1

                                                                                  Poslovni broj: 18 K-108/2023 -14

 

 

               

         Republika Hrvatska

        Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5                             Poslovni broj: 18 K-108/2023-14

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sucu Domagoju Lovriću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tatjane Štulić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog M. M. i 2. okrivljenog M. Č. zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona (NN-125/11,144/12,56/15 i 61/15-dalje u tekstu KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj: K-DO-156/14 od 1.listopada 2014., koja je izmijenjena dopisom od 6. svibnja 2019. i na  raspravi 17. srpnja 2021. godine, nakon održane javne rasprave 18. prosinca 2023. u prisutnosti 1 i 2.okrivljenika i savjetnice ODO Sisak Melanije Podbrežnjak Miletić, javno je istog dana,

p r e s u d i o    j e

 

I/ 1. okrivljeni M. M., OIB …., sin V., majka M., rođ. N., rođen …., u S., Š., prebiva na adresi: P. 1, 84030 E., N., državljanin RH, ekonomist, SSS, zaposlen u Njemačkoj kao vozač kamiona sa primanjima od 2.500 eura mjesečno, oženjen, otac troje maloljetne djece, suvlasnik kuće u G., vlasnik automobila S. F. 2023.g., neosuđivan

 

2. okrivljeni M. Č., OIB …., sin F., majka R., rođ. U., rođen …., u K., prebiva na adresi M., S. 31, N., državljanin RH, elektroničar mehaničar, SSS, zaposlen u MS obrtu, primanja 800,00 eura mjesečno, u izvanbračnoj zajednici, otac četvero maloljetne djece, od imovine vlasnik kuće, Trg dr. F. T. 9, G., neosuđivan

 

k r i v i    s u

 

II/ što su:

 

dana 10. veljače 2014. oko 19,40 sati u G., u ugostiteljskom objektu A. bar, T. F. T. 15, nakon kraćeg verbalnog sukoba sa B. L., pristajući da ga teško ozljede u trenutku dok je B. L. sjedio na barskoj stolici, prišli mu sa leđa i rukama ga oborili na pod te potom ga izudarali po tijelu kojom prilikom je B. L. zadobio tjelesne ozljede u vidu natučenja nosa s tragovima krvi u nosnoj i usnoj šupljini dok je prilikom pada sa barske stolice zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma donjih krajeva obje kosti desne potkoljenice s razdorom deltoidnog ligamenta i djelomičnim iščašenjem u zglobu gležnja,

 

III/ dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedili,

 

IV/ čime su počinili kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom - opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. KZ/11.

 

V/ te se na temelju članka  118. stavak 1. KZ/11 1.okrivljeni M. M.

 

o s u đ u j e

 

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 ( šest) MJESECI

 

VI/ te se 1.okrivljenom M. M. na temelju članka 56. KZ/11,

 

i z r i č e

 

uvjetna osuda

 

tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko 1. okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo,

 

VII/ a na temelju članka  118. stavak 1. KZ/11 2. M. Č. se

 

o s u đ u j e

 

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 ( šest) MJESECI

 

 

VIII/ te se 2. okrivljenom M. Č. na temelju članka 56. KZ/11,

 

i z r i č e

 

uvjetna osuda

 

tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko 2. okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

 

              IX/ Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08  u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. do 7.  ZKP/08,  1. i 2. okrivljenici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.244,04 eura¹ / 9.373,21 kuna, a koji se odnose na troškove vještačenja u ukupnom iznosu od 896,80 eura¹ / 6.757,00 kuna, troškove dolaska svjedoka na rasprave u ukupnom iznosu od 47,24 eura ¹ / 356,00 kuna te paušalnu svotu u iznosu od iznosu od 300 eura¹ / 2.260,35 kuna,  sve u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

 

 

 

Obrazloženje

 

1.Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva Sisak broj K-DO-156/14 od 1.listopada 2014. konačno izmijenjenom na raspravi od 16.srpnja 2021. stavljeno je na teret 1.okrivljenom M. M. i 2.okrivljenom M. Č. počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela-teškom tjelesnom ozljedom-opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. KZ-a/11.

 

2. Pozvani da se očituju o optužbi 1. i 2.okrivljenici su izjavili da se ne smatraju krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

 

3.Tijekom dokaznog postupka okrivljenici su iznijeli svoju obranu, pročitani su bolnička prijava za oštećenika, medicinska dokumentacija za oštećenika, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga, za 1. i 2. okrivljenike, nalaz i mišljenje vještaka I. N. od 19.9.2014., medicinska dokumentacija za S. B., pohvalnica Ministarstva obrane oružane snage RH od 23. svibnja 2014. za 1.okrivljenika, nalaz i mišljenje vještaka Š. 28.12.2018., iskazi saslušanih svjedoka J. Z., S. B., D. P., J. D., M. M., A. R., oštećeni B. L., vještak J. Š., vještak D. M.,  izvršen je uvid u spis Prekršajnog suda u S. P.-292/14 , te posebno u pravomoćnu presudu Prekršajnog suda u Sisku, od 12.4.2016.,nalaz i mišljenje vještaka D. M. od 21.lipnja 2022, te izvadak iz kaznene evidencije za 1. i 2. okrivljenike.

