Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
R1 Ob-887/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Almi Mehmedović, u izvanparničnom postupku predlagateljice UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, 2. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1961. i sada pokojnog ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1959., koja je trajala od 1996. godine, pa do smrti pok. ĆR dana 5. kolovoza 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je u prijedlogu navela da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. ĆR od 1. siječnja 1996., a od 2005. godine živjeli su na istoj adresi u njenoj kući na adresi [adresa]. Kako je izvanbračni suprug preminuo **.**.2025., a u svrhu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, predlaže donijeti odluku kao u izreci.
2. Protustranka IR nije sporio da je njegov brat s predlagateljicom živio od 1996. pa do svoje smrti.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju broj O- 614/2025-5 od 14. listopada 2025., Izvadak iz Matice rođenih za predlagateljicu , Izvadak iz Matice rođenih za pok. ĆR, saslušani su svjedoci RR i BR, te predlagateljica i protustranka.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je ĆR preminuo **.**.2025., te da je jednom za života zasnivao brak i to 1988. godine s FR, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Našicama broj P-361/90- 4 od 21. srpnja 1990., nakon čega sada pok. ĆR nije sklapao brak. Predlagateljica je jednom zasnivala brak i to **.**.1983. s TR koji je preminuo **.**.1994., pa je brak prestao smrću. Nakon toga predlagateljica nije sklapala novi brak.
5. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Borisa Godžirova iz Našica broj O- 614/2025-5 od 14. listopada 2025., utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. ĆR proglašeni predlagateljica, kao izvanbračna supruga, i protustranka, kao brat ostavitelja, svaki u ½ dijela.
6. Iz iskaza predlagateljice utvrđeno je da su se ona i pok. ĆR poznavali još i ranije kao susjedi, on s kućnog broja 14, a ona s kućnog broja 45, te su malo po malo razvili vezu, a ĆR se kod nje uselio 1. siječnja 1996. Od tada do njegove smrti živjeli su u zajedničkom domaćinstvu, bili u emotivnoj i intimnoj zajednici, dijelili su spavaću sobu i zajedno su jeli. Živjeli su od njegove plaće, a kasnije mirovine, rente koju je ona primala, a s njima je živjela i majka predlagateljice, 20 godina, koja je također imala mirovinu, a i nekretnine u Banjaluci koje je predlagateljica prodala, pa su i od toga živjeli. Zajedno su putovali desetak, dvanaest godina, za vrijeme Milanovog godišnjeg odmora, u Rovinj kod brata predlagateljice. Posjećivali su i sestru u Daruvaru, a zajedno su posjećivali i prijatelje i prijatelji su dolazili kod njih. Kada se ĆR razbolio ona je primarno vodila brigu o njemu, ali je i njegova majka znala pripomoći koliko je mogla s obzirom da je imala 92 godine, a znao je pripomoći i Milanov brat, koliko su mogli. ĆR je preminuo kod kuće, a ona je podmirila troškove sahrane.
7. Protustranka IR iskazao je da se njegov pokojni brat 1996. doselio kod predlagateljice, a prije toga su se poznavali kao susjedi, te se među njima odnos postupno razvio i brat je počeo živjeti sa šogoricom. Oni su posjećivali protustranku, a i protustranka je njih posjećivala. Imali su zajedničku spavaću sobu, zajedno su jeli, a živjeli su od Milanove plaće, kasnije mirovine, i nekog manjeg iznosa koji je šogorica ostvarila na ime mirovine iza prvog supruga. Putovali su zajedno na more kod šogoričine rodbine u Rovinj. Predlagateljica je skrbila o njegovom bratu kad se razbolio i sve do njegove smrti, a brat je preminuo kod kuće. Predlagateljica je snosila trošak sahrane pokojnog ĆR.
8. Svjedokinja BR je iskazala da je susjeda predagateljice i pok. ĆR, koji su živjeli u kući pored njezine, gdje predlagateljica i danas živi, i to negdje od 1996. godine. Nisu se često posjećivali, ali su znali piti kavu u dvorištu, najčešće ona i UR, a nekada bi i ĆR pio kavu s njima. Oni su živjeli u ekonomskoj zajednici, prema njezinim saznanjima, od Milanove plaće i eventualno od nekih prihoda koje bi UR ostvarila. O ĆR, kad je bio bolestan, je skrbila predlagateljica ili je bio u bolnici, no on je izbjegavao bolnicu. ĆR je umro kod kuće, a o njemu je do njegove smrti vodila brigu UR. Osobno nikome ne ulazi u spavaću sobu, ali je vidjela da su jeli zajedno, da su često u dvorištu bili zajedno, a zna i da su zajedno išli na more i kod rodbine. Djece nisu imali. Svjedokinja nije bila na sahrani i ne zna tko je podmirio troškove sahrane.
9. Svjedok RR je iskazao da je prvi susjed predlagateljice i pok. ĆR i zna da od neke 1996. ili 1997. od kada se ĆR doselio kod predlagateljice, uvijek je imao opranu odjeću, skuhan ručak, te je o svemu brigu vodila predlagateljica. Kako su prvi susjedi, viđali su se skoro pa svaki dan i svo to vrijeme su predlagateljica i ĆR živjeli zajedno. Prema njegovim saznanjima živjeli su od Milanove plaće, a kasnije mirovine, te nekog manjeg iznosa mirovine koji je predlagateljica ostvarila iza prvog supruga. Ne zna da su negdje putovali zajedno, a goste su primali zajednički. Bio je na Milanovoj sahrani, gdje je bila i predlagateljica, a prema njegovim saznanjima ona je i podmirila troškove sahrane. Kada se ĆR razbolio, o njemu je brigu sve do njegove smrti vodila predlagateljica, a ĆR je umro kod kuće.
10. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice, protustranke i svjedoka koji su podudarni jedni s drugim, kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog ĆR trajala neprekidno od 1996., pa sve do njegove smrti dana 5. kolovoza 2025., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Živjeli su na zajedničkoj adresi [adresa], a što je utvrđeno iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆR. Predlagateljica je rješenjem O-614/2025-5 od 14. listopada 2025. proglašena nasljednicom iza pok. ĆR kao njegova izvanbračna supruga u ½ dijela, dok je protustranka IR proglašen nasljednikom kao brat ostavitelja u ½ dijela. . Stranke i svjedoci su suglasno izjavili da su predlagateljica i pok. ĆR od 1996. godine živjeli u emotivnoj, ekonomskoj i intimnoj zajednici, od plaće, a kasnije mirovine, koju je pok. ĆR ostvarivao, te manjim iznosom mirovine predlagateljice. Zajedno su putovali u Rovinj na godišnji odmor kod predlagateljicinog brata, a zajedno su se posjećivali s protustrankom i njegovom obitelji, te ostalom rodbinom. Predlagateljica je skrbila o pok. ĆR od trenutka kada se razbolio pa sve do njegove smrti, te je podmirila troškove sahrane.
11. Sukladno čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 96/2025.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Obiteljski zakon („Narodne novine‟ broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023. - u daljnjem tekstu: ObZ) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
12. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. ĆR radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je odlučiti kao u izreci.
Osijek, 2. srpnja 2026.
SUTKINJA
Alma Mehmedović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Predlagateljici
2. Protustranci
