljen od strane tužitelja.
7. Osim toga, iz iskaza žalitelja proizlazi da je cijelu večer bio u svom dvorištu te gasio zapaljeni auto, a I-okrivljeni ĐE je prilikom davanja obrane iskazao da je bio na balkonu. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije dostatno obrazložio da se prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji se okrivljenici terete dogodio na javnom mjestu budući da su dvorište i balkon fiktivna javna mjesta te je trebalo obrazložiti da se postupanje okrivljenika reflektiralo na javnom mjestu bilo čujno ili vidljivo, a što dostatno ne proizlazi iz obrazloženja prvostupanjske odluke. Dakle obrazloženje prvostupanjskog suda navedeno u točki 18. po ocjeni ovog suda imajući u vidu obrane okrivljenika nije valjano niti dostatno obrazloženo u odnosu na zakonsko obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te činjenični opis prekršaja koji se u optužnom prijedlogu za taj prekršaj okrivljenicima stavlja na teret.
8. Jednako tako iz stanja spisa proizlazi da je rješenje o ispravku presude uručeno okrivljeniku 15. ožujka 2023. dakle nakon što je okrivljenik podnio žalbu, pa je žalba podnesena samo na presudu citiranu u uvodu, međutim valja naglasiti da je odredbom članka 186. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano da će se nakon pravomoćnosti rješenja o ispravku (stavak 1.) izraditi novi prijepis odluke o prekršaju odnosno druge odluke s ispravcima koju će osobama iz članka 184. ovog Zakona dostaviti s rješenjem o ispravku. Ispod naziva odluke o ispravcima naznačit će se ispravak, a stavkom 3. citiranog članka je propisano, između ostalog, protiv rješenja o ispravku nepravomoćne odluke o prekršaju ili druge odluke nije dopuštena žalba. Slijedom navedenog prvostupanjski sud nije postupio u smislu gore navede odredbe, međutim izostala je žalba na rješenje o ispravku.
9. Slijedom navedenog trebalo je žalbu II-okrivljenika prihvatiti, a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti ukinuti prvostupanjsku presudu u cijelosti i u odnosu na I-okrivljenika ĐE, imajući u vidu da je odredbom članka 202. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano, ako drugostupanjski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist od okrivljenika od koristi za kojeg okrivljenika nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu postupit će se po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.
10. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak u postupku ispitati okrivljenike na navede optužnog prijedloga, ispitati ponovno svjedoke policijske službenike te u svojstvu svjedoka sinove žalitelja i oca I-okrivljenika jednako tako provesti sve druge dokaze koje ocjeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.
11. Zbog navedenih razloga trebalo je na temelju članka 207. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 3. srpnja 2026.
Zapisničar
Predsjednica vijeća
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 6 (šest) ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.