REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: P-831/2019-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Marini Nikolić kao sucu pojedincu, u stvari tužitelja SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lafteru, odvjetniku u Jastrebarskom, protiv tuženice MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Aleksandri Klarić Miloš, odvjetnici u Zagrebu, radi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnicu Silviju Kirin Palčić, odvjetnicu i tuženice osobno uz punomoćnicu Aleksandru Klarić Miloš, odvjetnicu, 2. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj MZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] da tužitelju SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] preda u posjed 89 m2 površine kčbr [katastarska čestica] KUĆA BR.21, DVORIŠTE I VOĆNJAK PODKUĆNICA U POLJANICI sa 300 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u dijelu koji se proteže u cijeloj dužini uz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio predstavlja zapadni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i koji dio je u nalazu vještaka Vladivoja Relića, dipl.inž.geodezije, od 18. veljače 2025.g., (situacija br. 1 – skica mjesta prijepora) označen crvenom bojom te točkama 1-C-D-E-F-2-1, i koji nalaz čini sastavni dio odluke suda, slobodan od osoba i stvari, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 3.899,10 eura, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je on vlasnik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] kuća br. 21, dvorište i voćnjak podkućnica u [adresa] sa 300 čhv, upisane u zkulbr. 3932 k. o. [katastarska općina], kao i da je upisan kao posjednik u katastarskom operatu u posjedovnom listu broj 2582 k. o. [katastarska općina] na predmetnoj nekretnini. Navodi da predmetnu nekretninu posjeduje od 7. kolovoza 1972. kada je sklopio kupoprodajni ugovor i otada istu uživa.

1.2. Tužitelj navodi da je tuženica vlasnica nekretnine kčbr. [katastarska čestica] pašnjak kod kuće sa 56 čhv, upisane u zkulbr 5053 k. o. [katastarska općina] te kao posjednica u katastarskom operatu u posjedovnom listu 1957 k. o. [katastarska općina] na predmetnoj nekretnini.

1.3.Tužitelj dodaje da međa između navedenih nekretnina nikada nije bila sporna te da je dodatno utvrđena 10. lipnja 2016. kada je obrt za geodetske poslove [obrt] izradio Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima. U izvješću stoji da je predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] sa svoje zapadne strane označena postojećom živom ogradom, a u svim ostalim lomnim točkama je označena novopostavljenim geodetskim međnim oznakama (željezni klin). Navedeno izvješće potpisala je i tuženica.

1.4. Unatoč svemu navedenom, tužena je na zapadnoj strani tužiteljeve nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neodređenog dana 2019. godine, što je tužitelj saznao 14. travnja 2019. kad je došao iz [adresa] bez znanja i dozvole tužitelja postavila drvenu ogradu i to u širini od 5,40 m i duljini od 12,30 m koja zauzima površinu od otprilike 66 m2.

1.5. Kad je tužitelj saznao za ogradu, angažirao je trgovačko društvo AGG Zagreb koje je izradilo Geodetski situacijski nacrt na kojem je prikazano na kojem dijelu nekretnine i u kojoj površini je tužena postavila ogradu.

1.6. Slijedom navedenog, konačno uređenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 27. srpnja 2025., po dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će se tuženici naložiti da tužitelju preda u posjed 89 m2 površine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slobodan od osoba i stvari, odnosno kao pod tokom I. izreke te da mu nadoknadi troškove postupka.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Navodi da je točno da je tužitelj upisan kao vlasnik nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno da je isti upisan kao posjednik u posjedovni list 2558 k. o. [katastarska općina] kao i da je točno da je tuženica upisana kao vlasnik nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kao posjednik u posjedovnom listu 1957 k. o. [katastarska općina]. Međutim neosnovani su navodi da bi tuženica postavila drvenu ogradu tijekom travnja 2019. godine na zapadnoj strani čestice u vlasništvu tužitelja i to u površini od 66 m2. Tuženica se protivila izvješću o utvrđivanju međa što ga je tužitelj priložio uz tužbu te je istaknula kako je ona, po primitku tužbe, angažirala geodetskog stručnjaka – GEO 2M d.o.o., koji je izradio nalaz i mišljenje iz kojeg je razvidno da tuženik postavio ogradu na međi čestica z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne na z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako to pogrešno i neosnovano navodi tužitelj. U odnosu na navode tužitelja da iz Geodetskog situacijskog plana kojeg je izradio AGG - ZAGREB d.o.o. proizlazi na kojem dijelu i u kojoj površini je tuženik postavio ogradu tuženik ističe da iz predmetnog Geodetskog situacijskog plana isto nije vidljivo. Naprotiv, iz predmetnog Geodetskog situacijskog plana, kojeg je tuženik primio uz tužbu nije vidljivo na kojem je to dijelu tuženik postavio ogradu. Slijedom navedenog, tužena predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužitelja tužbom i tužbenim zahtjevom te da naloži tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka, sve u roku od 15 dana.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (str. 4, 7, 122 spisa), prijepisni list (str. 5 spisa), vlasnički list (str. 6 spisa), prijepis posjedovnog lista (str. 8-9 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 10 spisa), izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima (str. 11-1 spisa), nalaz i mišljenje Geo 2 M d.o.o. (str. 27-44 spisa), geodetski situacijski nacrt uklopljen na katastarski plan i DOF 2016 (str. 52 spisa), fotografije (str. 87-90 spisa), nalaz geodetskog vještaka (str. 128- 140 spisa), skica izmjere (str. 151 spisa), izveden je dokaz geodetskim vještačenjem, saslušanjem svjedoka FZ, AZ, ŠZ, PZ, TZ, GZ, RZ, UZ, DZ i EZ te je izveden dokaz saslušanjem stranaka.