4. Prvookrivljeni M. M. je u svojoj obrani naveo da je inkriminiranog dana dobio rješenje da je primljenu u hrvatsku vojsku, te je zajedno sa 2. okrivljenim koji je njegov kum išao to proslaviti u ugostiteljski objekt A. bar, te su s njima još bili P. i D.. Stajali su za šankom te su unutra već bili B. i L. koje od ranije ne poznaje. Počeli su pjevati T. pjesme na što mu je S. B. rekao da zašuti, jer da su oni četnici. Na to mu je on rekao da u svojoj domovini može pjevati što god hoće, te je tu došlo do verbalnog sukoba između njega i B.. Cijelo vrijeme molio je da ih puste na miru, da su samo došli popiti piće i da ne žele nikakve sukobe, a on pogotovo nije htio sukob s obzirom da je u hrvatskoj vojsci profesionalni vojnik. Za cijelo to vrijeme 2. okrivljeni je telefonskim putem zvao vlasnika kafića M. M. a kako bi rekao B. da ih ostavi na miru, ali se on nije javljao na telefon. Kako ih isti nije i dalje ostavljao na miru, odlučili su napustiti kafić, ali tada ga je B. napao i zamahnuo nekoliko puta šakom u namjeri da ga udari, ali se on uspio izmaknuti te su se pohrvali u jednom trenutku, ali tada je došao 2. okrivljeni u namjeri da ih rastavi, a oštećeni je skočio sa barske stolice te mu se noga zapetljala u istu i skočio zajedno sa stolicom na mene, te su oni zajedno pali na pod uslijed čega je oštećenom pukla noga. Dodao je da su se još hrvali na podu, te je došlo do udaraca između njih, a prestalo je iz razloga jer se on ustao i prestao se hrvati sa istim. Oštećeni se za cijelo vrijeme verbalnog sukoba njega i B. se nije miješao te nije istina da bi on udarao oštećenog, a niti ga je 2. okrivljeni udario, te nije istina da bi ploču stola bacio na oštećenog jer to nije moguće u tom kafiću, budući je ista pričvršćena na željeznu konstrukciju. Ističe da je inače trenirao kik boks i da ga je samo jednom udario on bi imao veće ozljede, odnosno odmah bi pao u nesvijest. Zbog ovog događaja nije mogao napredovati u vojsci, te je dao otkaz i promijenio mu se čitav život zbog toga, te je morao otići u N. raditi. 2. okrivljeni je zvao policiju i hitnu. S. B. i L. još je bila i supruga oštećenog te i dijete oštećenog, i J. Z.. Tom prilikom bili su u alkoholiziranom stanju, dok su B., L. i njegova supruga bili još više u alkoholiziranom stanju od njih i to sa mldb. djetetom. Vodio se postupak za naknadu štete povodom privatne tužbe od strane oštećenog prema njemu, ali je oštećeni rekao da ima namjeru povući navedenu privatnu tužbu, te su bili zajedno na piću. I nakon inkriminiranog događaja oštećeni je razgovarao sa 2. okrivljenim, te mu rekao da mu je noga zapela u stolicu, i da mu je zbog tog pukla, a ne zbog nikakvog udarca. Sav taj verbalni i fizički sukob je trajao 30 minuta. Njemu je supruga oštećenika razbila glavu na način da ga je udarila pivskom flašom u glavu dok se hrvao na podu sa oštećenim, a o čemu ima medicinsku dokumentaciju. Nije bilo nikakvog fizičkog kontakta bilo između 2. okrivljenika i oštećenog. Nije uzimao flašu niti bilo što drugo kada je došao u fizički sukob sa oštećenim. Ni u jednom trenutku nije došlo do rušenja stola u kafiću, niti da bi otpala ploča sa navedenog stola. Nisu bili ispred kafića kada je došla policija. On od policije kada je došla na lice mjesta a i sutradan tražio da se utvrdi kako je došlo stvarno do događaja, te da nije bilo moguće da on ploču stola otkine ili da baci na oštećenog a kako je to već naveo te od policije nije tražio nikakvu potvrdu događaja, jer nije znao da se to može.

4.1. S obzirom na izmjenu činjeničnog opisa optužbe 1.okrivljeni je ostao kod svojeg ranijeg iskaza i dodatno naveo da nije istina da bi on sa stolice srušio oštećenika jer je on imao kontakt isključivo sa B..

 

5. Drugookrivljeni M. Č. je u svojoj obrani naveo da iskazuje suglasno kao 1. okrivljenik, te je dodao da niti u jednom trenutku nije dotaknuo oštećenoga, a niti ga udario već je samo odmaknuo B. od 1. okrivljenika. Kada je policija došla na lice mjesta oni su samo alkotestirali 1. okrivljenika i njega dok nisu alkotestirali oštećenog, te B.. Pozvao je policiju i hitnu pomoć, te sasvim sigurno to ne bi učinio da je imao namjeru ozlijediti oštećenog ili bilo kog drugog, kako je to navedeno. Također ne bi zvao niti vlasnika kafića da smiri situaciju da su imali namjeru nekoga istući. Oštećenom je noga pukla prilikom zakretanja, a kada je htio skočiti iz stolice te da je na njega 1.okrivljeni bacio ploču okruglog stola onda bi isti imao sasvim sigurno ozljede i negdje drugdje, a ne bi imao ozljedu samo na jednom dijelu noge. Prigovara nalazu i mišljenju vještaka te moli da se vještak pozove i sasluša a na okolnosti mehanizma nastanka navedene ozljede. Vodio se prekršajni postupak protiv njega zbog ovog događaja te je kažnjen sa 500,00 kn. B. je na njih dizao stolicu u kafiću a što je i sam izjavio u prekršajnom postupku. Poznaje oštećenog te sve koji su s njim bili u društvu jer je radio kao poštar te on nije pričao s nikim od njih prije tog sukoba osim sa J. Z.. S obzirom na izmjenu činjeničnog opisa optužbe ostaje kod date obrane, te je naveo da ni on ni 1. okrivljenik nisu gurnuli sa stolice oštećenika, već je on sam pao zbog alkoholiziranosti, u tom naguravanju, te im se prvotno stavljalo na teret da su ga udarili po nozi sa pločom stola što također nije istina i što je utvrđeno vještačenjem te da je isključivo krivnja oštećenog zbog nastanka navedene ozljede.

