Poslovni broj: P-824/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Marija Gugić, u pravnoj stvari tužitelja: NC "Vilić" (OIB [osobni identifikacijski broj]), Ulica 48 br.16, Vela Luka, kojeg zastupa punomoćnica Franciska Matijašević, odvjetnica u Veloj Luci, protiv tuženika: Općina Vela Luka (OIB 00935002462), Obala 3 br. 19, koju zastupa općinska načelnica UC, bacc. oec., a nju po punomoći zaposlenica TC, mag. iur., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 21. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnica parničnih stranaka, na ročištu zakazanom radi objave odluke, 2. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj NC "Vilić" (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa], vlasnik nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao oranica, Bad površine 476m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude zatraži i postigne upis uknjižbe prava vlasništva tako označene nekretnine na svoje ime uz prethodno brisanje tog prava s imena prednika tuženika upisano kao Opće narodna imovina s organom upravljanja Z- 96/49 u korist Mjesni narodni odbor Vela Luka.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 14. kolovoza 2025.navodi se da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekao temeljem nasljedstva iza smrti oca pok. EC "Vilić". Potonji pak da je sa svojim bratom JC kupio utuženu nekretninu tada katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to od LC. Upravo na zahtjev JC da je izvršen premjer kčbr. [katastarska čestica] kada je formirana kčbr. [katastarska čestica] u površini od 476m2. Na temelju zahtjeva stranaka da je potom 5. veljače 2004. izvršeno snimanje i parcelacija dijela kčbr. [katastarska čestica] u predjelu Komun k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da je kao međaš kčbr. [katastarska čestica] naveden NC kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da je tužitelj vlasnik utužene nekretnine potvrdila je i LC ž. N u svojoj izjavi od 29. svibnja 2006. Radi svega navedenog da je upis u zemljišnoj knjizi formalne naravi pa je predloženo da sud po provedenom postupku prihvati tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 9. ožujka 2026. tuženica nije osporila činjenične navode tužbe, ali ističe da je teret dokaza na tužitelju.

3. U postupku je proveden dokaz čitanjem isprava priloženih spisu i to e- zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 11. kolovoza 2025., prijepisa posjedovnog lista br. 2144 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 11. kolovoza 2025., potvrde-povijesti promjena na katastarskoj čestici izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar Blato KLASA:930-04/25-05/154, URBROJ:541-30-05/4-25-2 od 12. kolovoza 2025., zapisnika o postojećim međašima od 5. veljače 2004., skice premjeravanja od 29. svibnja 2005., izvoda iz katastarskog plana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izjave LC ž. N **.**.2006., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-83/93 od 4. svibnja 1993. iza smrti EC "Vilić" pok. U, zapisnika javnog bilježnika Ivne Kaliman, kao povjerenika Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-277/13, UPP/OS-231/13 iza smrti ŠC pok. T, rođ. E, saslušanjem svjedoka JC pok. U i OC pok. EC te AC sina J.

4. Ocjenom svih izvedenih dokaza zajedno i svakog izvedenog dokaza posebno, ovaj sud drži da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmetom postupka jest nekretnina katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je, kako to proizlazi iz potvrde-povijesti promjena na katastarskoj čestici izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar Blato KLASA:930-04/25-05/154, URBROJ:541-30-05/4-25-2 od 12. kolovoza 2025., nastala parcelacijom matične kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 2507m2. Netom označena matična kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] revizijom katastra 1960. bila je upisana u tri posjedovna lista i to u posjedovni list br. 199 na ime SC "Birbo" pok. J za 700m2, u posjedovni list br. 200 na ime BC pok. L u površini od 1707m2 i u posjedovni list br. 245 na ime FC " Š" ud. O za 100m2. Takav upis egzistirao je do 1976 (spisak promjena 37/76) kada je na zahtjev JC "Vilić" (strica tužitelja) izvršen premjer kčbr. [katastarska čestica], a spomenutim postupkom formirana je kčbr. [katastarska čestica] površine 476m2 upisano kao posjed imenovanog JC "Vilić". Iz netom navedenog ovaj sud nalazi da je utužena nekretnina u sklopu tada matične kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sredinom prošlog stoljeća predstavljala isključivo vlasništvo i posjed obitelji FC " A". Iz daljnjih utvrđenja u postupku proizlazi pak da su članovi obitelji FC " A" tako označenom nekretninom raspolagali pravnim poslom. Tako iz sadržaja spisu priložene izjave LC. N od 29. svibnja 2006. proizlazi kako je potpisnica svojedobno prodala jedan dio sadašnje kčbr. [katastarska čestica] u predjelu Komun površine cca 350m2 koje sa sjeverozapada graniči sa zemljištem RC (kčbr. [katastarska čestica]) i NC (tj. tužitelja) – kčbr. [katastarska čestica] (utužena nekretnina), sa istoka s čest. zem. [katastarska čestica], sa sjeveroistoka s čest. zem. [katastarska čestica], a s jugoistoka s javnim putem, i u dužini od cca 2m sa ostatkom čest. zem. [katastarska čestica]. U navedenoj Izjavi ujedno je konstatirano da je zemljište koje je imenovana prodala JC označeno na Priloženoj Skici sa Zapisnikom o potojećim međašima katastra u Blatu od 13. prosinca 2003. točkama ABCDEFG i crvenom bojom radi čega je izrazila svoju suglasnost na provedenu parcelaciju. Spisu prileži i skica premjera od 29. svibnja 2006. sa zapisnikom o postojećim međašima od 10. veljače 2004. iz kojih isprava je razvidan oblik i položaj utužene kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na okolne nekretnine. Iz skice je razvidno da je kao posjednik utuženog zemljišta evidentiran upravo tužitelj. Samim time sud prihvaća kao istinite navode tužbe u smislu kojih je danas pok. EC, otac tužitelja, a brat JC negdje sedamdesetih godina kupio je utuženo zemljište. Iako tužitelj ne posjeduje ispravu o tako zaključenom pravnom poslu okolnost da je takav pravni posao zaključen i realiziran proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka. Prije svega svjedok JC "Vilić", koji je očito formalno upisan kao posjednik utužene nekretnine, opisuje dinamiku zaključene kupoprodaje pa tako tvrdi da je kupoprodaja bila zaključena u dva navrata, prvi put sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a u drugom navratu par godina nakon toga. Nakon toga da je preuzet posjed upravo kako je to evidentirano na Skici premjeravanja koja prileži spisu na listu 11. Na temelju suglasnih kazivanja svjedoka sud je utvrdio kako utužena nekretnina u naravi predstavlja vrt na kojem se prema iskazu svjedoka JC i OC nalaze dva tri stabla smokve, dio tog zemljišta je namijenjen za parking, a na dijelu se nalazi i kućica koja se koristila za držanje životinja. Svjedoci OC i ĐC nisu imali neposrednih saznanja na temelju čega je to još otac tužitelja preuzeo posjed utužene nekretnine, ali su potvrdili kontinuirani posjed još oca tužitelja, danas pok. EC kojem se nitko nije suprotstavljao niti polagao bilo kakva prava na utuženoj nekretnini.