3.1. Sud nije pribavljao podatke od PP Jastrebarsko o podnesenim prijavama protiv tužitelja, što je predložila tuženica jer je pribava ovih podataka predloženih na okolnost činjenice da je tužitelj visoko konflikta osoba, irelevantna za predmetni postupak.

4. Postupajući sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud utvrdio je tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja prema tuženici radi predaje u posjed 89 m2 površine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slobodnog od osoba i stvari.

6. Između stranaka je nesporno da je tužitelj upisan kao vlasnik nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno da je isti upisan kao posjednik u posjedovni list 2558 k. o. [katastarska općina] kao i da je tuženica upisana kao vlasnica nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kao posjednica u posjedovnom listu 1957 k. o. [katastarska općina]. Također je nesporno da je tuženica postavila spornu drvenu ogradu.

6.1. Sporno je nalazi li se predmetna ograda na čestici koja je vlasništvo tužitelja, odnosno je li postavljanjem ograde tuženica ogradila dio tužiteljeve nekretnine te ima li tuženica pravo na posjed spornog dijela nekretnine.

7. Odredbom čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14- dalje: ZV) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. U članku 162. stavak 1. ZV propisano je kako vlasnik, da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

7.1. U članku 163. stavak 1. ZV propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

8. Uvidom u izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima od 10. lipnja 2016 obrt [obrt] vl. DZ, proizlazi da je navedeni elaborat naručio SZ te je tom prilikom utvrđeno da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je sa svoje zapadne strane označena postojećom žičanom ogradom. U svim ostalim lomnim točkama predmetna čestica je označena novopostavljenim geodetskim međnim oznakama (željezni klin). Predmetna čestica sa svoje sjeverne strane međaši sa [adresa] ([adresa]) – [adresa]. Ostali prisutni susjedni međaši također izjavljuju da navedene međe nisu sporne niti u jednom dijelu, da nisu imali nesuglasica oko međa te da se može vršiti potrebno mjerenje kako bi se mogao izraditi parcelacijski elaborat. Predmetne stranke kod mjerenja nemaju primjedbi na novo razgraničenje te potpisuju ovo izvješće. Potpisnici izvješća su SZ, SZS, AZ i MZ.

8.1. Tuženica smatra da navedeno izvješće nije primjenjivo. Naime, točno je da je ona potpisala ovakvo izvješće, ali isključivo pod prisilom time da je ona u trenutku potpisa predmetnog izvješća bila upisana kao suvlasnik u ½ suvlasničkog dijela nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u ½ suvlasničkog dijela nekretnine kao vlasnik bio upisan BZ, koji predmetno izvješće nije potpisao. Osim toga, ovo izvješće nisu potpisali niti vlasnici drugih čestica koji se navode u izvješću pa tako niti PZ, a niti Općina Klinča Sela, pa isto niti ne može biti primjenjivo. Također, prilikom sastavljanja predmetnog Izvješća nisu bila vršena bilo kakova mjerenja kojim bi se moglo utvrditi međa među česticama koje se u predmetnom izvješću navode, a niti su postavljeni klinovi koji se navode u predmetnom izvješću. Dodaje da je tužitelj nakon potpisivanja izvješće zgužvao i potrgao, a nesuglasice među vlasnicima su se nastavile.

8.2. Tužitelj pak smatra kako tuženica nije dokazala da bi navedeno izvješće bilo potpisano pod prisilom pa smatra da je isto usmjereno na odugovlačenje postupka. Ističe da je irelevantno jesu li vlasnici susjednih nekretnina isto potpisali, jer se postojeći spor vodi između tužitelja i tuženice, a ne trećih osoba. Smatra nadalje da nije od značenja jesu li vršena mjerenja s obzirom na postojeći sporazum susjeda, kao i da nije od značaja je li tužitelj izvješće zgužvao i potrgao, odnosno je li ono provedeno u katastarskom operatu.

9. Iz nalaza i mišljenje geodetskog stručnjaka EZ od 10. listopada 2019. proizlazi mišljenje kako predmetna čestica 1396/2 k. o. [katastarska općina] označena drvenom ogradom na terenu prema susjednoj čestici 1397/1 k. o. [katastarska općina] predstavlja međne linije na terenu koje odgovaraju digitalnom katastarskom planu, kao i nedvojbeni posjed i vlasništvo uknjiženo u katastar i zemljišnu knjigu za korist MZ.

9.1. Tužitelj se protivio korištenju ovakvog nalaza i mišljenja obzirom da navedeno geodetsko vještačenje nije određeno po nalogu suda u ovom postupku.

10. Stoga je sud, radi identifikacije predmeta spora, kao i u pogledu veličine odnosno površine spornog dijela nekretnine proveo vještačenje po vještaku geodetske struke Vladivoju Reliću.

