REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] U 5

Poslovni broj: Us I-1301/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Mario Jurić, odvjetnik u Zagrebu, Hercegovačka 63, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Sektora za nadzor građenja, Zagreb, Šubićeva 29, radi uklanjanja bespravne gradnje, 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Sektora nadzora građenja KLASA: UP/I-362-02/25-02/365, URBROJ: 443-01-15-25-3 od 27. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Sektora nadzora građenja KLASA: UP/I - 362-02/25-02/365, URBROJ: 443-01-15-25-3 od 27. svibnja 2025. pod toč 1. izreke naređeno je investitoru UA (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], uklanjanje građevine - zemljanog platoa max. tloc. dim. 7,50 x 24,00 m i zemljanih stuba tloc. dim 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla, kojima se pristupa na plato koji se grade sa sjeverozapadne strane postojeće građevine na lokaciji [adresa], javno vodno dobro rijeke Une, bez građevinske dozvole, u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja tog rješenja. Toč. 2. izreke utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka, 16. svibnja 2025. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Toč. 3. izreke upozoren je investitor da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprečavanje građenja/izvođenja radova provoditi izricanjem novčanih kazni. Toč. 4. izreke upozoren je investitor da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke rješenja. Toč. 5. upozoren je investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevina koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevina koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Toč. 6. upozoren je investitor ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke ovog rješenja, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su građevine izgrađene i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Toč. 7. izreke upozoren je investitor da je obavezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz toč. 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu. U tužbi navodi da je pobijano rješenje nezakonito jer je doneseno uz povredu odredaba upravnog postupka, koje povrede imaju za posljedicu nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje te pogrešnu primjenu materijalnog prava. Inspekcijski nadzor zakonitosti građenja na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stara oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvršen je bez prisustva stranke, o čemu je sastavljen zapisnik od 16. svibnja 2025., a kako je stranka u to vrijeme bila u zatvoru, predmetni zapisnik i zapisnici vodopravnog i rudarskih inspektora zbog pritiska trenutka su tužitelju uručeni ne putem pošte , nego putem službene osobe iz Državnog inspektorata iz Zagreba na očitovanje. U tim i takvim okolnostima tužitelj nije imao odgovarajuće uvjete niti je mogao dostaviti posjedujuću relevantnu dokumentaciju u roku od 3 dana, kako je to određeno od strane Državnog inspektorata, zbog čega je od tuženika tražio da mu isti produlji roka za dodatnih 15 dana, međutim tuženik je zbog pritiska trenutka i politike, u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti neposredno riješio ovu upravnu stvar. Tužitelj pak drži da je imao biti proveden posebni ispitni postupak, a kako to nije stoji povreda odredbe iz čl. 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku. Nastavno, tužitelj ističe kako se u obrazloženju pobijanog rješenja tuženik poziva na odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji, kojima je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole te da se graditi mora u skladu sa tom dozvolom, tim zakonom ili propisom donesenim na osnovu tog Zakona, međutim u istom nije navedena odredba propisa koja određuje šta se smatra građevinom u smislu tog Zakona, odnosno za koje građevine odnosno radove nije potrebna građevinska dozvola pa je obrazloženje u tom smislu manjkavo obzirom da se ne poziva na propis na osnovu kojeg je odlučeno kao u izreci rješenja čime su povrijeđene odredbe Zakona o općem upravnom postupku koje se odnose na sadržaj obrazloženja kao sastavnog dijela rješenja. Istim radnjama je povrijeđen i materijalni propis obzirom da se u obrazloženju istog rješenja nije pozvalo na odredbe Zakona o gradnji kojima je propisano za koje građevine ni/ je potrebno odobrenje za građenje.

