REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-1338/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. TK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po opunomoćenici Barbari Liebhardt, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Kazimir Ferenčić i Barbara Liebhardt, Crikvenica, Pavla Radića 18, radi provedbe geodetskog elaborata, 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-932-07/25- 07/213, URBROJ: 541-11/4-25-3 od 9. lipnja 2025.

II. Nalaže se tužiteljicama da zainteresiranim osobama nadoknade troškove ovog upravnog spora u visini od 2.750,00 EUR (slovima: dvije tisuće sedamsto pedeset eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, KLASA: UP/I-932-07/24-02/634, URBROJ: 541-19-04/7-25-2 od 10. siječnja 2025., provode se promjene u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] u posjedovnom listu broj 1058, te se mijenjaju podaci za k. č. br. [katastarska čestica], na temelju zahtjeva upisanog vlasnika ŽK, na način kako je to navedeno pod B) Novo stanje u izreci toga rješenja.

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-932-07/25-07/213, URBROJ: 541-11/4-25-3 od 9. lipnja 2025. odbio žalbu tužiteljica izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovanu.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužiteljice u tužbi i kasnijem tijeku sporu ističu da su suvlasnice susjednih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se provođenjem spornog elaborata odnosno izgradnjom zida na okućnici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu zainteresiranih osoba) zatvara pristupni put na njihovu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da su dijelovi njihovih nekretnina neosnovano i bez parcelacije pripojeni okućnici zainteresiranih osoba. Ističu da je pristupni put na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio osiguran usmenim sporazumom, a da su upravna tijela propustila uvažiti činjenicu da je u okućnicu zainteresiranih osoba uključen i neprodani suvlasnički dio njihovog pokojnog oca na k. č. [katastarska čestica], s obzirom na to da je kupoprodajni ugovor sklopljen nakon njegove smrti. Smatraju da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno te se pozivaju na skicu premjeravanja iz 1988. godine i presliku snimke katastarskog plana iz 1988. i 1990. godine, na kojoj je označen sporni „trokut“ zemljišta koji je neosnovano uključen u česticu zainteresiranih osoba. Tužiteljice ukazuju da zbog navedenog zadiranja u vlasništvo nije bilo osnove za provođenje predmetnog geodetskog elaborata. Iz sadržaja tužbe i navoda 1. -tužiteljice proizlazi da predlažu poništenje pobijanog rješenja tuženika, te također postavljaju potražuju novčanu naknadu na ime oduzetih dijelova zemljišta i troškova ishođenja novog pristupnog puta.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. Zainteresirane osobe ŽK i ZK, suvlasnici nekretnine na kojoj se provode promjene (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u dostavljenim podnescima te tijekom usmene rasprave osporavaju osnovanost tužbenih navoda. Prvenstveno ističu procesne nedostatke tužbe, navodeći da ista nije propisno sastavljena, da je nerazumljiva te da ne sadrži sve obvezne elemente sukladno čl. 39. Zakona o upravnim sporovima, zbog čega predlažu da sud istu odbaci kao neurednu. Smatraju da iz tužbenih navoda proizlazi kako je u konkretnom slučaju riječ o stvarnopravnoj situaciji koja se treba rješavati pred redovnim sudom, a ne u upravnom sporu, pa stoga tužba nije podobna za raspravljanje. Vezano uz sam predmet spora, ističu da je geodetski elaborat, koji tužiteljice osporavaju, sačinjen temeljem stvarnog stanja na terenu na kojem su jasno vidljivi međaši i kameni zidovi, a koje je stanje nepromijenjeno duže od pedeset godina, tijekom kojih su zainteresirane osobe u neprekidnom posjedu i vlasništvu nekretnine. Naglašavaju da na terenu ne postoje nikakve naznake puta koji tužiteljice traže te da su geodeti prilikom izrade elaborata koristili javne isprave i postupali u skladu sa svim propisima geodetske struke i važećim pravnim propisima. Predlažu odbacivanje tužbe odnosno odbijanje tužbenog zahtjeva, te obvezivanje tužiteljica na naknadu troškova upravnog spora zainteresiran im osobama.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 18. lipnja 2026., u prisutnosti 1.-tužiteljice osobno te zamjenice opunomoćenika zainteresirane osobe, a na temelju čl. 98. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih 2.-tužiteljice, 3.-tužiteljice i tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