10.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka Vladivoja Relića proizlazi da se sporna drvena ograda u duljini od 25,16 m nalazi na dijelu čestice tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 89 m2. Vještak navodi da je stanje u evidencijama katastra i zemljišne knjige za predmetne kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u pogledu položaja, površine i oblika identično.

10.2. Tuženica je prigovarala ovakvom nalazu i mišljenju u cijelosti, smatra da je izrađen protivno pravilima struke. Ističe da vještak ne navodi kojom metodom je mjerene podatke prikazao u digitalnom katarskom planu, a da se radi o starom katastarskom planu koji nije (dovoljno) homogeniziran pa je vještak trebao mjerene podatke uklopiti u taj plan, a ne izvršiti preklop. Naime, stoga š to se vještak koristi metodom preklopa po kojoj je digitalni katastarski plan pomaknut u odnosu na teren (digitalni orto foto) u svim smjerovima otprilike 5 metara pa takav prikaz ne predstavlja relevantne podatke niti je moguće izraditi nalaz sudskog vještaka. Osim toga, tuženica navodi kako se vještak poziva na geodetski elaborat RN 6/03 DZ, koji je sam po sebi neosnovan, dok tuženica kao relevantan smatra nalaz i mišljenje geodetskog vještaka EZ. Smatra da vještak prema pogrešnoj skici prijepora mjesta i nalazu vještaka zakida tuženicu za dodatnih 89 m2, tako da nije ispunjen površinski kriterij. Ističe da je skica prijepora i nalaz vještaka bez potrebnih frontova na južnoj žičanoj ogradi 1936/1 tuženice i svih frontova drvene ograde predmetne 1396/2 tuženice, bez mjernih koordinata detaljnih točaka, bez identičnih točaka uklopa i koordinata detaljnih točaka uklopa za održavanje DKP-a te je nedvojbeno izrađeno protivno pravilima struke i geodetskim propisima.

10.3. Vještak se očitovao na prigovore tuženice na ročištu 1. rujna 2025 te je naveo da podatci koji sadrži katastarski plan, odnosno DKP nisu korišteni u izradi nalaza, već su korišteni isključivo podatci iz geodetskog elaborata oznake RN – 06/03 za koje je vještak temeljem izmjere utvrdio da su vjerodostojni, pouzdani i da u katastarskoj evidenciji nema boljih podataka koji bi poslužili identifikaciji mjesta prijepora od podatka tog elaborata. Navedeno stoga što je utvrđeno da podatci u DKP- u ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu i da kao takvi nisu podesni za identifikaciju spornih površina prema česticama katastra i zemljišnih knjiga. Na poseban upit punomoćnika tuženice kojom su metodom izmjerene površine čestice, odgovaram da površina nije mjerena obzirom da navedeno nije bilo određeno rješenjem suda, već je zadatak vještaka bio utvrditi identifikaciju čestica. Na upit zašto se u nalazu i mišljenju spominje površina od 89 m2 označena crvenom bojom, odgovara da se radi o spornoj površini na mjestu prijepora koju je vještak izmjerio. Na upit je li geodetski elaborat RN