2.1. Nadalje, tužitelj ističe kako je u obrazloženju pobijanog rješenja navedeno da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da se na parceli nalazi prizemna gospodarska zgrada – mlin, tlocrtne površine 27 m2, međutim ne navode se one bitne odlučne činjenice, a što je razvidno iz sadržaja pisanih podataka u dokumentu Izvadak iz BZP- a, broj ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 7. listopada 2024. i to: 1. ne navodi se odlučna činjenica da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine kulture: gospodarska zgrada, mlin 27 m2, [adresa], nadstrešnica 25 m2, 11 ruševina i okolno zemljište kao dvorište, 2. ne navodi se odlučna činjenica da je u zemljišnoj knjizi zabilježeno da je za evidentiranje građevine u katastru k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zgrada – mlin) priložena Uporabna dozvola, izdana od Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, Ispostava Korenica KLASA: 361-05/17-30/32, URBROJ: 2125/1-08-1-17-03 od 12. lipnja 2017. koju je ishodovao tužitelj kao faktički posjednik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 3. ne navodi se odlučna činjenica da je zaprimljeno 9. svibnja 2024. pod brojem Z-8622/2024 zabilježba, odbijen prijedlog, predlagatelja UA, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji ima pravni interes, 4. ne navodi se odlučna činjenica da je zaprimljeno 4. srpnja 2024. pod brojem Z-12076/2024 zabilježba, žalba u vezi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u ZK ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz ovih odlučnih činjenica je razvidno da je tužitelj, koji je imao pravni interes, ishodovao Uporabnu dozvolu za gospodarsku zgradu – mlin, odnosno Majstorovića – Matešića mlin, jer je u faktičkom posjedu predmetnih nekretnina u neprekinutom nizu on i svi njegovi pravni prednici više od 160 godina, koje predstavljaju vanknjižno vlasništvo tužitelja, a zajedno s nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje predstavljaju i čine knjižno vlasništvo istog, imao je pravni interes da podnese prijedlog radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] te podnese žalbu u vezi istog. Iz popisa kultura za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gospodarska zgrada – mlin, nadstrešnica, 11 ruševina i okolnog zemljišta kao dvorišta je razvidno da parcela na kojoj leži gospodarska zgrada mlin k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nedvojbeno predstavlja i čini građevnu česticu gospodarske zgrade – mlina, odnosno građevnu česticu Majstorovića – Matešića mlina.

2.2. Također, u obrazloženju pobijanog rješenja uvidom u zemljišne knjige u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Donji Lapac Općinskog suda u Gospiću utvrđeno je da je vlasnik katastarske čestice označene kao broj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (a ne kako piše k. o. [katastarska općina]) Republika Hrvatska, vlasnički udio 1/1, javno vodno dobro u općoj uporabi, na upravljanju Hrvatske vode. Međutim, u konkretnom slučaju, parcela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodi se samo formalno upisana u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske, na upravljanju Hrvatskih voda, iako je stvarni vanknjižni vlasnik ovdje tužitelj, te je Republika Hrvatska upisana pod pritiskom tadašnje politike na temelju samoinicijativnih protuzakonitih radnji Područnog ureda za katastar Gospić Ispostava Donji Lapac i Područnog ureda za katastar Gospić.

2.3. Na koncu, u obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je utvrđeno da su na dijelu parcele sjeverozapadno od gospodarske zgrade – mlina izvedeni zemljani radovi na uklanjanju dijela stijene u svrhu građenja građevine – platoa max. tloc. dim. 7,50 x 24,00 m i stuba tloc. dim. 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla, izvedenih nasipavanjem i zbijanjem zemljanog materijala, kojima se pristupa na plato. Utvrđeno je da su u tijeku radovi oblaganja stuba kamenom. Tužitelj – investitor UA odlučno tvrdi da nisu izvedeni nikakvi zemljani radovi na uklanjanju dijela stijene na dijelu parcele označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sjeverozapadno od gospodarske zgrade – H niti je to isti imao u primisli izvesti – učiniti, odnosno, u konkretnom slučaju nisu izvedeni nikakvi zemljani radovi na uklanjanju dijela stijene, pa samim tim nedvojbeno je razvidno da nisu izvedeni – nisu mogli biti izvedeni nikakvi zemljani radovi u svrhu građenja – platoa max. tloc. dim. 7,50 x 24,00 m, i stuba tloc. dim. 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla, kojima se pristupa na plato, kao i da ti zemljani radovi nisu izvedeni na način nasipavanjem i zbijanjem zemljanog materijala jer se radi o preostalom divljem nasipu koji je nastao u vrijeme građenja Unske pruge 1936. godine te da nisu bili u tijeku nikakvi radovi kojima se obavlja oblaganje stuba, jer se na tom dijelu nisu izvodili ama baš nikakvi zemljani niti drugi radovi već nepunu godinu dana. To stoga, kada se sve ovo naprijed navedeno ima u vidu i kada se ima u vidu da je zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru višeg građevinskog inspektora od 19. prosinca 2023. u vezi moguće nezakonite gradnje na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da nije uočena nikakva gradnja na predmetnom zemljištu niti na okolnim susjednim parcelama za koje bi investitor morao ishodovati građevinsku dozvolu i/ili drugu projektnu dokumentaciju sukladno Zakonu o gradnji i drugim podzakonskim aktima iz nadležnosti građevinske inspekcije, te kada se ima u vidu i da investitor UA već nepunu godinu dana nije izvodio nikakve zemljane radove, to je nedvojbeno razvidno da na dijelu parcele sjeverozapadno od gospodarske zgrade – mlina nisu izvedeni nikakvi zemljani radovi na uklanjanju dijela stijene u svrhu građenja građevine – platoa max. tloc. dim. 7.50 x 24.00 m i stuba tloc. dim. 2.20 x 9.60 m, visine 40 do 90 cm od tla te da nisu nikakvi zemljani radovi izvedeni nasipavanjem i zbijanjem zemljanog materijala kojima se pristupa na plato niti su u tijeku radovi na oblaganju stuba kamenom.