 

6. Oštećeni B. L. je u svom iskazu naveo da je bio u kafiću A. bar sa suprugom i mlt. sinom, te B. i Z.. U kafić su ušle tri osobe od kojih mu je bio poznat 2.okrivljenik dok je kasnije saznao da je s njim bio i M., 1.okrivljenik,a treću osobu nije zapamtio. 1. i 2. okrivljenici su bili u alkoholiziranom stanju i odmah su počeli nešto dovikivati kada su ušli u kafić. 2. okrivljenik je tada uhvatio suprugu rukama oko struka, povukao ju prema sebi, a kada mu je Z. maknuo ruku, 2. okrivljenik je kleknuo ispred nje te ju polizao po ruci. B. mu je na to rekao "ostavi ćenu", a on se nije htio miješati. 1. i 2.okrivljenici su zatim tražili B. da izađe s njima van, ali ga je on spriječio da izađe. 1. i 2. okrivljenici su nakon toga izašli iz kafića te se vratili nakon 15-tak minuta i napali njega i B.. Sjeća se da je 2. okrivljenik udario B. u potiljak, a 1. okrivljenik je počeo udarati njega šakama. Kada su taj drugi puta ušli, njega su 1. i 2. okrivljenici s leđa srušili na pod, dok je on sjedio na barskoj stolici. 1. i 2. okrivljenici su ga udarali, po glavi, ali to nisu bili jaki udarci jer su bili u alkoholiziranom stanju. Sjeća se i da je 2. okrivljenik vrijeđao moju suprugu na način da je govorio "kurvo četnička". Dok je on ležao, 1. okrivljenik je bio na njemu, a onda ga je supruga udarila nogom pa se je on ustao, te je 2. okrivljenik izašao van iz kafića, a 1. okrivljeni je bacao stolice na sve strane. Počeo je ustajati i nakon nekoliko sekundi je osjećao kao da propada i vidio da mi je ozlijeđena desna noga pa je sjeo. Ne zna kako je tu nogu ozlijedio, te su njemu drugi, odnosno vlasnik kafića mu je rekao da postoji mogućnost da je 1.okrivljenik na mene bacio mramornu ploču od stola i na taj način mi ozlijedio nogu, ali je najvjerojatnije da je zglob iščašio prilikom pada sa barske stolice. Tom prilikom zadobio je prijelom lisne kosti i raspuknuće ligamenta desne potkoljenice, te mu je iščašen desni skočni zglob. Njemu su se 1. i 2. okrivljenici ispričali, te on nema ništa protiv njih. Zbog ozljede bio je dva puta na operaciji, te je treći puta vadio šipke, i išao na terapije. Nitko od njih nije bio u alkoholiziranom stanju, a pogotovo on jer je bio sa mlt. sinom te su u kafić tek došli. Oni nisu 1. i 2. okrivljenika provocirali na nacionalnoj osnovi. Njega je 2.okrivljenik nazvao odmah drugi dan i ispričao mu se, a kasnije ga je zvao i 1. okrivljenik, te se ispričao. Prvotno je vodio postupak za naknadu štete, ali se poslije predomislio i povukao tužbu.

 

7. Svjedok J. Z. je u svom iskazu naveo da je sa L. i B. bio u kafiću A. b. u popodnevnim satima, te im se kasnije pridružila B. supruga S. i njihov sin. U jednom trenutku vidio je da kroz prozor u kafić gledaju osobe od kojih je jednu poznavao kao poštara , a radilo se o 2. okrivljeniku i još dvije mlađe muške osobe, koje nije poznavao. Ušli su u kafić i vidio je da je jedan od te dvojice mlađih osoba počeo vikati da je ustaša, na što je B. kroz šalu rekao da je on onda četnik iako je bio u HV tijekom domovinskog rata. 2. okrivljenik je S. uhvatio oko pasa, zatim kleknuo i lizao joj ruku i svašta dobacivao, a on mu je maknuo ruku i odgurnuo ga, na što mu je B. rekao da ne dira vruće. Taj mlađi dečko koji je rekao da je ustaša, je tada pozvao B. da izađe van i da se obračunaju te je B. htio krenuti te su mu oni rekli da se u to ne upušta. 2. okr. je cijelo vrijeme provocirao i vrijeđao S., a taj mlađi je izašao van iz kafića, pa ponovno ušao i napao B. L. sa leđa, a koji je sjedio na barskoj stolici. Udario ga je šakom s leđa u glavu i zatim ga nastavio udarati, a B. nije uzvraćao udarce nego se pokrio s rukom po glavi. Nije vidio kako su se oni našli na podu jer je pazio na malog Leona te je u jednom trenutku vidio da je Ljubičić na podu te da mu se stolica nekako spetljala pod noge. B. je ležao na leđima, a taj mlađi dečko ga je udarao rukama po glavi na način da je ležao na njemu. Za to vrijeme vidio je da je 2. okrivljenik zamahnuo rukama prema S. ali ju je promašio. Uspio je 2. okrivljenika odgurnuti od sebe te je on onda krenuo na Babića i vidio je da ga je izudarao istog po cijelom tijelu šakama, jer je B. bio razbijen nos i usnica. Nije vidio da bi 2. okrivljenik udario L.. Pri tome su ih oni cijelo vrijeme vrijeđali na nacionalnoj osnovi, a najviše S.. Vidio je da ovaj što je tukao B. u jednom trenutku je uzeo pepeljaru koju mu je on uzeo iz ruke, a nakon toga je uzeo i flašu te je i nju uspio izbiti mu iz ruke. Koliko se sjeća B. se nije mogao ustati, te nije mogao stati na noge, ali ga je taj mlađi dečko nastavio tući. Tada je prišla S. te ga je nekoliko puta udarila u glavu te vikala da joj pusti muža. Tada je taj mlađi koji je bio u društvu sa 2. okrivljenikom pitao B.: "jeli ti dosta" na što mu je B. rekao da ga pusti i neka se makne, a on je u tom trenu počeo bacati stolice po kafiću, a mislim da je bacio i stol, jer je vidio da je pala ploča od šanka koja je bila pričvršćena za prednji dio šanka, te pretpostavlja da kako je taj dečko udarao stolicom po tome ploča je otpala, ali nije pala na B.. Tada su 2 okr. i taj dečko izašli iz kafića, te mu je tom prilikom 2. okrivljenik rekao da je srpsko govno. Nakon što su izašli, 2. okrivljenik se nakon par minuta vratio te ga molio da kaže policiji da on nije sudjelovao u tučnjavi, da je smirivao situaciju, te je prišao i B. i htio mu se ispričati. Tek tada je došla policija. S 2. okrivljenikom i tim dečkom koji je tukao L. bio je još jedan mladić koji nije sudjelovao u tučnjavi već je smirivao njih dvojicu. L. se žalio na bolove u nozi i jedva je hodao, te je rekao da je zadobio povredu noge dok je padao, te je moguće da je zapeo za barsku stolicu na kojoj je sjedio. Tijekom cijelog događaja nije provocirao 1. i 2. okrivljenike te su oni bili u alkoholiziranom stanju, a u alkoholiziranom stanju su bili L. i B., dok se ne sjećam da je S. bila u alkoholiziranom stanju. Sve je to trajalo nekih 10-tak minuta, nije vidio da bi 2. okrivljenik tukao oštećenika te nije vidio da bi 1.okrivljenik ploču okruglog stola bacio na oštećenika. 1. okrivljenik je bacio ploču koja je ispala sa šanka na pod iako je htio baciti na oštećenika, pa se predomislio. On je bio trijezan budući ne pije alkohol. Ne zna tko je zvao policiju, te je tu još bila prisutna vlasnica lokala koliko se sjeća. Niti L., a niti B. nisu prvi napali, vrijeđali niti udarali 1. i 2. okrivljenik. 1. okrivljenik je bacao stvari i to stolice i stol, te je pala ploča sa šanka, ali ništa od toga nije palo na oštećenika. Oštećenik se branio od 1. okr, te ga nije udario.