– 06/03 proveden u katastru, odgovara da je te je tim elaboratom evidentirana u katastru kuća tužitelja broj 21. Na upit je li elaborat RN – 15/19 proveden u katastru, odgovara da je te da je njime izvršen upis kuće tuženice. Na upit pun. tuženice, a vezano za elaborat RN – 06/03 navodi da se isti odnosi na upis kuće odnosno zgrade tužitelja, a njim je obuhvaćena i kompletna čestica, odnosno granice uživanja na terenu, dok je elaboratom RN – 15/19 isključivo prikazana izmjera zgrade, a ne i granice čestice. Isti elaborat se odnosi na česticu koja uopće ne graniči s tužiteljem 1396/1 i koja nije predmet ovog spora. Na upit odnosi li se taj elaborat RN – 15/19 na česticu 1396/2, vještak odgovara da se ne odnosi. Na upit je li vještak imao uvid u taj elaborat prilikom izrade nalaza i mišljenja, odgovara da je, preko sustava SDGE, odnosno digitalnog geodetskog elaborata kojim je moguć uvid u arhivu katastra. Na upit još jednom navodi da se elaborat RN – 15/19 odnosi isključivo na česticu 1396/1 na kojoj je evidentirana kuća tuženice broj 22. Navedeni elaborat sadrži isključivo podatke o položaju, obliku i površini kuće tužiteljice broj 22. Na upit odgovara da svom nalazu i mišljenju nije priložio elaborat RN – 15/19, jer te podatke nije niti koristio, ali je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju iz arhiva katastra. U elaborat RN – 06/03 je također izvršio uvid i na temelju njega je izradio nalaz i mišljenje. Cijeli elaborat nije priložio nalazu i mišljenju, misli da za navedeno nema potrebe, a skica se nalazi u spisu. Na upit odgovara da se ne sjeća da li se elaborat nalazi u spisu. U odnosu na elaborat 06/03 može reći da je isti savjesno napravljen, uzorno iz stručno, da su položaj kuće i granice uživanja tužitelja jednoznačno određene, stoga je takav elaborat bio podoban za identifikaciju granica i utvrđivanje sporne površine i u istom nema nikakvih dvojbi i dilema u smislu podobnosti za identifikaciju. Na upit zašto je koristio podatke navedenog elaborata, a ne podatke vlastite izmjere, odgovara da je on upravo na uviđaju na licu mjesta izvršio izmjeru mjesta prijepora. Na taj način je utvrdio da podatci navedenog elaborata odgovaraju njegovoj izmjeri te je stoga nalaz i mišljenje utemeljio na podatcima dobivenim izmjerom kao i podatcima elaborata RN – 06/03. Na upit odgovaraju li podatci iz elaborata RN 06/03 podatcima iz DKP-a, navodi da podatci u katastarskom planu ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu te su nepodobni za korištenje u ovom zadatku, zbog toga je valjalo koristiti kvalitetne podatke iz katastra i to one iz elaborata RN 06/03. Na upit je li vještaku poznato da za predmetni elaborat nisu svi suvlasnici, odnosno suposjednici dali suglasnost za njegovu provedbu, odgovara da za elaborate koji su se odnosili na upis kuće tada takva suglasnost nije bila niti potrebna. Na upit odgovara da se ovaj elaborat odnosio na zgradu tužitelja i na njegovu česticu, a ne i na druge čestice. Na upit vezano za žičanu ogradu koja se spominje u nalazu i mišljenju, navodi da ta ograda nije na granici između predmetnih čestica, već na granici tužitelja i čestice 1395/2 te se tamo nalazila i u vrijeme očevida. Između tužitelja i tuženice se nalazi živa ograda, odnosno živica koja je i danas tamo djelomično. Navodi da je podatke izmjere na licu mjesta koristio radi skice mjesta prijepora, utvrđivanja da je elaborat 06/03 pouzdan, a da katastarski plan ne odgovara stvarnom stanju. Na upit odgovara da se prema podatcima iz DKP-a ne može konstruirati međa, obzirom da isti ne pokazuje stvarno stanje na terenu te se prema njemu u ovom postupku ništa nije moglo utvrditi, osim eventualno tko je kome susjed i otprilike oblik čestice. Na upit je li vještak utvrđivao južni front čestice 1396/2 i susjedne čestice, odgovara da je utvrđivao ono što je na skici izmjere te da je granice u nalazu utvrđivao na temelju već spomenutog elaborata 06/03 i vlastite izmjere. Na upit što smatra stvarnim stanjem na terenu, navodi da se radi o onome što se vidi kad se dođe na mjesto prijepora i kad se utvrdi što se nalazi oko nas.

10.4. Obzirom da je vještak jasno i konkretno odgovorio na pitanja tuženice te otklonio njezine prigovore, sud je utvrdio da je njegov nalaz i mišljenje brižljivo i savjesno sastavljen na temelju neposrednog uvida vještaka prilikom očevida na licu mjesta, rezultata njegovih mjerenja te relevantne dokumentacije. Stoga ovakav nalaz i mišljenje sud prihvaća u cijelosti.

11. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi:

- Svjedok AZ (susjed stranaka, koji tamo ima vikendicu od 1979.) naveo je da zna da je tuženica 2019. promijenila među između svoje i tužiteljeve parcele na način da je postavila drvenu ogradu i proširila se na nekretninu tužitelja ; prije toga je postojala živica kao oznaka međe, a ta živica postoji i sada; također navodi da je ranije tamo postojala i velika štala koja se nalazila na granici;

- Svjedokinja ŠZ (1979. kupili nekretninu koja graniči s nekretninama stranaka) navodi kako je između nekretnina stranaka bila živica, a na nekretnini tužitelja se do živice nalazila štala. Tu živicu je zasadila mama tuženice i svjedokinji to ni tko posebno nije pokazivao već je to vidjela kad je tamo došla prije 46 godina. Tuženica je sad prisvojila dio nekretnine tužitelja i tamo kosi i farba iako joj to ne pripada.

- Svjedok PZ (susjed stranaka) naveo je da ne zna da bi između stranaka postojao spor, ali zna da je sagrađena ograda koja je ušla u tužiteljevu parcelu, ne zna tko je postavio tu ogradu niti kad točno, ali je već duže vremena prošlo. Ranije između nekretnina stranaka nije bilo nikakve ograde osim živice, a tamo je bio i grab koji je kasnije prepiljen. Ta međa kao živica je bila između nekretnina stranaka pedeset godina. Na nekretnini tužitelja je nekad davno bila štala, ali je srušena prije nekih četrdeset godina.

- Svjedokinja TZ koja ima zemlju u [adresa] te prolazi pored nekretnine tužitelja i tuženice navodi da je vidjela da je tuženica zagradila dio zemlje tužitelja i to tu gdje je ranije bila štala i štagalj, koji su se nalazili na nekretnini tužitelja uz među s tuženicom. Ranije nije bilo nikakve svađe između vlasnika i svi su znali gdje se nalazi međa.

- Svjedok GZ koji je dvadeset godina radio u Samoboru i svakodnevno prolazio pored nekretnina stranaka, a zadnje dvije godine je u mirovini te prolazi ovuda dva do tri puta tjedno, navodi da je vidio da se tuženica ogradila i da se čudio jer je mislio da je to tužiteljevo. Poznato mu je da je uz cestu bila štala, odnosno štagalj te da je između nekretnina stranaka ranije bila živa međa -živica. Naime, njegov je doživljaj da je živica predstavljala među jer otac tužitelja nije prelazio preko živice na nekretninu tuženice niti je majka tuženice prelazila na nekretninu tužitelja.

