REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Poslovni broj: Pp-1524/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Anamariji Krnić Šupe, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Murić Marinković, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog OP, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, KLASA: 211-07/24-5/13811, URBROJ: 511-13-10-24-1 od 27. svibnja 2024., nakon glavne i javne rasprave održane 17. ožujka 2026., 28. travnja 2026., 19. svibnja 2026. i 18. lipnja 2026., a zaključene 18. lipnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, 2. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni OP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. O i pok. A, djev. N, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], državljanin RH, trgovac, zaposlen, sa mjesečnim primanjima oko 1.100,00 eura, neoženjen, otac dvoje maloljetne djece, srednjeg imovinskog stanja, ranije prekršajno osuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije,

kriv je

što je dana 4. svibnja 2024. u 18:00 sati, ispred obiteljske kuće u [adresa], grad Knin,

došlo je do nasilja u obitelji od strane okrivljenika OP, ispred obiteljske kuće na navedenoj adresi, na način da je isti, nazočnosti malodobne djece: AP (2017) i NP (2020), vrijeđao bivšu suprugu ZP (1995), koja je došla preuzeti djecu, riječima: "Što se smiješ kujo odvratna, jebem ti mater, grobarko, puši kurac". Okrivljenik OP je počinio psihičko nasilje koje je kod bivše supruge ZP, prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. stavku 1. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. istog Zakona,

pa mu se na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.100,00 EUR (jednu tisuću i jednu stotinu eura).

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka avka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 EUR (četrdeset eura) u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno na temelju članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Knin podnijela je 27. svibnja 2024. protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim.

3. Okrivljenik je u svom iskazu od 17. ožujka 2026. iskazao da je utužene prigode njegova bivša supruga ZP došla pred njegovu kuću zajedno sa svojim zaručnikom ČP kako bi od njega preuzela njihovo dvoje malodobne djece AP i NP. Naime, ona je kasnila sa dolaskom, zbog čega da on nije bio u mogućnosti ići na posao, jer je morao čekati nju da dođe po djecu. Kada je ona došla pred kuću, on da joj je s balkona pokazao na sat, pritom misleći na to da je ona već u zakašnjenju sa preuzimanjem djece. Krenuo je spuštati jedno po jedno dijete u naručju kako bi joj predao djecu i tom prilikom da joj je uputio samo riječi: „šta se keljiš“, zato što mu se ona cinično i provokativno smijala u lice. Nakon što joj je predao djecu, okrenuo se da uđe u kuću i čuo je kako jedno od djece plače u kombiju, a potom da je samo u prolazu potiho sebi u bradu rekao: „ Z sačuvaj grobarke“, a sve iz razloga što njegova bivša supruga ide po tom principu da njega provocira. Na poseban upit suda tko je kritične prigode bio prisutan kada je djecu predavao svojoj bivšoj supruzi, odgovara da je bio prisutan njezin zaručnik ČP i njegova sestra DP. Zaključno je naveo da mu je žao što je bivšoj supruzi uputio riječi koje je naprijed naveo, jer da je doista nikada nije vrijeđao, a izričito osporava da bi joj kritične prigode uputio ikakve uvrede koje mu se stavljaju na teret, u smislu da ju je nazvao "kujom", "kurvom" ili da joj je uputio riječi „puši kurac“.

4. U dokaznom postupku sud je ispitao žrtvu svjedoka ZP, svjedokinju EP i svjedoka ČP, te je pročitao obavijest okrivljeniku o počinjenom prekršaju od 16. svibnja 2024. (list spisa 5), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 15. svibnja 2024. (list spisa 6-9), obavijest o kršenju mjere opreza Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Knin KLASA: 552-06/24-04/7, URBROJ: 139-036-03/14-24-4 od 15. svibnja 2024. zajedno sa zapisnikom (list spisa 10-11), obavijest žrtvi nasilja u obitelji od 16. svibnja 2024. (list spisa 14-15), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 16-18), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 19-20) i potvrdu o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika od dana 18. lipnja 2026. Odjela za prekršajne evidencije (list spisa 57).

5. Na temelju članka 121. Prekršajnog zakona sud je raspravnim rješenjem od 17. ožujka 2026. iz spisa predmeta kao nezakonite dokaze izdvojio službenu zabilješku PP Knin od 15. svibnja 2024. godine (list spisa 12-13), te službenu zabilješku PP Knin (list spisa 11-14).

