Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Kžzd-46/2026-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Zdravka Pintarića, predsjednika vijeća te Igora Pavlica i Vanje Petrović, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Štefulj, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog FH, zbog kaznenog djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024. i 136/2025., dalje: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj: Kvm-59/2026-7 od 15. lipnja 2026., u sjednici održanoj 2. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog FH kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem poslovnog broja Kvm-59/2026-7 od 15. lipnja 2026., Općinski sud u Varaždinu je, na temelju čl. 131. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. - odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024., 72/2025. i 13/2026., dalje: ZKP/08), a po zakonskoj osnovi iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, produljio istražni zatvor protiv okrivljenog FH, zbog kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11, čl. 177. st. 2. i čl. 139. st. 3. u vezi s st. 2. KZ/11.

1.1. U istražni zatvor okrivljeniku je uračunato vrijeme lišenja slobode od 5. veljače 2026., pa nadalje.

2. Protiv toga rješenja žalbu podnosi okrivljeni FH po braniteljici Jasmini Vukalović, odvjetnici, zbog apsolutne bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede zakona na štetu okrivljenog, s prijedlogom da županijski sud ukine pobijano rješenje o određivanju istražnog zatvora i predmet vrati na ponovno odlučivanje naslovnom sudu, podredno da pobijano rješenje preinači na način da okrivljeniku ukine istražni zatvor i da isti zamijeni predloženim mjerama opreza.

3. Prije održavanja sjednice spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na dužno razgledavanje, koje je podneskom broj KŽ-DO- 391/2026-3 od 30. lipnja 2026. isti vratilo.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prije svega, ovaj žalbeni sud primjećuje da okrivljenik u žalbi uvodno naznačenu žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona u njezinom daljnjem tekstu ne konkretizira niti posebno obrazlaže, tako da je riječ samo o žalbi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s time da je povodom podnesene žalbe, a sukladno ovlaštenju iz čl. 494. st. 4. ZKP/08, pobijano rješenje ispitano i po službenoj dužnosti te nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud ostvario neku od povreda taksativno navedenih u citiranoj odredbi.

6. Okrivljenik nije u pravu kada smatra da je prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, uz bitnu argumentaciju da u pobijanom rješenju nisu izloženi razlozi na temelju kojih sud zaključuje da se svrha istražnog zatvora u ovom slučaju ne bi mogla ostvariti drugim blažim mjerama, čime sadržajno očito upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.

6.1. Suprotno žalitelju, prvostupanjski sud za mladež je u toč. 9. u svezi toč. 8., 8.1. i 8.2. obrazloženja pobijanog rješenja iznio jasne, određene, neproturječne i po ocjeni ovog žalbenog suda dostatne razloge zašto smatra da se ostvarenje svrhe istražnog zatvora u konkretnom slučaju ne može očekivati primjenom drugih blažih mjera.

7. Okrivljenik nije u pravu niti kada u žalbi napada pravilnost činjeničnih utvrđenja na kojima prvostupanjski sud za mladež temelji pobijanu odluku.

7.1. Žalitelj pritom ne osporava pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda o postojanju temeljnog uvjeta za određivanje/produljenje istražnog zatvora – osnovane sumnje da je počinio kaznena djela za koja se tereti, konkretno kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 i kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, već samo napada pravilnost činjeničnih utvrđenja na kojima sud prvog stupnja temelji svoj zaključak o postojanju posebne istražno zatvorske osnove iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, te da se ostvarenje svrhe istražnog zatvora ne može ostvariti primjenom drugih blažih mjera, uz bitnu argumentaciju da to što je prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne može predstavljati osnovu za zaključak o postojanju opasnosti od ponavljanja istih ili sličnih kaznenih djela, pri čemu smatra da sud prvog stupnja nije u dovoljnoj mjeri cijenio rezultate provedenog psihijatrijskog vještačenja iz kojih proizlazi da na njegovoj strani nisu zadovoljeni kriteriji za izricanje sigurnosne mjere obaveznog liječenja od ovisnosti, već se predlaže mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana.

7.2. Suprotno žalitelju, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da, unatoč dosadašnje neosuđivanosti okrivljenika za kaznena djela, u konkretnom slučaju postoje brojne okolnosti koje kada se međusobno povežu i sagledaju u svojoj ukupnosti upućuju na visok stupanj realne i objektivno predvidive opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti ista ili slična kaznena djela, odnosno ostvariti teže kazneno djelo kojim prijeti.

7.3. Tako sud prvog stupnja za mladež prije svega na temelju podataka o njegovoj prekršajnoj kažnjavanosti za prekršaje s elementima nasilja (zbog prekršaja protiv javnog reda i mira i u dva navrata zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počinjenih na štetu iste žrtve) pravilno zaključuje o sklonosti okrivljenog FH nasilnim oblicima ponašanja, kojeg ni do sad izrečene kazne za prekršaje (time da mu je presudom Općinskog suda u Varaždinu od 2. listopada 2025. broj Pp - 2257/2025-23 izrečena kazna zavora u trajanju od sedam dana) nisu odvratile od činjenja protupravnih djela, s obzirom na to da je sada osnovano sumnjiv za počinjenje tri kaznena djela i to na štetu bliskih osoba.

7.4. Povezujući prethodno navedeno još i sa okolnostima počinjenja kaznenih djela za koja je ovdje osnovano sumnjiv, naročito okolnost da je u pitanju razdoblje od dvije godine kroz koje je, na razini osnovane sumnje, manifestirao različite oblike nasilja prema bivšoj supruzi DH, kao i sa činjenicom da je osnovano sumnjiv da je zlostavio dijete, a što sve ukazuje na značajnu količinu kriminalne volje i upornosti okrivljenika u protupravnom postupanju prema bliskim osobama , naročito kada se dodatno imaju u vidu dokazi i podaci u spisu koji na razini osnovane sumnje upućuju da je njegovo protupravno ponašanje prema žrtvama postalo teže i opasnije, jer je sada osnovano sumnjiv da je u svom nasilničkom postupanju prema bliskim osobama koristio oružje, kao i mišljenje vještaka psihijatra o teškoćama kod okrivljenog FH u regulaciji emocija i prisutnosti narcisoidnih elemenata, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da u konkretnom slučaju postoji visok stupanj stvarne i objektivno predvidive bojazni da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti ista ili slična kaznena djela ili počiniti teže kazneno djelo kojim prijeti.

7.5. To što vještak psihijatar u medicinskoj dokumentaciji i tijekom razgovora s okrivljenim FH ne nalazi objektivne pokazatelje koji bi upućivali na zaključak o postojanju poremećaja iz kruga ovisnosti, suprotno žalbenoj tvrdnji okrivljenika, nije od odlučnog značaja za ocjenu o postojanju zakonskih pretpostavki za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP -a. Osim toga, žalitelj očito ispušta iz vida da vještak psihijatar u svom pisanom nalazu i mišljenju sugerira izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, a što također upućuje na zaključak da kod okrivljenika postoji opasnost od počinjenja kaznenog djela s elementima nasilja.

8. Polazeći od prirode i brojnosti navedenih okolnosti, prvostupanjski sud za mladež je, a suprotno žalitelju, ujedno pravilno zaključio da se ostvarenje svrhe istražnog zatvora u konkretnom slučaju razumno ne može očekivati primjenom drugih blažih mjera.

9. Budući da žalba okrivljenika nije osnovana, a kako ispitivanjem pobijanog rješenja nisu nađene povrede propisane u čl. 494. st. 4. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08 riješiti kao u izreci rješenja.

U Varaždinu 2. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Zdravko Pintarić