2.4. Naime, tužitelj ne poriče da je osobno ručno izvodio površinske zemljane radove na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali ti ručno izvedeni zemljani radovi nisu se odnosili nikako niti u primisli na uklanjanje dijela stijene u svrhu građenja građevine – platoa max. tloc. dim, 7,50 x 24,00 m i stuba tloc. dim. 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla, kojima se pristupa na plato, te da nisu u tijeku nikakvi radovi na oblaganju stuba kamenom, kako to tvrdi i žele prikazati građevinski inspektori u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 16. svibnja 2025. i rješenju od 27. svibnja 2025. U konkretnom slučaju tužitelj kao investitor je izvodio površinske zemljane radove na potezu Štrbački buk – Mlinište, sjeverozapadno od [adresa] i to izvodio isključivo one površinske zemljane radove na raščišćavaniju i poravnavanju terena od obrušenog zemljano šljunčanog materijala, umjetnog, divljeg, živog – nestabilnog, rastresitog, željezničkog otpadnog nasipa pažnjom dobrog arheologa i pažnjom ljubitelja prirode s okomitih stijena i litica i odvozu tog materijala na privremenu deponiju na privatnom zemljištu kultura oranica označeno kao dio k. č. br. [katastarska čestica] i dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u posjedu i knjižnom vlasništvu tužitelja – kod malog parkinga te odvozu toga materijala i ugradnji istog u podlogu privatnog novoizgrađenog velikog parkinga na privatno zemljište i to kultura pašnjak označeno kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na dio privatnog zemljišta kultura livada označeno kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koje je evidentirano i od strane vodočuvara iz Hrvatskih voda , a zabilježile su i nadzorne kamere), a radilo se u konkretnom slučaju osim o umjetnom divljem, živom – nestabilnom, željezničkom nasipu čiji je sastav činio rastresiti, zemljano šljunčani i kameni materijal i o otpadnom ciglanom (crijep i cigla za zidanje) i drvenom materijalu, kao i kamenom, metalnom i drvenom materijalu dijelova trećeg Majstorovića mlina te ostacima željeza i šina, stakla i šljake, odbačeni u vrijeme građenja Unske pruge 1936. godine na tom dijelu i u vrijeme elektrifikacije Unske pruge 1984. godine, a dijelovi malih teretnih vagoneta i šina te mehanizama kočnica i velikog broja vijaka za pragove iz vremena gradnje i uporabe pruge, kabela i raznog metalnog, staklenog, plastičnog, drvenog i ostalog smeća, odvezeno je u kontejnere za smeće, koje je sve bilo odbačeno i zatrpano na kritično mjesto izvođenja tih površinskih zemljanih radova, dočim izdvojena čista rastresita zemlja je odložena i raspređena po uređenim i travnatim zelenim površinama duž cijele parcele označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2.5. Isto tako tužitelj navodi da je predmetni umjetni, divlji, živi – nestabilni , željeznički nasip nastao još u vrijeme izvođenja zemljanih i građevinski radova prilikom probijanja i izravnavanja platoa gornjeg stroja trase željezničke pruge u vrijeme na tom dijelu građenja Unske pruge u 1936. godini te u kasnijem periodu u vrijeme elektrifikacije Unske pruge 1984. godine, kada je došlo do spuštanja gornjeg stroja pruge za 0.50 m kako bi se mogla ugraditi kontaktna mreža u tunelima . Navedene radove na gradnji pruge je ugovorila i izvodila tvrtka Batignolles (Socieété de construction des Batignolles), a zemljane i građevinske radove na tom potezu kao podizvođač izvodila je tvrtka Dukić i ostali iz Slovenije, koja je višak miniranog šljunčanog, kamenog i zemljanog materijala i odbačenog metalnog i drugog smeća , radi smanjenja troškova transporta izgurala s dijela novog platoa trase pruge preko dijela postojećeg platoa na niže postojeći plato na kome je tada ležao i danas postoje ostaci kamenih temelja trećeg Majstorovića mlina, za koji odbačeni materijal je tadašnje nadležno tijelo [adresa] sa sjedištem u [adresa] u [adresa] obavezalo svojim aktom iz 1938. godine izvođača radova da mora sav taj materijal, umjetni, divlji nasip sa smećem, ukloniti i izgraditi na temeljima uništenog novi Majstorovića mlin, sve o svom trošku, ali kako je kasnije došlo do početka II. svjetskog rata, ti radovi nikada nisu izvršeni.