- Svjedok RZ, koji je prijatelj tužitelja, zna gdje se nalazi tužiteljeva kuća te je tamo dolazio tijekom rata a kasnije jednom do dvaput godišnje naveo je kako je vidio da je napravljena ograda pravokutnog oblika, koja prelazi na tužiteljevo zemljište. Tužitelj mu je rekao da je to napravila tuženica, u vrijeme dok je tužitelj bio u [adresa], bez dogovora s njim, samoinicijativno.

- Svjedok UZ, koji je u rodu s tužiteljem, prvi put je bio na predmetnoj nekretnini 1996., a otkad je upisao fakultet dolazi redovito, desetak puta mjesečno, jer tužitelj živi u [adresa] pa svjedok dođe obići kuću. Godinama je kosio dvorište tužite lja. Poznato mu je da je tuženica podigla ogradu između sebe i tužitelja s tužiteljeve sjeverne strane. Dobro mu je poznat dio gdje se nalazi ograda, jer je dugi niz godina tamo kosio i, po onome što on zna, ograda se nalazi unutar tužiteljevog terena.

11.1. Iz opisanih iskaza svjedoka koje sud ocjenjuje kao istinite jer su međusobno podudarni te svjedoci imaju neposredna saznanja o predmetu spora, a većina njih su i susjedi koji kroz dugi niz godina znaju kakvo je stanje predmetnih nekretnina, proizlazi da je tuženica podigla drvenu ogradu na dijelu tužiteljeve nekretnine te da je između spornih predmetnih nekretnina postojala prirodna granica – živica, kao i da su se, ranije ovdje na međi i to na tužiteljevoj nekretnini nalazile štala i štagalj.

12. Tijekom postupka je kao svjedok saslušan FZ koji je po zanimanju je geodetski tehničar te su za tužitelja radili elaborat evidentiranja objekta u katastar i gruntovnicu i to nekretnine tužitelja. Tom prilikom su radili izmjere, slali su pisani dopis susjedima, prikupljali su potpise i sjeća se da je bila prisutna i tuženica. Tada nije bilo ništa sporno između međe tužitelja i tuženice, a to je bilo 2016. Između njih je bila živica, odnosno živa ograda i u dogovoru su oni zabijali jedan kolčić koji je označavao granicu, negdje na prednjem dijelu parcele prema cesti. Ne sjeća se da bi se tada na međi još nešto nalazilo. Nakon toga oni su bili u jednom trenutku pozvani da snime novo izvedenu ogradu, drvene stupove s drvenim elementima i tada je bilo vidljivo da se ta ograda ne nalazi na međi kako su definirali u prethodnom mišljenju, već da od toga odstupa i to, ako se gleda sa nekretnine tužitelja prema prometnici, odstupanje je u desnu stranu. Oni su izlazili po nalogu poslodavca, a pretpostavlja po zahtjevu tužitelja, time da se ne može sjetiti kad je to točno bilo.

12.1. Svjedok DZ je naveo da je po zanimanju geodet i tužitelj je angažirao njegov ured 2019. na način da su snimili postavljenu ogradu koju pretpostavlja da je podigla susjeda. Tom prilikom je svjedok bio na terenu. Poznato mu je da su prije njega bili kolege iz ureda i pok. otac kada se utvrđivalo stvarno stanje čestice i objekt. Poznato mu je da su u jednom trenutku susjedi bili prihvatili stvarne međe na terenu i da su se oko toga uglavnom suglasili, međutim, s jednim susjedom je došlo do svađe oko bunara i zbog toga su podrapali zapisnik što su ga potpisali, odnosno podrapao ga je tužitelj. Međutim, tada nije bila sporna predmetna strana čestice, već se radilo o drugoj strani. U vrijeme kad su došli snimati ogradu zapravo su utvrđivali o kojoj je površini riječ, koliko se sjeća bila je sporna jedna mala čestica. Naime, na tom području je katastarski plan takav da treba izvršiti evidentiranje prema stvarnom stanju i to je ono što je trebalo napraviti i ovdje, međutim, s obzirom da je došlo do pomaka nije se napravilo. Pretpostavlja da je tuženica angažirala drugog kolegu koji je pokazao kako zapravo izgleda katastarski plan na terenu, međutim, tamo je katastarski plan samo informativnog karaktera i zato treba utvrditi stvarno stanje, pozvati susjede i tako evidentirati u katastar. Koliko mu je poznato na tom dijelu je prema tvrdnjama prije 1968. bio i neki objekt, ali ne sjeća se točno. Tužitelj je također rekao da se tamo nalazio i nekakav građevinski materijal cigle, crijepovi i sl. Na upit odgovara da se ne sjeća da bi 2003. bio rađen elaborat, niti se on s njime susreo 2016. Međutim, pretpostavlja da se 2003. samo vršilo evidentiranje građevine, a ne i čestice, jer tada po zakonu nije bilo moguće ispraviti katastarski plan po stvarnom stanju. Na upit odgovara da se sjeća da kad je bio na terenu 2019. da je tamo bila živica, ali se ne sjeća žičane ograde. Ne sjeća se da bi bila bilo kakva druga ograda. Na poseban upit punomoćnice tužitelja predstavlja li geodetski situacijski nacrt s lista 52 njihovu skicu, odnosno skicu njihovog ureda, odgovara da da. To je nacrt iz 2019. Njima je tada bio zadatak izmjeriti spornu ogradu u odnosu na granice koje su oni utvrđivali prema prirodnim granicama koje su vidljive na terenu, jer između predmetne dvije nekretnine postoji mali pregib, odnosno tada je postojao, pa su u odnosu na to računali površinu koju je bila upitna. Ponovno napominje da se radi o području na kojem ne odgovaraju podatci iz katastarskog plana te je potrebno izvršiti tzv. uklop, a ne preklop. U vrijeme kad je bio na terenu bilo je vidljivo da se na mjestu gdje je ograda ranije nešto nalazilo te da je pomaknuto, ali on nije vidio točno što.