7. Sud nije našao osnovanim navode zainteresiranih osoba o neurednosti tužbe odnosno prijedlog za odbacivanje iste. Naime, iz sadržaja tužbe i navoda tužiteljice mogu se razabrati svi ključni dijelovi propisani odredbom čl. 39. ZUS-a, pa se stoga upustio u meritorno odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

8. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, Sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te uvidom u dokumentaciju koja prileži dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog zainteresiranih osoba (saslušanje geodeta CK kao svjedoka), smatrajući da su sve pravno relevantne činjenice odlučne za pravilnu primjenu prava pravilno (i nesporno) utvrđene, te da nije potrebno provoditi nove dokaze .

9. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je predmetni postupak pokrenut zahtjevom 1.-zainteresirane osobe za provođenje promjena na zemljištu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica i evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem elaborata od 16. listopada 2024., broj 2024-105, koji je izradilo društvo Geo – Vinodol d.o.o. Crikvenica.

11. Navedenim elaboratom evidentira se stvarno stanje već postojeće katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ranije stanje: kuća, garaža i dvor površine 550 m2, a novo stanje kuća, [adresa], površina 145 m2, garaža površine 24 m2, te dvorište površine 415 m2, ukupna nova površina čestice 584 m2.

12. Među strankama ovog spora sporno je, je li zakonito izrađen i proveden sporni geodetski elaborat, budući da tužiteljice smatraju da se istima neosnovano parceliraju dijelovi njihovih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pripajaju nekretnini zainteresiranih osoba, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da se istima onemogućuju ostvarivanje pristupnog puta. Pritom pravilnost evidentiranja građevina tim elaboratom nije sporna.

13. Međutim, iznijeti se navodi ne mogu prihvatiti kao osnovani , odnosno kao relevantni za zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

14. Naime, predmetni geodetski elaborat koji tužiteljice osporavaju predstavlja (u spornom dijelu) geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica.

15. Sukladno čl. 23. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" br. 59/18, 112/18, dalje: Pravilnik), važećeg u vrijeme izrade geodetskog elaborata i pokretanja upravnog postupka, geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija propisanih Zakonom, a koji se odnose na razlike u površini između katastarskih čestica katastra zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina (st. 1.). Površinski kriteriji iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i kao sumarni kriterij kada je u nekom elaboratu, koji je izrađen za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina ili za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta obuhvaćeno više katastarskih čestica s time da se površinski kriteriji uvijek odnose i na pojedinačnu katastarsku česticu (st. 2.).

16. Sukladno čl. 24. Pravilnika, geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne (st. 1.). Međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa (st. 2.).

17. Sukladno čl. 93. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br. 112/18, 39/22, dalje: ZDIKN), važećeg u vrijeme pokretanja postupka, ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m[2] u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno -knjižnog tijela.

18. Sukladno čl. 90. st. 6. ZDIKN-a, granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.

19. U konkretnom slučaju, usporedbom stanja katastarskog operata prije provođenja promjena predmetnim geodetskim elaboratom (tzv. „staro stanje“) i stanja nakon promjene (tzv. „novo stanje“), utvrđeno je da je oblik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostao praktički nepromijenjen, a povećanje površine (s 550 na 584 m2) rezultat je preciznijeg mjerenja te evidentiranja stvarnog stanja te čestice, uz očuvanje površinskog kriterija iz čl. 93. st. 2. ZDIKN (novoevidentirana površina ne razlikuje se više od 20% u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat). Nastavno, iz elaborata proizlazi da je površina izračunata iz izvornih podataka (koordinata lomnih točaka međa) dobivenih na temelju mjerenja, pri čemu su lomne točke međa utvrđene na temelju na terenu nespornih kamenih zidova i trajnih oznaka.