2.6. Također, tužitelj navodi da je radove na poravnavanju terena te raščišćavanju i odvozu umjetnog, divljeg, živog – nestabilnog, rastresitog, željezničkog otpadnog nasipa osobno izvodio u dobroj vjeri i namjeri kako bi predmetni prostor vratio u ono i onakvo prvobitno stanje kako je to bilo prije građenja Unske pruge, prije 1936. godine te zahvaljujući tim radovima danas je ponovno omogućen siguran pristup svim građanima i turistima na taj od prije postojeći prostor – plato kako bi mogli uživati u jedinstvenom pogledu na slap Štrbački buk, što se pokazalo opravdano, jer je uvijek prijetila opasnost od novih odrona umjetnog, živog nasipa zbog velikog broja nepravilnog oblika velikih šupljina u tom nasipu, koji odroni su se periodično dešavali te u vezi s tim prijetila je stalno opasnost od mogućih novih nesretnih slučajeva.

2.7. Da nisu izvedeni nikakvi zemljani radovi na uklanjaniju dijela stijene u svrhu navodnog građenja građevine - platoa i stuba, nego da se radilo i radi o platou koji je oduvijek milijunima godina postojao u onom i onakvom stanju kako to danas izgleda osim od vremena građenja trase Unske pruge 1936. godine do vremena okončanja tih radova u 2024. godini, dokaz su dvije fotografije A4 format iz 1880. i 1883. godine, iz kojeg sadržaja detalja – podataka u tim fotografijama je nedvojbeno razvidno da je oduvijek postojao baš upravo onaj i onakav plato u svemu po položaju, obliku, površini i načinu uporabe, na kojem je tada ležao treći Majstorovića mlin kako to danas izgleda i da se radilo i radi o onim i onakvim stijenama i liticama kako to danas izgledaju na licu mjesta i da nisu izvedeni nikakvi zemljani radovi na uklanjanju stijena u svrhu građenja građevine - platoa i stuba.

2.8. Naime, hipotetički gledano, sve i kada bi se radilo o tome da su na dijelu parcele sjeverozapadno od gospodarske zgrade – mlina izvedeni zemljani radovi na građenju građevine platoa i stuba, a imajući u vidu činjenice da nisu izvedeni nikakvi zemljani radovi na uklanjanju dijela stijene, u svrhu građenja građevine – platoa max. tloc. dim. 7,50 x 24,00 m i stuba tloc. dim. 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla, izvedenih nasipavanjem i zbijanjem zemljanog materijala, kojima se pristupa na plato, a imajući u vidu da predmetno zemljište označeno kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi predmetni plato i stube predstavlja i čini dio građevne čestice postojeće građevine gospodarske zgrade – mlina, to stoga investitor UA mogao bi se pozivati na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, u kojem se određuje da bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi sukladno odredbama čl. 3. st. 4. koji glasi: Na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatom, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m2 i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka. Kako se u konkretnom slučaju radi o privatnom zemljištu označenom kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojem faktičkom posjedu je tužitelj, a kako predmetno zemljište označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja građevnu česticu gospodarske zgrade – H mlina, moglo bi se zaključiti da su ti zemljani radovi na građenju građevine platoa i stuba izvedeni u svrhu uređenja građevne čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postojeće građevine gospodarske zgrade mlina, odnosno, Majstorovića – Matešića mlin za koji je izdana Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. od strane Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, Ispostava Korenica KLASA: 361-05/17-30/32, URBROJ: 2125/1-08-1-17-03 od 12. lipnja 2017. koju je ishodovao tužitelj kao faktički posjednik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Slijedom svega navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donošenje presude kojom će poništi pobijano rješenje tuženika te predmet vratiti na ponovni postupak.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