 

8. Svjedok S. B. je u svom iskazu naveo da je inkriminiranog dana bio sa L. i Z. kojeg do tada nije poznavao u kafiću A. bar te je bilo negdje oko 19,00 sati. L. i on su pili alkohol iako nisu bili u alkoholiziranom stanju. Nakon toga su došli S. i njihovo dijete. Nakon nekih 15-tak minuta u kafić su ušli 1. i 2. okrivljenici koje do tada nije poznavao, te su mu djelovali da su pod utjecajem alkohola. 2. okrivljenik je prišao S. i uhvatio je oko struka, te mu je Z. maknuo ruke, a L. mu je rekao da ju ne dira jer da je ona skupa roba. Malo kasnije 2. okrivljenik je počeo S. lizati po ruci, na što su mu i svjedok i ona rekli da prestane. Nakon toga su ih obojica verbalno napali, govoreći im da su četnici, a za sebe su govorili da su ustaše. Ne sjeća se da li je on njima što govorio, ali ga je u jednom trenutku 1. okrivljenik pozvao da izađe van, na što on nije pristao. Njih dvojica su izašli van iz kafića, te su se vratili nakon od prilike 15-tak minuta, a oni su tada bili na šanku i on je tada osjetio udarac u glavu dok je bio okrenut leđima, a koji ga je za trenutak onesvijestio tako da se naslonio na šank, te misli da je to bio 1. okrivljenik. Kada se okrenuo vidio je da su i 1. okrivljenik i 2 okrivljenik L. oborili na pod, a koji je do tada sjedio na barskoj stolici i da su ga udarali rukama po cijelom tijelu. I barska stolica s koje je L. pao također je pala te mu je noga ostala u toj barskoj stolici te pretpostavlja da mu je zbog toga i pukla. L. se pokrio rukama po glavi i nije mogao se braniti, te je ležao na leđima, a nije se mogao niti ustati. Misli da je S. pokušala pomoći B. udarajući jednog od njih dvojice. Pokušao je B. pomoći te kada mu je prišao njih dvojica su počeli udarati njega, te su ga udarali rukama i nogama , a bacali su i stolice po njima. Uzeo je jednu stolicu kako bi se obranio i počeo mahati s njom. Dok su njega 1. i 2. okrivljenici tukli, on je stajao, a kada je počeo mahati stolicom oni su odustali i otišli van iz kafića, te su pobjegli prije je došla policija, a koju je zvala supruga vlasnika kafića. Oštećenik se žalio na bolove u nozi i vikao da mu je noga pukla. On je tom prilikom zadobio tjelesne ozljede, te je imao modrice svuda po tijelu i išao je na Hitnu u G. idući dan, a nakon par dana je išao i na očni odjel u bolnicu u S., te je imao problema sa okom jer nisam dobro vidio na isto. Sa 1. i 2. okrivljenicima bio je još jedan dečko, ali koji nije sudjelovao u tučnjavi budući nakon što su isti izašli van i ponovno se vratili kako je to već naveo, taj dečko nije više bio s njima. Nakon što je došla policija 1. okrivljenik se vratio u kafić, te je policajcima rekao da je on pokušao smiriti ljude što nije bila istina, jer je aktivno sudjelovao u napadu na oštećenika i mene. Nakon nekih 10-tak dana prišao mu je 2. okrivljenik i pružio mu ruku te rekao da se želi pomiriti, ali nije tu njegovu ispriku prihvatio. Poznato mu je da su i 1. okrivljenik i 2 okrivljenik pokušali kontaktirati sa oštećenim. On i L. popili su po jednu pivu prije no što je sukob počeo, te on tog dana nije više pio. Nakon što je sve to završilo na podu vidio mramorni stol koji je bio puknut te misli da je siti srušen prilikom tog cijelog naguravanja i slično. Nije vidio da bi sa šanka otpala ploča. Tijekom cijelog događaja bila prisutna supruga vlasnika kafića A. M.. Dodao je da on nije nikoga udario već se branio od 1 i 2 okrivljenika.