12.3. Iz iskaza svjedoka EZ proizlazi da on poznaje stranke jer je radio elaborat za tuženicu, a vezano za legalizaciju njezinog objekta te je elaborat napravljen i ovjeren od strane katastra. Bio je to putokaz za njega i kasnije geodete, a smatra da su svi mladi kolege pogrešno pristupili, obzirom da na ovom području katastarski plan ne odgovara stvarnom stanju unatoč tome što je homogeniziran. Tom prilikom kad je rađena legalizacija on je utvrđivao među i radio izmjeru dvorišta kod tuženice. To je bilo negdje 2019. ili 2020. U to vrijeme između nekretnina stranaka nije postojala nikakva ograda, već je s južne strane nekretnine tuženice postojala žičano željezna ograda, a ispod ograde je prilazna cesta sa strane. Njemu je poznato gdje se nalazi nekretnina tužitelja te može reći da između njegove nekretnine i nekretnine tuženice nije bilo ničega što bi označavalo među. Jedino je parcela tuženice bila nešto povišena u odnosu na susjedne parcele. Oni su tada označavali parcelu te su ju iskolčili i po tome je tuženica napravila svoju ogradu i to južno i istočno. U odnosu na nekretninu tužiteljevu, tada nisu označavali među, niti su taj dio iskolčili.

Na poseban upit punomoćnice tuženice odgovara da je on na parceli tuženice kada ga je ona angažirala negdje 2019. stavio klinove na južnu i istočnu stranu. U to vrijeme bio je na terenu sa KZ i sa njim je zajedno radio elaborat. On je tuženici pokazao gdje je granica, on je svoju izmjeru napravio apsolutno prema katastru i stoji kod toga.

Na poseban upit punomoćnice tužitelja odgovara da su u to vrijeme oni mjerili parcelu tuženice i neke stvari sa strane, a parcelu tužitelja nisu mjerili. Na upit odgovara da su oni iskolčili među između nekretnine tužitelja i tuženice, da je bila prisutna tuženice, a tužitelj nije bio prisutan, jer je on bio u Engleskoj. Na upit pun. tužitelja odgovara da kad je govorio o mladim kolegama koji su koristili pogrešnu metodu preklopa, a ne uklopa navodi da se to radi o kolegama koji su mjerili zemljište prije nego što je on to radio 2019. Također i o vještaku u predmetnom postupku u odnosu na kojeg je on dao prigovore. Na upit odgovara kako misli da tužitelju nedostaje 4 do 5 metara u odnosu na širinu njegove čestice, a navedena širina mu zapravo nedostaje u odnosu na drugog susjeda što je on utvrdio uvidom u katastar i tzv. Orto foto plan.

13. Iskazi svjedoka FZ i DZ su podudarni u dijelu u kojem se navodi da 2016. između stranaka nije bila sporna predmetna međa te da je tu postojala živa ograda, odnosno živica. Također su podudarni u dijelu da je njihov ured dva puta dolazio na teren, prvi puta kad se utvrđivao objekt tužitelja, a drugi put kako bi snimili spornu ogradu. Stoga sud prihvaća u navedenom dijelu njihove iskaze kao istinite.

13.1. U odnosu na iskaz EZ valja reći da je isti naveo da je utvrđivao među i radio izmjeru dvorišta tužiteljice negdje 2019. ili 2020. i da u to vrijeme između nekretnina stranaka nije postojala nikakva ograda. U navedenom dijelu njegov je iskaz protivan samom nalazu i mišljenju od 10. listopada 2019. što ga je ovaj svjedok kao geodet izradio i koji je dostavljen uz odgovor na tužbu. Naime, iz istog mišljenja proizlazi da je čestica 1396/2 k. o. [katastarska općina] označena drvenom ogradom na terenu prema susjednoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga, ovaj je svjedok naveo kako između međe stranaka nije bilo ničeg što bi označavalo među, a što je suprotno iskazima svih ranije navedenih svjedoka (koji su navodili da se ovdje nalazi živa ograda – živica). Stoga se u navedenom dijelu njegov iskaz smatra neistinitim. Također je iskaz i proturječan u dijelu u kojem svjedok navodi da se radi o području na kojem ne odgovaraju podatci iz katastarskog plana, a potom da je on svoju izmjeru napravio apsolutno prema katastru i stoji kod toga.