5. Podneskom od 28. svibnja 2026. tužitelj je specificirao koje sve dokaze predlaže izvesti u predmetnom sporu pa je tako predložio izvođenje dokaza i to vještačenjem po ovlaštenom stalnom sudskom vještaku iz oblasti rudarstva i oblasti građenja; saslušanje stranaka; saslušanje svjedoka na okolnosti izvođenja rudarskih i građevinskih radova, statusa javnog vodnog dobra na predmetnoj lokaciji i statusa vlasništva, i to: 1. člana odbora za reviziju JP NP "UNA" d.o.o. [adresa] HA, dipl.iur., dr. [adresa]; 2. RA, dipl.ing.arh. 77000 [adresa], Bosna i Hercegovina i 3. dr. PA, [adresa] radi utvrđenja odlučnih činjenica vezanih uz predmet ovog upravnog spora, osobito glede pitanja: jesu li na predmetnoj lokaciji izvedeni zemljani radovi na uklanjanju dijela stijene u svrhu građenja građevine – platoa i stuba i jesu li obavljani rudarski radovi na otkopavanju/pridobivanju mineralnih sirovina arhitektonskograđevnog kamena – pločastog i tehničko-građevnog kamena iz ležišta kojima je nastao zasjek u mineralnoj sirovini, kako to tvrde i nastoje prikazati inspekcijska tijela, odnosno rudarski i građevinski inspektori. Nadalje, predložio je da sud izvede i nove dokaze saslušanjem građevinskih inspektora koji su obavili nadzor, i to: ĆA, dipl. ing. grad., višeg građevinskog inspektora, načelnika Sektora, i NA, dipl. ing. arh., više građevinske inspektorice, voditeljice Službe te saslušanjem rudarskih inspektora koji su obavili nadzor i to VA, dipl. ing. rud., rudarskog inspektora i JA, dipl. ing. rud., višeg rudarskog inspektora Službe nadzora u području rudarstva.

6. Podneskom od 12. lipnja 2026. tužitelj je s obzirom na promijenjene okolnosti predložio i dokaz uviđajem na licu mjesta.

7. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 17. lipnja 2026., čime je strankama u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet ovog spora. Na predmetnom ročištu, na koje nije pristupio uredno pozvani tuženik, tužitelj je ustrajao u cijelosti kod navoda iz tužbe kao i navoda iz svih podnesaka dostavljenih tijekom spora, a osobito kod svih predloženih dokaza. Tužitelj je predočio sudu fotodokumentaciju, koja se već nalazi u spisu i koja se iz navedenog razloga nije uložila opetovano u spis. Tužitelj je u nastavku ponovio navode iz tužbe i podnesaka dostavljenih tijekom ovog spora te predložio po provođenju predloženih dokaza usvojiti tužbeni zahtjev na način da se pobijano rješenje tuženika poništi bez vraćanja na ponovni postupak. Pored navedenog, opunomoćenik tužitelja je naveo da se intervencija obavljanjem zemljanih radova na terenu, koji nije prirodni, već je nastao odlaganjem otpadnog materijala u tijeku gradnje unske pruge, ne može smatrati aktivnosti građenja niti pripremnim niti zemljanim radovima, kako to normira Zakon o gradnji. U konkretnom slučaju tužitelj je uklonio dio tako stvorenog umjetnog nasipa bez namjere gradnje. Predao je u spis za sud i suprotnu stranku dopunu podneska od 12. lipnja 2026. zajedno s fotodokumentacijom i ostalim prilozima.

8. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora, kao i spisu ovog suda poslovni broj UsI-1673/2025 (izvršenje rješenja o uklanjanju) te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud je odbio u sporu provesti ostale dokaze koje je predložio tužitelj jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 10. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: ZG) propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, dok je toč. 11. propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

12. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

13. Odredbom čl. 3. toč. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik) propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu izvoditi radovi na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka.

14. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

15. Sukladno odredbi čl. 106. st. 4. ZDI-a ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

16. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, a toč. 2. tog članka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora.

17. Izrekom pobijanog rješenja tužitelju je naloženo uklanjanje građevine – zemljanog platoa max. tloc. dim. 7,50 x 24,00 m i zemljanih stuba tloc. dim. 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla, kojima se pristupa na plato.

18. U obrazloženju pobijanog rješenja navedeno je da je na temelju inspekcijskog nadzora dana 16. svibnja 2025. na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da su na dijelu parcele sjeverozapadno od gospodarske zgrade (mlina) izvedeni zemljani radovi na uklanjanju dijela stijene u svrhu građenja građevine - platoa max. tloc. dim. 7,50 x 24,00 m i stuba tloc. dim. 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla, izvedenih nasipavanjem i zbijanjem zemljanog materijala, kojima se pristupa na plato. Također je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da su u tijeku radovi oblaganja stuba kamenom.