 

9. Svjedok D. P. je u svom iskazu naveo da ga je inkriminiranog dana nazvao 1. okrivljenik u popodnevnim satima te rekao da dođe na piće u kafić A. bar. Došao je oko 19,30 te je vidio da vani stoji 2. okrivljenik koji razgovara sa nekim na mobitel, a kada je pogledao kroz izlog kafića vidio je da za šankom stoje B. i B. L.. Njih trojica su svi stajali te je vidio da nisu bili baš u prijateljskom razgovoru, te je ubrzo nakon toga u razgovoru sa 2. okrivljenikom ušao u kafić i vidio da je B. rukom od glavu odgurnu 1. okrivljenika, ali sada nije siguran da li ga je udario ili samo odgurnuo. U tom trenutku je oštećeni uhvatio 1. okrivljenika za majicu u predjelu prsa i počeo ga drmati. Stekao je dojam da L. pokušava 1. okrivljenika oboriti na pod, te su se njih dvojica nešto kratko hrvali i u jednom trenutku su obojica pala na pod, a za njima je pala i barska stolica. Nije točno vidio da li je ta stolica pala na njih ili sa strane i gdje je bila noga oštećenika. Zna samo da je oštećenik ležao na leđima, a 1. okrivljenik je bio a njemu, a sad ne zna da li je ležao ili sjedio na njemu, te ga nije udarao. Vidio je da se 1. okrivljenik pokušao otrgnuti podignuti dok ga je oštećeni držao i nije mu dao. U tom trenutku vidio je sa strane suprugu B. L. koja je čašom ili flašom polila 1. okrivljenika, ali nije vidio da li ga je udarila. Za cijelo to vrijeme je 2. okrivljenik je držao S. B. i koji su bili na drugom kraju kafića, odnosno par metara dalje. Vidio je da je i supruga L. nogama udarala 1. okrivljenika nakon čega se on uspio podići i krenuo prema vratima, a oštećenika je podigla supruga. Odmah je odlučio izaći van kada je vidio da se to sve smirilo i kada je izlazio vidio je djelatnike policije da dolaze na lice mjesta. Ne sjeća se da li se oštećeni žalio na bolove u nozi. Siguran je da 1. okrivljenik nije udarao oštećenika dok su ležali na podu. Nije vidio niti u jednom trenutku da bi neko udario oštećenoga u glavu, a niti je 1. okrivljenik bilo što bacio na oštećenika.

 

10. Svjedok J. D. je u svom iskazu naveo da je sa 1. okrivljenikom bio na roštilju kod 2. okrivljenika te su nakon toga odlučili otići u grad na piće, te su došli u A. bar. Njih trojica su stali na kraj dugačkog šanka, te su se zabavljali i pjevali pjesme T., a za šankom su bile još dvije tada nepoznate osobe koje su počele negodovati zbog pjevanja. Kasnije je saznao da su to bili L. i B.. Zbog proteka vremena ne sjeća se detalja, ali zna da je došlo do natezanja i naguravanja i ne zna točno tko je to započeo i kako je to krenulo. Zna da je došlo do fizičkog obračuna koji je počeo na način da je jedan od te dvojice rukama odgurnuo 1. okrivljenika, te je tu došlo do naguravanja između te osobe i 1. okrivljenika, kojom prilikom su obojica pala na pod. Čini mu se da je 1.okrivljenik pao na jednog od te dvojice, te nije vidio da bi 1. okrivljenik bacao na tu osobu koja je ležala stolac ili nešto slično. Neposredno prije fizičkog sukoba 2. okrivljenik je otišao van kako bi nazvao gazdu kako bi se pritužio na ponašanje ove dvojice. 2. okrivljenik je pokušao prekinuti tučnjavu i razdvojiti 1. okrivljenika i tu osobu te je vidio da je supruga od te dvojice fizički nasrnula na 1. okrivljenika na način da ga je udarala nogama u tijelo. On je tada izašao iz kafića jer nije htio sudjelovati u tome, a nakon njega i 1. okrivljenik te su otišli u jednu ulicu gdje ih je zatekla policija kojoj su dali izjavu. Ni jedan od te dvojice nije nasrnuo na svjedoka te ne zna iz kojih razloga. On i 1. okrivljenik su bili u alkoholiziranom stanju dok 2. okrivljenik nije bio toliko pijan, a ne zna da li su te dvije osobe koje su došle u sukob s njima bile u alkoholiziranom stanju. Dok je bio u kafiću nije čuo da bi se bilo tko žali ona kakve bolove. Nije vidio da bi netko bacao stolice ili stolove za vrijeme tog sukoba, te se ne sjeća da li je kakva stolica ili stol pali na pod.

 

11. Svjedok M. M. je u svom iskazu naveo da inkriminiranog dana nije bio u kafiću već je bio na jednom predavanju u prostorijama doma koji se nalazi odmah do kafića i na telefonu je vidio da ga je zvao 2. okrivljenika, ali mu se nije javio. Nakon nekih petnaestak minuta po njega je došla supruga A. R. te je rekla da je došlo do tuče u kafiću budući je on vlasnik kafića A. bar. Supruga je tog dana radila i u kuhinji i za šankom jer mu je rekla da nije odmah shvatila da je došlo do sukoba pa kad je izašla iz kuhinje, sukob je već trajao. Odmah je otišao u kafić, ali tada je sve već bilo gotovo, te je vidio da oštećeni sjedi na stolici dok na drugoj stolici drži nogu, te mu je noga bila puknuta. Nije razgovarao s nikime od njih te ne zna točno tko je sve bio u kafiću. Ne sjeća se da li su stolice bile razbacane u kafiću i stolovi već se sjeća samo da je bio puknut jedan stol na način da je okrugla gornja ploča stola bila odvojena od postolja. Radi se o drvenim stolovima koji su napravljeni od iverice te su plasticirani, dok nemamo stolove sa kamenim pločama. Oštećeni i B. su znali dolaziti u kafić kao i 1. i 2. okr., ali nikada sa nikim od njih nije bilo problema.

 

12. Svjedok A. R. je u svom iskazu navela da nema nikakvih saznanja o navedenom događaju. Naime, inkriminiranog dana radila je u kuhinji , a koja je hodnikom odvojena od kafića te zaista ne zna što se je događalo u istome. Ne zna da li je i tko konobario inkriminiranog dana i posluživao okrivljenike i oštećenike. Samo je čula da je došlo do neke gužve te je otišla po supruga M. M., a nije gledala tko koga tuče i kako. Nije niti poslije pitala što se događalo jer ju to nije zanimalo. Šteta u kafiću je bila mala, te je vidjela da se ploča od stola razbila.

