REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Ovr-985/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Juri Pezelju, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja HB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], povodom prijedloga za osiguranje privremenim mjerama, dana 2. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja TB za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine podnesen 16. ožujka 2026. kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Predlagateljica osiguranja u prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine u bitnom navodi da je suvlasnica nekretnine na adresi [adresa] u [adresa] u 1/2 dijela dok je njen otac, protivnik osiguranja, suvlasnik u preostalih 1/2 dijela. Navodi da nema ključ niti pristup niti jednom dijelu nekretnine te je u potpunosti isključena iz korištenja suvlasničke stvari. Ne osporava da se nekretnina, koja se u naravi sastoji od više stanova, koristi od strane ostalih članova obitelji, no smatra da i njoj pripada pravo korištenja jednog manjeg stana koji je zaključan. Navodi i da ga je potrebno nužno sanirati jer da je zapušten, zahvaćen vlagom i neugodnim mirisima, a što joj je onemogućeno zbog uskraćenog pristupa. U dopuni prijedloga navodi da je protivnik osiguranja nakon podnošenja prijedloga sudu u predmetni manji stan uveo treće osobe - njenog bivšeg supruga i partnericu koji ga povremeno koriste, dok je njoj i nadalje onemogućen pristup bilo kojem dijelu nekretnine, a u nekretninu jedino uspije ući kada joj kćerka ustupi ključ, dok vlastiti ključ nema. Navodi da je 18. travnja 2026. kada su protivnik osiguranja i treće osobe boravili u nekretnini u vidno alkoholiziranom stanju te stvarali buku i narušavali mir na teren bila prisiljena intervenirati policija koja je sastavila zapisnik. Stoga zaključno predlaže donijeti privremenu mjeru kojom će sud naložiti protivniku osiguranja da joj odmah preda ključ navedenog stana i omogući nesmetan pristup i korištenje, dopusti nužne radove radi sprječavanja daljnje štete, zabrani protivniku osiguranja davanje bilo kojeg dijela nekretnine trećim osobama bez njene suglasnosti te mu naložiti da omogući korištenje električne energije za predmetni prostor a predlaže i da sud odredi da se predmetni manji stan dodijeli njoj na korištenje.
3.Sud nije dostavljao prijedlog za donošenje privremene mjere protivnoj strani jer smatra da su okolnosti i podatci u spisu dovoljni za donošenje odluke.
4.Prijedlog nije osnovan.
5.U čl. 346 st. 1 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6.U čl. 347 st. 1 OZ propisane su vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, te proizlazi da sud može odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takvog osiguranja. Također, sud može, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
7.Dakle, da bi se uopće razmatrao prijedlog, osim podataka iz čl. 341 OZ, mora postojati vjerojatnost da tražbina, kako ju predlagatelj obrazlaže, postoji te da protivnik osiguranja svojim postupcima (radnjama) sprječava ili znatno otežava ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Nadalje, u prijedlogu mora biti navedeno u kojem roku će biti pokrenut postupak radi opravdanja donesene mjere (tražbine za koju se traži osiguranje).
8.Prema podatcima u spisu proizlazi da predlagateljica osiguranja svoju tražbinu prema protivniku osiguranja obrazlaže činjenicom da joj je kao suvlasnici nekretnine onemogućen pristup i korištenje nekretnine sukladno ovlastima koje joj to pravo daje. Nadalje, da je onemogućena u obavljanju nužnih radova radi saniranja manjeg stana koje je zapušten i neodržavan. U tom kontekstu predlagateljica zapravo traži da sud naloži protivniku osiguranja predaju ključeva nekretnine (stana), omogući izvođenje nužnih radova, omogući korištenje električne energije te mu zabrani davanje bilo kojeg dijela nekretnine trećim osobama bez njene suglasnosti. Predlagateljica je dostavljenom dokumentacijom učinila vjerojatnom postojanje tražbine koja joj kao suvlasnici pripada po odredbama čl. 37 do 42 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 52/25., dalje ZVDSP). Međutim, ostvarenje takve tražbine prema protivniku osiguranja mora biti radnjama protivnika osiguranja sprječavano i znatno otežavano, odnosno da bi radnjama prouzrokovalo nasilje i nastanak nenadoknadive štete. A to iz dostavljene dokumentacije sud nije utvrdio, jer osim tvrdnji predlagateljice, nije dostavljen niti jedan dokaz da je predlagateljica u ostvarenju svojih vlasničkih prava (traženje ključeva, ulazak u nekretninu i sl.) bila odbijena od strane protivnika osiguranja niti da bi doista protivnik osiguranja svojim radnjama u tom nastojanju sprječavao ili činio radnje koje bi predstavljale nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. Pozivanje na zapisnik policije koji s tiče remećenja javnog reda i mira od strane trećih osoba ne predstavlja takav dokaz a isti je trebalo priložiti ukoliko je predlagateljica osiguranja bila sudionikom tog događaja. Naime, sud nije dužan niti ovlašten po službenoj dužnosti pribavljati dokaze koji idu u korist određenoj strani, a predlagateljica nije dokazala da bi joj od strane MUP-a bilo uskraćeno davanje zapisnika na koji se poziva, pa da bi bila nužna intervencija suda u tom slučaju. Iz dokumentacije su razvidne fotografije dijela nekretnine iz kojih se može zaključiti da je ista u održavanom stanju, a da određeni dijelovi ukazuju na pojavu vlage, no iz toga se ne može zaključiti da bi se radilo o zapuštenom i neodržavanom objektu. Nadalje, nije priložen podatak o uskrati ili onemogućavanju korištenja električne energije. Sud nije utvrdio niti da bi se radilo o potrebi reguliranja međusobnih odnosa stranaka glede eventualnog sprječavanja nasilja ili nenadoknadive štete, imajući u vidu da za to nema priloženih dokaza. Ukoliko i postoje određena obiteljska neslaganja i ukoliko je potrebno drugačije urediti izvršavanje posjeda i vlasničkih ovlasti kao i predmetnog stana, onda za to postoje drugi postupci u kojima se rješavaju sporna pitanja (tužba zbog povrede vlasničkih prava, smetanja vlasničkog posjeda i sl.). Međutim, postupak osiguranja privremenim mjerama je specifičan pravni put kojim se sporna pitanja i odnosi ne rješavaju, već se samo osigurava da se do trenutka njihovog rješenja (sudskim putem) ne osujeti tražbina koja je predmetom postupka odnosno da ne nastane šteta koja se ne bi kasnije mogla nadoknaditi. Treba navesti i da predlagateljica nije odredila vremensko trajanje predložene mjere niti u kojem bi roku pokrenula postupak radi opravdanja privremene mjere, a što je sve bitan element prijedloga podnesenog sudu.
9.Iz svega naprijed navedenog proizlazi da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da bi predloženu mjeru trebalo donijeti iz razloga u čl. 346 st. 1 toč. 1 i 2 OZ pa je valjalo prijedlog odbiti i odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 2. srpnja 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od dana primitka. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u 3 istovjetna primjerka ovom sudu a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. predlagateljici osiguranja
2. protivniku osiguranja uz prijedlog i dopunu od 27.4.2026. (na znanje)