19. Ovaj sud, na temelju analize spisu priloženih dokaza, i to fotografija predmetne gradnje, a koje fotografije prileže zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 16. svibnja 2025., kao i brojnih fotografija koje je dostavio u spis tužitelj tijekom ovog spora, utvrđenja navedenih u zapisniku o inspekcijskom pregledu od 16. svibnja 2025, očitovanja tužitelja te relevantnih naprijed citiranih odredaba Zakona o gradnji, a vodeći računa i o odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, smatra pravilnim utvrđenje tuženika kako se u konkretnom slučaju radi o građenju, za koje građenje je potrebna građevinska dozvola.

20. Naime, za izvođenje zemljanih radova na uređenju platoa i stuba građevinska dozvola je potrebna , obzirom se u konkretnom slučaju ne radi o građevnoj čestici postojeće zgrade. Prema Pravilniku, radovi na uređenju građevne čestice, poput građenja staza, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo, mogu se izvoditi bez građevinske dozvole samo ako se na istoj nalazi građevina za koju je već izdana građevinska dozvola odnosno akt kojim se odobrava građenje. Ako se ne radi se o građevnoj čestici postojeće zgrade, izvođenje takvih radova bez građevinske dozvole nije dopušteno. Napominje se da Zakon o gradnji propisuje da se građenje može započeti samo na temelju pravomoćne građevinske dozvole, osim ako je zakonom propisano drugačije. Stoga, kako se u konkretnom slučaju ne radi o građevnoj čestici postojeće zgrade, za izvođenje zemljanih radova na uređenju platoa i stuba građevinska dozvola je potrebna.

21. Pri tome valja navesti kako činjenica da se plato i stube izvode na katastarskoj čestici na kojoj se nalazi postojeća zgrada ne znači automatski da je utvrđena građevna čestica. Za postojeću građevinu građevna čestica se smatra utvrđenom ako je to propisano aktom za provedbu zah vata u prostoru (npr. građevinskom dozvolom) ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Ukoliko građevna čestica nije utvrđena, za izvođenje radova na uređenju platoa i stuba građevinska dozvola je potrebna.

22. Dodatno se pri tome ističe kako je u konkretnom slučaju građenje poduzeto na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja čestica je upisana u zemljišnim knjigama kao javno vodno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Republike Hrvatske. Na javnom vodnom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja u skladu s ovim Zakonom (čl. 12. Zakona o vodama ("Narodne novine" br. 66/19., 84/21., 47/23.). Pored toga napominje se kako se vlasništvo nekretnine sukladno zakonu stječe upisom u zemljišne knjige te stoga tužiteljevi prigovori o izvanknjižnom vlasništvu nisu odlučni. Nadalje, valja reći kako pitanje prava vlasništva nije odlučno za rješenje ovog spora i iz razloga jer tužitelju nije naloženo uklanjanje kao vlasniku već kao investitoru, a koje svojstvo tužitelj izričito priznaje u tužbi.

23. Izvođenje navedenih radova opisa kao u izreci pobijanog rješenja potvrđuje i sam tužitelj koji u podnesku od 20. studenog 2025. na stranici 7 iznosi: „zato što se u konkretnom slučaju ispod postojećeg platoa ispod gornjeg dijela dekorativnog šljunčanog nasipa debljine do 2 cm nalazi isti onaj umjetni divlji živi nestabilni rastresiti željeznički otpadni nasip koji je nastao i privremeno deponiran u vremenu građenja Unske pruge, … a koji UA više nije otkopavao.“

24. Isto tužitelj, između ostalog, potvrđuje i u podnesku od 12. lipnja 2026. u kojem navodi "Tužitelj od početka ne osporava da su izvedeni određeni zemljani radovi, već osporava odlučno i izričitu tvrdnju tuženika sadržanu u zapisniku građevinske inspekcije i predmetnom pobijanom nezakonitom prvostupanjskom rješenju višeg građevinskog inspektora da su ti radovi izvedeni uklanjanjem dijela stijene – uklanjanjem dijela prirodne stijenske mase, odnosno osporava prirodu tih radova. Nije sporno da su radovi izvođeni. Nije sporno da je raščišćavanjem umjetnog divljeg željezničkog nasipa radi pristupa temeljima prastarog Majstorovića mlina teren izmijenjen jer je većim dijelom vraćen u prvotno stanje. Sporno je ono što je uklanjano. Odnosno osporava se činjenični opis radova sadržan u zapisniku od 16. svibnja 2025. građevinske inspekcije i pobijanom nezakonitom prvostupanjskom rješenju višeg građevinskog inspektora od 27. svibnja 2025., te osporava se činjenični opis radova sadržan u zapisniku od 15. svibnja 2025. rudarske inspekcije i pobijanom nezakonitom prvostupanjskom rješenju rudarskog inspektora od 28. svibnja 2025. Tužitelj dosljedno tvrdi da nije izvršio zemljane radove na uklanjanju dijela stijene u svrhu građenja građevine-platoa i stuba, kako to tvrde i žele prikazati građevinski inspektori u svom zapisniku od 16. svibnja 2025., i u obrazloženju pobijanog nezakoni tog prvostupanjskog rješenja višeg građevinskog inspektora, niti je ručnim alatima izvršio iskop u masivnoj čvrstoj stijeni – niti je izvršio rudarske radove na eksploataciji mineralne sirovine arhitektonsko-građevnog kamena-pločastog i tehničko-građevnog kamena ručnim alatima na otkopavanju/pridobivanju iz ležišta, kako to tvrde i žele prikazati rudarski inspektori u svom zapisniku od 15. svibnja 2025., već je izvršio uklanjanje dijela umjetnog, divljeg, živog, željezničkog, odbačenog nasipa – jalovine, materijala nastalog tijekom izgradnje Unske pruge 1936. godine, kako bi se omogućio pristup temeljima prastarog Majstorovića mlina. Bitno je naglasiti da se i danas ispod postojećeg platoa nalazi isti materijal umjetni, divlji, željeznički odbačeni nasip - jalovina, koji je nastao u vrijeme gradnje Unske pruge 1936."