 

13. Vještak dr. J. Š. u svom pismenom nalazu i mišljenju od 31.12.2018. je naveo da je oštećenik zadobio ozljedu predjela nosa i usta, te ozljedu predjela desnog gležnja. Ozljeda lica predstavlja rezultat djelovanja sile slabog intenziteta, udarca u predjelu nosa i usta te su pregledom vidljivi tragovi krvi. Ovu ozljedu treba shvatiti kao jednu cjelinu i označiti je tjelesnom ozljedom. Ona je nastala djelovanjem sile slabog intenziteta, udarcem bilo kakvog tupotvrdog sredstva. To znači da je u predmetnom događaju oštećenik mogao zadobiti ovu ozljedu djelovanjem druge osobe, npr. udarcem šakom, otvorenim dlanom i sl. jednaku je ozljedu oštećenik mogao zadobiti prilikom naguravanja, hvatanja i hrvanja s drugom osobom prilikom pada i slično. Za ozljedu u predjelu nosa i usta nije moguće sa sigurnošću pa čak niti s izvjesnom vjerojatnošću zaključiti da mehanizam i sredstvo ozljeđivanja. Ozljeda predjela desnog gležnja u vidu prijeloma vanjskog- fibularnog maleola i prijeloma stražnjeg maleola uz razdor tzv. deltoidnog ligamenta i djelomično iščašenje gležnja čini zasebnu cjelinu i predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Da bi se moglo shvatiti mehanizam nastanka ove ozljede treba razjasniti anatomske odnose ozlijeđenih struktura u zglobu gležnja. Naime, kosti potkoljenice sudjeluju u formiranju zgloba gležnja na način da svojim zglobnim nastavcima drže kosti stopala koje također sudjeluju u formiranju zgloba gležnja. Zato o ovim nastavcima govorimo kao o vanjskom maleolu- dio lisne kosti koji čini dio zgloba gležnja, po unutarnjem maleolu- dio koljenične kosti koji čini dio zgloba gležnja i takozvanom stražnjem maleolu koji zapravo predstavlja stražnji rub donje zglobne površine koljenične kosti u gležnju a nazivamo ga još i V. trokutom. Kod oštećenika je došlo do loma desene lisne kosti i takozvanog V. trokuta ili stražnjeg maleola koljenične kosti u gležnju uz ozljedu deltoidnog ligamenta, sve uz djelomično iščašenje zgloba gležnja. Opisane ozljede koje čine jednu cjelinu nastoje uvijek izvrtanjem stopala opterećenog težinom tijela, najčešće kada tijekom trke ili pada dođe do rotatornog iskretanja stopala. Prema tome, ozljedu desnog gležnja oštećenik je zadobio prilikom pada i izvrtanjem stopala a ne udarcem bilo kakvog tupotvrdog sredstva pa ni nabačenom pločom stola ili udarcem bilo kakvog drugog sredstva. Prema tome, mehanizam nastanka ove ozljede udarcem bilo kakvog tupotvrdog sredstva treba sa sigurnošću isključiti. U svom usmenom nalazu i mišljenju vještak je naveo da mu je predočen nalaz sa mišljenjem koji je u pisanom obliku dala sudska vještakinja I. N. 19.9.2014. Uvidom u njezino mišljenje proizlazi razlika u mišljenjima u tome što ona govori da bi ozljeda desnog gležnja oštećenika nastala direktnim djelovanjem sile. U cijelosti ostaje kod ranijeg zaključka koji je obrazložio u pisanom nalazu i mišljenju te može još dodati da bi, u slučaju da ozljeda nastaje udarcem, taj udarac morao biti toliko snažnog intenziteta da prvenstveno nastane opsežna ozljeda mekih mekanih tkiva. Međutim niti u tom slučaju ozljeda ne bi nastala iz ranije navedenog zaključka jer se radi o prijelomu tzv. dva maleova. Pri tome stražnji maleo goljenične kosti tzv.V. trokut nije dostupan djelovanju sile izvana jer se nalazi unutar zgloba i nikako ne može doći do njegove ozljede djelovanjem sile izvana. Još jedan dokaz u prilog ovog zaključka objektivno utvrđeno djelomično iščašenje zgloba gležnja, koje ne može nastati udarcem izvana, već izvrtanjem stopala opterećenog težinom tijela. Kod ovog djelomičnog iščašenja došlo je, što je uobičajeno, i do ozljede sveze-ligamenta tzv. deltoidnog., Prema tome prijelomi , djelomično iščašenje zgloba i ozljeda ligamenta čine jednu cjelinu tj. radi se o jedinstvenoj ozljedi koja je nastala istovremeno. Udarcem bilo kakvog tupo tvrdog sredstva pa i padom teškog predmeta na bilo koji dio stopala ili gležnja ne bi nastala ovakva ozljeda. Tu bi prvenstveno morala nastati neka površinska ozljeda, a nikako ovakva ozljeda koja je tipična i karakteristična za mehanizam izvrtanja stopala opterećenog težinom tijela bilo doskokom na neravnu površinu, padom i sličnim , ali ponavljam još jednom nikako direktnim djelovanjem sile u vidu udarca.

 

14. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka D. M. od 21.lipnja 2021.slijedi da su medicinskom obradom kod oštećenika utvrđeno natučenja nosa s tragovima krvi u nosnoj i usnoj šupljini te prijelom donjih krajeva obje kosti desne potkoljenice s razdorom deltoidnog ligamenta i djelomičnim iščašenjem u zglobu gležnja. Ozljeda nosa predstavlja tjelesnu ozljedu a koja je nastala udarcem tupotvrdog sredstva što je u okolnostima fizičkog sukoba najčešće udarac stisnutom šakom te je za nastanak ozljede nosa bio dostatan jedan udarac, zadan silom slabog intenziteta. Prijelom kostiju potkoljenice(radi se o prijelomima u zglobu gležnja) zajedno s razdorom ligamenta i iščašenjem čine jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Ova ozljeda je nastala naglim nefiziološkim pokretom izvrtanja stajne desne noge u zglobu gležnja, do čega tipično dolazi prilikom pada, doskoka, silaska niz stubište i sličnih radnja u kojim je noga opterećena masom tijela. Ova ozljeda nije nastala izravnim djelovanjem sile, odnosno udarcem u nogu/gležanj. Zaključno, ozljede oštećenika u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Ozljede se mehanizmom nastanka uklapaju u opis događaja sadržan u obrani 1. i 2.okrivljenika-odnosno mogle su nastati prilikom oštećenikova silaska s barskog stolca na kojem je on prethodno sjedio, pri čemu bi mu stopalo desne noge zapelo o nogu stolca pa je on uslijed toga izgubio ravnotežu i pao na tlo, zajedno sa 1.okrivljenikom.Varijanta događaja sadržana u činjeničnom opisu također je moguća-u tom slučaju oštećenikov silazak s barskog stolca bio bi uzrokovan radnjama 1. i 2.okrivljenika koji bi ga oborili s tog stolca, nakon čega bi uslijedio njegov pad na tlo pri kojem je nastala ozljeda u području gležnja i zadobivanje udaraca u položaju na tlu. Vidljivo je kako je segment dinamike ključan za ozljeđivanje oštećenika bio njegov pad s barskog stolca dok se o uzroku tog pada sa sudskomedicinskog gledišta ne može pouzdano zaključivati. Naime, pad je mogao biti uzrokovan odguravanjem, povlačenjem i sličnim radnjama koje bi poduzeli okrivljenici ali i samostalnom voljnom radnjom silaska od strane oštećenika. U svom usmenom nalazu i mišljenju danog na raspravi 21.studenog 2022.vještak je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pismenog nalaza i mišljenja, a koji je dostavljen sudu 21.6.2021. te u bitnome nalaz potvrđuje nalaz vještaka Š.. Još jednom napominje da se o mehanizmu nastanka teške tjelesne ozljede ne može utvrditi okolnosti nastanka teške tjelesne ozljede ne može sa sigurnošću utvrditi. Na pitanje savjetnice ODO S., kako je to oštećenik morao pasti sa barskog stolca sam da bi došlo do zakretanja noge i posljedično ove ozljede noge, odgovorio je da je ovo već obrazložio u pisanom nalazu i mišljenju pa pojašnjava da bi se radilo o nezgodnom padu unutar kojeg bi bilo ostvareno forsirano izvrtanje zgloba gležnja te noge koja je ozlijeđena., do čega je kako je već napisao moglo doći uslijed zapinjanja nogu od stolca i posljedično dočekivanju nogom o tlo prilikom pada. Ponavlja kako ustraje u tvrdnji da ozljeda gležnja nije nastala izravnim djelovanjem mehaničke sile odnosno udarcem u područje gležnja.

 

15. Iz materijalnih dokaza Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga za 1. i 2. okrivljenike od dana 10. veljače 2014. je putem uređaja D. A.-0077 objektivno utvrđeno da su obojca prilikom inkriminiranog događaja bili pod utjecajem alkohola i to 1.okrivljeni u koncentraciji od najmanje 1,71 g/kg, a naveo je da je tijekom dana popio pet litara piva, dok je odbio stručni pregled uzimanja krvi i urina radi analize. Za 2.okrivljenika je utvrđena koncentracija alkohola od najmanje 0,77 g/kg, a naveo je da je prethodno između 17:00 i 19:00 sati konzumirao bambus, dok je odbio stručni pregled uzimanja krvi i urina radi analize. Činjenicu alkoholiziranosti i utvrđenje koncentracije alkohola okrivljenici tijekom postupka nisu osporavali, pa se imaju uzeti kao objektivno utvrđena činjenica.

 

16. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka ocjenjujući svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da su 1.okrivljenik M. M. i 2.okrivljeni M. Č. djelujući dogovorno i zajedno počinili kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavak 1. KZ/11, dakle pristajući da teško tjelesno ozljede oštećenog B. L., zajednički ga srušili sa barske stolice na pod zajedno s barskom stolicom te ga potom izudarali po tijelu, kojom prilikom je oštećenik zadobio teške tjelesne ozljede, kako je to detaljno navedeno u izmijenjenoj optužnici.

 

17. Ranija oslobađajuća prvostupanjska presuda u ovom sudskom predmetu od 21. studenog 2022. je ukinuta rješenjem Ž. suda u Z. kojim je prihvaćena žalba Općinskog državnog odvjetništva u S., uz uputu prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku, koji će se održati pred drugom sucem pojedincem, uz više pažnje ocijeni iskaz oštećenika koji jasno i okolnosno opisuje sporni događaj.

 

18. Među strankama je nesporno da je dana 10. veljače 2014. u Glini u večernjim satima u ugostiteljskom objektu A. b. došlo do fizičkog sukoba u kojem su sudjelovali okrivljenici, oštećeni B. L. i svjedok S. B.. Nesporne su činjenice da je oštećeni B. L. u tom sukobu mogao zadobiti tjelesne ozljede u vidu natučenja nosa u tučnjavi, odnosno hrvanju na podu kafića sa 1.okrivljenikom, jer i sam 1.okrivljenik priznao da je bilo međusobnih udaraca između njih dvojice. Također, nesporno je i proizlazi iz suglasnog iskazivanja okrivljenika, svjedoka i oštećenika da je oštećenik u jednom trenutku pao sa barske stolice, a medicinsko vještačenje nesporno potvrđuje da zbog tog pada zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma donjih krajeva obje kosti desne potkoljenice s razdorom deltoidnog ligamenta i djelomičnim iščašenjem u zglobu gležnja. Dakle navedene činjenice su nesporne jer su objektivno utvrđene, proizlaze iz iskaza svjedoka, a stranke ih nisu niti osporavale.

 

19. Sporno je na koji način je oštećeni B. L. zadobio opisane teške tjelesne ozljede, obzirom iz provedenog kombiniranog sudsko-medicinskog vještačenja proizlazi da je zadobio padom sa barske stolice, ali nije objektivno bilo moguće utvrditi da li je oštećeni pao zbog vlastite radnje npr. izgubivši ravnotežu zbog alkoholiziranosti ili je moguće pao jer je bio napadnut, odnosno pod utjecajem sile neke treće osobe i točno koje osobe.