14. Iz iskaza tužitelja na ročištu 15. rujna 2021. proizlazi da je tuženica u njegovom dvorištu izgradila ogradu. Kad se vratio iz [adresa] prije dvije godine 2019., iznenadio se jer se skoro zaletio u građu koja je bila prebačena do kuće, a koja građa je služila za izgradnju kuće. Tuženica je izgradila drvenu ogradu od meje na dijelu njegove nekretnine. Na poseban upit pun. tužitelja tužitelj navodi da se građevni materijal prije nalazio ispod oraha na njegovoj nekretnini, a gdje se sada nalazi ograda. Građevni materijal se sastojao od greda koje su trebale služiti za dovršetak njegove kuće. Dimenzije ograde su oko 5-6 metara x 14 metara. Na poseban upit pun. tuženice tužitelj navodi da je ogradu prvi puta vidio prije dvije godine kad se vratio iz [adresa]. To je bio travanj ili svibanj 2019. Vezano za predmetnu ogradu nije pokrenuo postupak za smetanje posjeda niti neki drugi postupak. Upisan je kao vlasnik z. k. č. [katastarska čestica] površine 300 čhv k. o. [katastarska općina] sela te unutar katastarskih granica te čestice izgrađena sporna ograda.

14.1. U daljnjem tijeku postupka, zbog izmjene raspravnog suca, tužitelj je ponovno saslušan na ročištu 21.05.2026. kada je u cijelosti ostao kod ranijeg iskaza. Na poseban upit punomoćnice tužitelja odgovara da ranije postojala nikakva druga ograda između nekretnine njega i tuženice. Na upit odgovara da su njegov otac i majka tuženice zajedno posadili živicu koja je služila kao živa ograda i to na mjestu gdje su ljudi koji pamte unazad 50 ili 60 godin/a znali da se nalazi međa. Na upit odgovara da se građevni materijal za kuću nalazio na mjestu gdje se sada nalazi sporna ograda ispod oraha, a on ga je pronašao izvan te ograde na drugom mjestu u njegovom dvorištu, nepokrivenog. Na poseban upit punomoćnice tuženice odgovara da nije nikada angažirao geodeta da odredi među između nekretnine njegove i one od tuženice. On se sa tuženicom nije dogovarao oko predmetne međe, jer je ona čekala da on ode u [adresa] i da postavi ogradu i izmjesti građevni materijal. Na upit odgovara da ne zna na temelju čega je tuženica stavila svoju ogradu.

14.2. Iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da je tuženica postavila drvenu ogradu u travnju ili svibnju 2019., sud prihvaća jer navedeno potvrđuje i sama tuženica koja u odgovoru na tužbu navodi kako je ovakvu ogradu postavila u travnju 2019. Također i u dijelu u kojem navodi da su njegov otac i majka tuženice posadili živicu koja je služila kao živa ograda, obzirom da je iskaz podudaran s iskazima svjedoka DZ i ŠZ, PZ, ŽZ. Iskaz se prihvaća i dijelu u kojem tužitelj navodi da je tuženica pomaknula građevni materijal tužitelja, jer tuženica navedeno ne osporava, već navodi da se ne radi o građevnom materijalu nego o smeću.

14.3. Iz iskaza tuženice 15. rujna 2021. proizlazi da je ona izgradila spornu ogradu. Izgradila ju je na granici između njezine i tužiteljeve nekretnine , a gdje je granica rekao joj je njen mjernik. Čak se i uvukla 20 cm od granice u svoju nekretninu kada je gradila ogradu. Vezano za građevinski materijal to nije građevinski materijal, već smeće. Njezina zemljišnoknjižna čestica 1396/2 površine 55 čhv oblikom i površinom odgovara katastarskoj čestici koja je njenom mojem posjedu te je ogradu izgradila na granici z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sela i z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sela. Na poseban upit pun. tužitelja tuženica navodi da je više puta dolazio geodet mjernik kako bi se utvrdila granica između njihovih nekretnina.

14.4. Na ročištu 21.05.2026. proizlazi da tuženica u cijelosti ostaje kod svog iskaza od 15. rujna 2021., time da dodaje da je utvrđena granica između njezine i tužiteljeve nekretnine kad je došao geodet EZ. Nakon toga je ona podigla ogradu, a potom su došli i neki geodete koje je angažirao tužitelj, ali tuženicu tada nisu pozvali. Tužitelj nije bio prisutan kad je dolazio geodet EZ, a ona ne zna iz kojeg razloga. Pitala je geodetu je li treba biti prisutan, a on je rekao da ne treba.

14.5. Na poseban upit punomoćnice tuženice odgovara da je ona 2019. angažirala geodeta i kad je radila predmetnu ogradu oslonila se na mišljenje gospodina EZ, a ne na prirodni izgled. Naime, njoj je EZ rekao da živica nije ograda. Mama je stavila tu živicu jer je tamo bio njezin vrt, a stavila je i dodatnu ogradu da ne bi dolazile životinje i da se ne krade što je sadila. Na upit odgovara da je građevni materijal tužiteljev bio na njenoj čestici. Oni su tu česticu, gdje se nalazi ograda, koristili od 1973. na način da su tamo nešto sadili, koristili plodove oraha i sl. Odgovara da ona nema sporova s drugim susjedima oko međe, za razliku od tužitelja koji se spori s još dva susjeda. U odnosu na izvješće o međama iz 2016. odgovara da ga je ona potpisala, a njen brat koji je tada bio sa njom suvlasnik nije htio potpisati, jer se sjećao da je tužiteljev otac istukao njihovu majku. Ona je izvješće potpisala u strahu i sa miješanim osjećajima, a sjeća se i da se susjed ŠZ tresao dok je potpisivao. Na kraju je tužitelj istrgao izvješće, zgužvao i bacio, a geodet DZ ga je ipak uzeo i rekao da mora to urudžbirati. Oni se tada nisu uspjeli dogovoriti oko međe.