25. Nastavno, valja reći kako je sud ocijenio kako tužiteljevi prigovori glede pravilnosti utvrđenja da li su u konkretnom slučaju od strane tužitelja izvedeni radovi na uklanjanju dijela stijene, nisu odlučni za ocjenu zakonitosti rješenja tuženika. Ovo stoga što je predmetno utvrđenje u nadležnosti rudarskog inspektora, a ne građevinskog inspektora. U provedbi inspekcijskog nadzora iz nadležnosti građevinskog inspektora, isti rješenjem naređuje stranci uklanjanje izvedenih radova ako su izvedeni bez izvršne građevinske dozvole, pri čemu nije odlučno niti u nadležnosti građevinskog inspektora da utvrđuje da li je pri tome istovremeno došlo do uklanjanja dijela stijene. Iz navedenog razloga i svi dokazni prijedlozi tužitelja vezano za navedenu okolnost ocijenjeni su neodlučnima za rješavanje ovosudnog predmeta spora. Iz istog razloga sud je ocijenio neosnovani navod tužitelja da građevinsko rješenje nema samostalnu činjeničnu osnovu jer se temelji na pretpostavci da je uklonjen dio stijene u svrhu građenja gređevine – platoa i stuba kojima se pristupa platou. Napominje se kako navedeno utvrđenje u obrazloženju pobijanog rješenja ne utječe na zakonitost izreke istog, odnosno ne može biti razlogom poništenja rješenja.

26. Nadalje, vezano za navode tužitelja glede provođenja inspekcijskog nadzora bez sudjelovanja tužitelja, valja reći kako navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: ZUP) o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje.

27. Međutim, za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju tužitelju i omogućeno prije donošenja pobijanog rješenja, što nije niti sporno.

28. Nadalje, ističe se da odredba čl. 106. st. 4. ZDI-a znači da se može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, ali ne i bez prethodnog očitovanja stranke na činjenice koje su utvrđene inspekcijskim pregledom. Navedeni stav je izražen i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-4007/18 od 17. travnja 2019. u kojoj je navedeno da izvođenje dokaza saslušanjem stranke i sudjelovanje stranke u postupku nisu jednoznačni pojmovi te je nadalje navedeno da je saslušanje stranke jedan od načina utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje pravilne i zakonite odluke u upravnom postupku dok je sudjelovanje stranke u postupku jedan od osnovnih elemenata prava na pravičan postupak kojim je stranci omogućeno da se izjasni o svim bitnim okolnostima važnim za rješavanje upravne stvari.

29. Pri tome nisu povrijeđene odredbe Zakona o općem upravnom postupku na koje ukazuje tužitelj u tužbi budući da isti sadrži opće odredbe, a u slučaju kada opći i posebni propis reguliraju isto područje primijenit će se poseban propis ("lex specialis derrogat legi generali") pa stoga navedena odredba ZGI-a ima prednost u primjeni u odnosu na opće odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

30. Glede mjesta dostave tužitelju poziva na očitovanje u upravnom postupku uz dostavu preslike zapisnika, valja navesti da je u čl. 90. st. 2. ZUP -a propisano da kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, dostava stranci obavlja se na adresu prebivališta, boravišta ili mjesta na kojem se trenutačno nalazi te stoga niti u navedenom dijelu dostave, sud ne nalazi povrede zakona na štetu tužitelja.