20. Imajući u vidu da je podlogu za sačinjavanje geodetskog elaborata predstavljao postojeći katastarski plan (u odnosu na koji se tijek međe između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije mijenjao) i trajne oznake međa na terenu (zidovi), da je međa u tijeku sačinjavanja elaborata bila nesporna (tužiteljice niti ne tvrde da je u tijeku bio sudski postupak uređenja međa), te da je površinski kriterij ispunjen, to je ocjena suda da je riječ o geodetskom elaboratu koji je zakonito potvrđen te je zakonito određena provedba istoga.

21. Navodi tužiteljica da je prilikom formiranja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u istu neosnovano uključen i dio njihovih čestica (a koje da njihov prednik nije bio prodao zainteresiranim osobama), ukoliko i jesu točni, nisu relevantni za provedbu ovdje spornog elaborata. Naime, sporni dijelovi (tzv. „trokut“ odcijepljen od k. č. br. [katastarska čestica]), na koje tužiteljice ukazuju dostavom skice premjeravanja sačinjene 14. siječnja 1988., već su prema toj skici imali predstavljati sastavni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , a u svakom slučaju činile su sastavni dio te čestice u važećem katastarskom planu na temelju kojega je izrađen sporni geodetski elaborat. Budući da tim geodetskim elaboratom u tom smislu nije došlo do nikakve promjene, to navodi tužiteljica za ovaj postupak i spor nisu relevantni.

22. Zaključno, neosnovani su i navodi tužiteljica o oduzimanju pristupnog puta, budući da na sporna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ni prije predmetnog elaborata nije predstavljala pristupni put, već kuću s okućnicom, a iz navoda tužiteljica proizlazi da iste suštinski osporavaju formiranje okućnice na terenu (zidanje zidova), što nije predmetom postupanja katastarskog tijela.

23. Iznijeti navodi tužiteljica ukazuju na moguće neriješene imovinsko -pravne odnose, a što nije u nadležnosti upravnih tijela ni ovoga suda, već suda redovite nadležnosti (općinskog suda).

24. Slijedom navedenog, proizlazi da se pobijano rješenje ne može ocijeniti nezakonitim ni po kojoj zakonskoj osnovi, pa je stoga tužbeni zahtjev na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan, te riješiti kao u izreci ove presude.

25. Zaključno, vezano uz navode i zahtjev tužiteljica kojima od zainteresiranih osoba potražuju isplatu novčanog iznosa, navedeno također nije u nadležnosti ovoga suda, pa se tužiteljicama preporuča da se vezano uz mogućnost ostvarivanja i zaštite svojih prava i pravnih interesa obrate stručnoj osobi (odvjetniku).

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS -a prema kojoj su tužiteljice, koje su u cijelosti izgubile predmetni spor, dužne nadoknaditi troškove spora zainteresiranim osobama, koje su u sporu uspjele. Zainteresiranim osobama je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, 107/25, dalje: Tarifa) priznat kao opravdan i nužan trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava odgovora na tužbu i za pristup na održano ročište za raspravu, za svaku radnju u visini od 500 bodova, visina boda 2 EUR, dakle 2x1.000,00 EUR (Tbr. 27.1. u svezi Tbr. 54. Tarife), s uvećanjem od 10% (2x100,00 EUR) na ime zastupanja dvije stranke (Tbr. 40. Tarife), sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (550,00 EUR – Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.750,00 EUR. Zainteresiranim osobama nije priznat zatraženi sastav podnesaka od 29. listopada 2025. i od 30. travnja 2026., budući se ne radi o nužnom i opravdanom trošku potrebnom za vođenje predmetnog spora.

27. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 2. srpnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- zajedničkoj predstavnici tužitelja TK iz [adresa]

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

- opunomoćenici zainteresiranih osoba Barbari Liebhardt, odvjetnicai u Zajedničkom odvjetničkom uredu Kazimir Ferenčić i Barbara Liebhardt, Crikvenica, Pavla Radića 18