14.6. Na poseban upit punomoćnice tužitelja odgovara da je ona pitala geodetu EZ je li živica međa, a on joj je rekao da nije i ona je kasnije saznala da živica služi kao ukras. Njega je angažirala 2019. radi legalizacije kuće i zemljišta nakon što je postala jedini vlasnik. Ona nije znala da EZ nije mjerio parcelu tužitelja. Na upit je li tužitelj ili netko po njegovom nalogu nekad kosio ovaj dio gdje se nalazi sporna ograda, odgovara da je i da je ona vječno bila u strahu jer se boji tužitelja. Jednom prilikom, kad ju je tužitelj uznemiravao, ona je pozvala susjeda da ide sa njom kod tužitelja i tom prilikom ga je tužitelj napao te je čak došla i policija.

14.7. U odnosu na iskaz tuženice ista je navela kako je podigla spornu ogradu nakon što je je geodet EZ utvrdio granicu između njezine nekretnine i nekretnine tužitelja. U ovom dijelu je iskaz tuženice suprotan navodima iz odgovora na tužbu gdje tuženica ističe kako je ovog geodeta angažirala po primitku tužbe. Navedeno proizlazi i iz nalaza i mišljenja EZ koji je sastavljen 10. listopada 2019., odnosno nakon što je tužba podnesena u kolovozu 2019., a tuženica je sama navela da je ogradu postavila u travnju 2019. (odnosno očito prije nego što je angažirala EZ). Nadalje, iskaz tuženice je kontradiktoran u dijelu u kojem prvotno navodi da su oni, tu česticu gdje se nalazi ograda, koristili od 1973. na način da su tamo nešto sadili, koristili plodove oraha i sl., dok naknadno iskazuje da je tužitelj, odnosno netko po njegovom nalogu, kosio ovaj dio gdje se nalazi sporna ograda i da je vječno bila u strahu jer se boji tužitelja. Također nije uvjerljivo da bi majka tuženice zasadila živicu da joj se ne krade što je zasadila, kao i da je tuženica kasnije saznala da živica služi za ukras. Naime, kako je ranije navedeno gotovo svi saslušani svjedoci su iskazivali da je na međi stranaka postojala živica kao živa ograda, svjedoci koji su tamo redovito dolazili ili su prolazili su upravo navedeno smatrali međom pa je neuvjerljivo da tuženica ovo nije znala. Zbog svega, sud smatra da je iskaz tuženice u pretežnom dijelu neživotan, neistinit i neuvjerljiv.

15. Na temelju ovako provedenog postupka , sud je utvrdio da je tuženica u travnju 2019. podigla drvenu ogradu koja se, prema nalazu i mišljenju vještaka Vladivoja Relića, nalazi na dijelu čestice tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 89 m2. Također je utvrđeno, što tuženica nije niti osporavala, da ona posjeduje ovaj dio tužiteljeve nekretnine pri čemu nije dokazano da bi ista imala pravo na posjed.

16. Stoga je, primjenom članka 161. stavak 1. i članka 162. stavak 1. ZV, valjalo je odlučiti kao u izreci.

17. Kako je tužitelj u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom, to su mu primjenom članka 154. stavak 1. ZPP i odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23) priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbu u visini 100 bodova (Tbr. 8/1 u vezi Tbr 7/1 OT), za sastav podnesaka od 22. siječnja 2020., 29. siječnja 2020. te podnesak od 28. srpnja 2025. po 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 u vezi Tbr 7/1 OT), za podnesak od 15. lipnja 2022. 25 bodova (Tbr. 8/4 OT), za zastupanje na ročištima 12. studenog 2020., 15. rujna 2021., 1. rujna 2025., 13. listopada 2025., 5. studenog 2025., 19. siječnja 2026., 16. ožujka 2026., 21. svibnja 2026. po 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9/1 u vezi Tbr 7/1 OT), za zastupanje na očevidu 3. rujna 2024. (Tbr. 9/7 OT), ukupno 1325 bodova, odnosno 2.650,00 eura. Navedenom iznosu je valjalo pribrojiti za predujam za vještačenje i očevid 381,28 eura (ranije 2.872,80 kn) pa se dobije 3.031,28 eura. Navedenom iznosu je dodan iznos poreza na dodanu vrijednost od 757,82 eura te iznos sudske pristojbe na presudu u iznosu od 110,00 eura te je dobiven ukupan iznos troškova u visini od 3.899,10 eura. Tužitelju nisu priznati troškovi sudske pristojbe na tužbu jer istu nije platio niti će se takav iznos naplatiti s obzirom na protek vremena od pet godina od podnošenja tužbe. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 2. srpnja 2026.

Sudac:

Marina Nikolić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovom sudu, u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici po pun.