 

20. O odlučnoj činjenici uzroka pada oštećenika koji je rezultirao teškom tjelesnom ozljedom oštećenika, sud je cijenio dio iskaza oštećenika i svjedoka S. B. u kojem su suglasno, logično i uvjerljivo iskazivali. Tako je oštećenik jasno i okolnosno opisao događaj i naveo da su ga 1. i 2. okrivljenici nakon što su prethodno izišli iz kafića i nakon 15-ak minute se vratili, zajednički napali na način da su ga srušili sa barske stolice na pod gdje ga nastavili udarati. Iskaz oštećenoga je potvrdio svjedok B. koji je također naveo da je oštećenik sjedio na barskoj stolici, a kada su okrivljenici ponovno ušli u kafić, prišli su mu i oborili ga na pod i udarali rukama po cijelom tijelu. Svjedok navodi da je pritom i barska stolica na kojoj je oštećenik sjedio također pala, te mu je noga ostala u toj barskoj stolici, što je kada se dovede u vezu sa rezultatima medicinskog vještačenja i iskazima saslušanih vještaka nepobitno potvrđuje da je bio uzrok teške tjelesne ozljede koja je opisana u optužnici.

20.1. Sud zato nije prihvatio obranu okrivljenika jer je u ključnom dijelu načina zadobivanja teške tjelesne ozljede oštećenika suprotna od iskaza oštećenika i svjedoka B., a njihova obrana da bi oštećenik sam pao da barske stolice zbog alkoholiziranosti nije vjerojatna, jer je u postupku nepobitno utvrđeno da su upravo okrivljenici bili alkoholizirani i da su upravo oni nakon ponovnog ulaska u kafić djelovali fizički agresivno prvo prema oštećeniku, a potom prema svjedoku B..

20.2. Iskaz svjedoka J. Z. sud nije posebno cijenio jer nema saznanja odnosno nije vidio ključni trenutak pada oštećenoga sa barske stolice i ne zna kako je oštećenik pao. Isto tako svjedok D. P. je naveo kako nije točno vidio da li je ta stolica pala na njih ili sa strane i gdje je bila noga oštećenika, a svjedoci J. D.,  M. M. i A. R. isto nisu imali korisnih saznanja o točnom načinu i uzroku pada oštećenoga sa barske stolice.

 

              21. Pri odlučivanju o vrsti i mjeri kazne koja bi bila adekvatna kaznenoj odgovornosti okrivljenika, sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na izbor kazne. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti sud mora u obzir uzeti okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenog djela zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima su počinitelji živjeli prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonom, okolnostima u kojima žive i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenu konkretnih kaznenih djela.

 

22. Od otegotnih okolnosti sud je utvrdio da su oba okrivljenik postupali s izravnom namjerom jer je su očito prije početka fizičkog sukoba izašli van kafića da bi 15-ak minuta nakon toga zajedno ušli sa očitom namjerom da se fizički obračunaju sa oštećenim i svjedokom Babićem. Okrivljenici su bili alkoholizirani, što je utvrđena činjenica niti su do okrivljenici poricali. Motiv za počinjenje kaznenog djela je bila prije svega alkoholiziranost okrivljenika, dakle neodgovorno i društveno neprihvatljivo rizično ponašanje, koje je samoskrivljeno i koje je očito bitno pridonijelo prvo verbalnom sukobu koji je prerastao u fizički sukob i rezultirao počinjenjem kaznenog djela.

 

              23. Od olakotnih okolnosti sud je cijenio raniju neosuđivanost oba okrivljenika, njihovo žaljenje i ispriku oštećenome nakon počinjenja kaznenog djela. Činjenica velikog proteka vremena od inkriminiranog događaja do donošenja ove presude od skoro 10 godina u kojem okrivljenici nisu kasnije bili kazneno osuđivani za bilo koje drugo kazneno djelo, te su obojica zasnovali obitelj i sada su roditelji više maloljetne djece i uredno su zaposleni, govori da su svoje kasnije ponašanje i život uskladili sa zakonom i normama društva.

 

24. Ukupnošću naprijed utvrđenih okolnosti, uzimajući u obzir stupanj krivnje  i svrhu kažnjavanja, sud smatra da je uvjetna kazna zatvora od šest mjeseci koja se neće izvršiti ukoliko okrivljenici ne počine novo kazneno djelo u roku kušnje od dvije godine od pravomoćnosti presude predstavlja adekvatnu kaznenopravnu sankciju. Sud smatra da je ovakva kazna za oba okrivljenika primjerena i individualizirana u odnosu na počinjeno kazneno djelo za koje zakon predviđa kaznu od do jedne godine zatvora. Sud smatra da će se izrečenom kaznom zatvora u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenike da shvate protuzakonitost i nedopustivost ovakvog ili sličnog postupanja u eventualnim budućim istim ili sličnim životnim situacijama, ali i da će se ostvariti svrha generalne prevencije kažnjavanja koja će utjecati na druge članove društvene zajednice da ne čine kaznena djela kao i da se počinitelji istog djela pravedno kažnjavaju.

 

25. Kako su okrivljenici proglašeni krivima sud ih je uvažavajući njihovo dobro imovinsko stanje i obiteljske prilike obvezao da temeljem odredbe članka 145. stavak 2. točka 1. do 7. ZKP/08 solidarno naknade troškove koji su nastali tijekom kaznenog postupka i to troškove vještačenja u ukupnom iznosu od 1.244,04 eura obzirom je taj trošak bio opravdan i potrebit za vođenje postupka, kao i putne troškove dolaska saslušanih svjedoka na sudske rasprave, koji u svojem zbroju iznose 47,24 eura, te ih je obvezao na plaćanje paušalne svote u iznosu od 300,00 eura. Kako su okrivljenici zajednički počinili terećeno kazneno djelo, pravično je da zajednički naknade troškove postupka, pa je sud naložio okrivljenicima da solidarno plate utvrđeni trošak, a na okrivljenicima je da se dogovore da li će ga platiti po pola ili će koji od njih snositi veći dio troška.

 

24. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

 

U Sisku, 19. prosinca 2023.

                                                                                                                    

   Sudac                                                               

     Domagoj Lovrić, v.r. 

 

                           

_________________________

¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450