6. Dovodeći u vezi sadržaj rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-83/93 od 4. svibnja 1993. iza smrti EC "Vilić" pok. U s zapisnikom javnog bilježnika Ivne Kaliman, kao povjerenika Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-277/13, UPP/OS-231/13 iza smrti ŠC pok. T, rođ. E sud nalazi kako je tužitelj po susljednoj smrti majke ŠC temeljem ustupa sestre ČC pok. EC proglašen isključivim nasljednikom svog oca pok. S.

7. Obzirom na iznijeto, sud je uzeo u obzir rezultate dokaznog postupka i to prvenstveno činjenicu da se tužitelj temeljem nasljedstva iza smrti oca pok. EC pok. U nalazi u posjedu utužene nekretnine od devedesetih godina prošlog stoljeća. Otac tužitelja je pak utuženo zemljište stekao temeljem zaključene i realizirane kupoprodaje sedamdesetih godina prošlog stoljeća od stvarnih vlasnika iz obitelji OC " A". Radi navedenog ovaj sud ocjenjuje kako je osnovano prihvatiti navode tužbe da je tužitelj stvarni i jedini vlasnik i posjednik utuženog zemljišta i da je to pravo stekao dosjelošću odnosno posjedovanjem putem prednika kroz zakonom određeno vrijeme, da je njegov posjed samostalan i istinit, da se zasnivao na valjanoj pravnoj osnovi, a to je nasljeđivanje i kupoprodaja u obitelji po očevoj lozi i da se u svemu ponaša kao vlasnik tako označene nekretnine. Dakle, u konkretnom slučaju ispunjene su u cijelosti zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću odnosno posjedovanjem nekretnine kroz zakonom određeno vrijeme, neprekidno i nesmetano kako je to propisano odredbom čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu – ZV-a).

Kod stjecanja stvari u vlasništvu određenih privilegiranih osoba (čl.159. st. 4. ZV) pa tako i tuženika (jer je utvrđeno da nije riječ o općem dobru u javnoj uporabi), posjednik nekretnina steći će ih nakon 20 godina posjedovanja, ako mu je samostalan, neprekinuti posjed kvalificiran (zakonit, istinit i pošten), a nakon 40 godina ako mu je posjed

barem

pošten.

S tim u vezi treba istaknuti da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja - pravo na posjed (čl. 18. st. 1. ZV). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (čl. 18. st. 2. ZV) i posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (čl. 18. st. 3. i 5. ZV). Stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1. siječnja 1997.) odredbom čl. 388. st. 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/1997, U-I-235/1997, U- I-237/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997 od 17. studenog 1999. ukinuta je odredba čl. 388. st. 4. ZV, pa je od dana stupanja na snagu ZV, pa do 17. studenog 1999. bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2019., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo

je

slijedeće

shvaćanje:

"Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

8. Uzimajući u obzir da je tužitelj putem imenovanih pravnih prednika zakoniti, istiniti i pošteni posjednik utužene nekretnine najkasnije od sredine prošlog stoljeća, to je do 17. studenog 1999. kada je objavljena odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-I-58/1997, U-I-1235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997 i U-I- 1054/1997 - "Narodne novine" broj 137/99 od 4. prosinca 1999.) kojom je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZV proteklo vrijeme od 20 godina samostalnog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja, pa ovaj sud cijeni da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva slijedom čega je na temelju čl. 159. st. 4. ZV utvrđeno da je tužitelj vlasnik utužene kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Prema odredbi čl. 130. st. 1 ZV-a, tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Kako se pravo vlasništva stečeno na orginarni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva i trpljenja upisa, to je sud usvojio takav tužbeni zahtjev pa je i presuđeno kao u izreci. Zbog toga je sud prihvatio postavljeni tužbeni zahtjev i ovlastio tužitelja na upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] pa je i presuđeno kao u izreci.

10. Stranke nisu zatražile ni popisale parnični trošak pa je u odnosu na izreku presude odluka o trošku izostala.

U Korčuli, 2. srpnja 2026.

S u t k i n j a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).