31. Nastavno, vezano za kratkoću roka danog tužitelju za očitovanje (3 dana), navodi se da je tužitelju dana mogućnost da osporava utvrđenje višeg građevinskog inspektora, odnosno da dokaže da su opisani radovi izvedeni u skladu sa odredbama mjerodavnih propisa Republike Hrvatske, odnosno da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje ove upravne svari ne samo u upravnom postupku koji je prethodio ovom sporu, već i u tužbi podnesenoj ovom sudu, svim podnescima i na raspravi koja je održana u ovom sporu. Stoga sud, iako prihvaća ocjenu tužitelja glede kratkoće roka, ne nalazi da je u konačnici došlo do povrede propisa na štetu tužitelja. Posebno se napominje kako je iz zapisnika o provedenoj raspravi na ročištu u ovom sporu održanom 17. lipnja 2026. razvidno da je rasprava trajala od 12,30 h do 13,45 h čime sud smatra kako je tužitelju osigurana potpuna i pravična sudska zaštita prava stranke kroz usmeno, neposredno i javno razmatranje svih relevantnih činjenica i pravnih pitanja, što omogućuje pravilno i temeljito donošenje sudske odluke.

32. Tijekom spora tužitelj osporava i pitanje izvršivosti pobijanog rješenja ističući kako izreka ne sadrži podatke o volumenu materijala koji bi trebalo ukloniti niti sadrži podatke o visini (h), dubini, debljini i kotama ili drugim prostornim parametrima na temelju kojih bi bilo moguće utvrditi stvarni opseg navodne građevine. Površina izražena u četvornim metrima (m2) predstavlja isključivo plošnu veličinu, dok se količina materijala koji se eventualno uklanja može izraziti samo prostornom veličinom odnosno volumenom (m3). Bez određenja volumena, visine, dubine, kota ili drugih prostornih obilježja nije moguće utvrditi što je konkretno predmet uklanjanja niti u kojem opsegu bi se rješenje trebalo izvršiti, stajalište je tužitelja. Tužitelj stoga smatra da se u konkretnom slučaju postavlja pitanje postoji li uopće dovoljno određen i individualiziran predmet izvršenja. Posebno imajući u vidu da tužitelj tijekom cijelog postupka osporava postojanje građevine kao zasebnog objekta te tvrdi da se ne radi o građevini u smislu čl. 3. toč. 8. Zakona o gradnji, odnosno da se ne radi o izvedenim zemljanim radovima na uklanjanju stijene u svrhu građenja građevine – platoa i stuba, izvedenih nasipanjem i zbijanjem zemljanog materijala, kojima se pristupa na plato, već o površinski očišćenom dijelu postojećeg, umjetnog, željezničkog nasipa – jalovine, koji se i danas nalazi na predmetnoj lokaciji iznad prirodnog stjenovitog platoa, pri čemu se prirodni stjenoviti plato nalazi približno 6 metara ispod sadašnje gornje površine nasipa – platoa, a dio tog nasipa uklonjen je isključivo radi omogućavanja pristupa temeljima prastarog Majstorovića mlina. U takvim okolnostima tužitelj ističe kako nije jasno koji materijal bi se uklanjao, u kojem volumenu, do koje dubine i do kojih kota, niti gdje završava navodna građevina, a gdje započinje postojeći umjetno formirani, divlji, živi, željeznički odbačeni nasip – jalovi materijal.

33. Sud ocjenjuje netom iznesene prigovore neosnovanima, smatrajući izreku pobijanog rješenja dostatno određenom, odnosno sud ne nalazi dvojbe vezano za način izvršenja navedenog rješenja. Naime, tužitelj je dužan ukloniti zemljani plato max. tloc. dim. 7,50 x 24,00 m i zemljane stube tloc. dim. 2,20 x 9,60 m, visine 40 do 90 cm od tla na način da vrati navedeni prostor u prijašnje stanje (stanje prije nasipavanja koje tužitelj niti ne spori), sukladno njegovoj prethodnoj prirodi i namjeni, radi otklanjanja nezakonitih radova.

34. S obzirom na sve ranije navedeno, kao i odredbu čl. 116. st. 2. ZUS-a, prema kojoj odredbi će sud odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka te ako utvrdi da je pojedinačna odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

35. Odluka o troškovima ovog upravnog spora (točka II. izreke ove presude) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove, slijedom čega je, s obzirom da je tužitelj izgubio spor, postavljeni zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova spora valjalo odbiti.

U Rijeci 2. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Mariu Juriću, odvjetniku u Zagrebu, Hercegovačka 63

- Državnom inspektoratu, Sektoru za nadzor građenja, Zagreb, Šubićeva 29