6. S obzirom da okrivljenik nije uredno zaprimio pozive za ročišta glavne rasprave od dana 28. travnja 2026. i 19. svibnja 2026., na kojim ročištima je sud saslušao svjedoke u ovom postupku, sud je zakazao raspravu za dan 18. lipnja 2026. kako bi okrivljenika upoznao sa sadržajem iskaza svjedoka ZP, DP i ČP te mu omogućio ostvarenje konfrontacijskog prava kao i mogućnost da se okrivljenik očituje o iskazima navedenih svjedoka. Međutim, uredno pozvani okrivljenik nije se pojavio na glavnoj raspravi dana 18. lipnja 2026., slijedom čega je sud održao glavnu raspravu u njegovoj odsutnosti, proveo dokazni postupak te zaključio glavnu raspravu jer je mišljenja da su prava okrivljenika u ovom postupku dovoljno osigurana.

7. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na štetu bivše bivše supruge ZP.

8. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

9. Svjedokinja žrtva ZP je u svom iskazu na ročištu od dana 28. travnja 2026. navela da je utužene prigode radila u to vrijeme u Stankovcima, te je prijevoz s posla i na posla bio organiziran kombijima. S obzirom da joj se na poslu toga dana odužilo da je javila okrivljeniku da će doći u popodnevnim satima preuzeti djecu. Sjeća se da je nakon što je završila s poslom došla kombijem ispred obiteljske kuće u [adresa] na adresi [adresa] i te je prigode sa njom bio ČP, koji je ujedno pozvan u svojstvu svjedoka u predmetnom postupku, ali na današnje ročište nije pristupio. Ona da je izašla iz kombija te se nasmijala od sreće kada je vidjela svoju djecu. Naime okrivljenik je u rukama držao njihovo dvoje malodobne djece NP i AP. Kada ju je okrivljenik ugledao počeo joj se obraćati riječima "šta se smiješ kujo odvratna, jebem ti mater, grobarko, puši kurac". Ona na to da nije odreagirala, te je prešutjela jer je znala da ukoliko išta odgovori da će situacija biti još gora, odnosno da će okrivljenik postati još gori prema njoj. Sjeća se također da joj je utužene prigode pokazao srednji prst, a potom da joj je predao djecu, prvo kći NP koja je spavala, a zatim sina AP te da se potom udaljila zajedno sa djecom. Na poseban upit suda je li je ikad nakon utužene prigode okrivljenik vrijeđao izgovarajući joj pogrdne riječi, odgovara da jeste, da ju je vrijeđao u više navrata osobno, a također i putem poruka. Na daljnji upit suda ima li ikakvu komunikaciju sa okrivljenikom, odgovara da je u nekoliko navrata pokušala s okrivljenikom uspostaviti normalnu komunikaciju, ali to zbog njegovog stava i ponašanja nije bilo moguće, zadnjih mjesec dana nemaju nikakvu komunikaciju, već ukoliko je potrebno nešto dogovoriti oko njihove zajedničke djece ta komunikacija ide preko njene majke, dakle okrivljenik pošalje poruku njenoj majci, a ne njoj. Dodatno navodi da je u nekoliko navrata prijavljivala okrivljenika upravo zbog vrijeđanja i uznemiravanja.

10. Svjedokinja DP je u svom iskazu na ročištu od dana 28. travnja 2026. navela da se sjeća utužene prigode jer je istom bila nazočna. Naime, ZP trebala je toga dana doći po zajedničku djecu nje i okrivljenika i to u jutarnjim satima, ali je noć prije javila da će kasniti i ona i okrivljenik su računali da će doći po djecu oko 13:00 ili 14:00 sati popodne, međutim ona je došla tek oko 18:00 sati sa kombijem i s njom je tada došao i ČP koji je tada bio njezin zaručnik. Sjeća se da se ZP kada je izašla iz kombija nasmijala, a okrivljenik ju je upitao "što se smiješ" te joj je potom predao prvo kći NP, potom sina AP, a ZP je pokazao prstom na sat te je tom gestom pritom mislio da je došla po djecu prekasno. Sjeća se još da je okrivljenik nakon što je predao djecu ZP, okrenuo se prema kući i pošao u kuću i čula je kada je penjući se stepenicama rekao " Z, grobarke". Na poseban upit suda je li čula da je utužene prigode okrivljenik bivšoj supruzi ZP izgovorio ikakve uvredljive riječi, odgovara da joj te prigode nije izgovorio nikakve uvredljive riječi, već ću je samo upitao što se smije, a kasnije je rekao ne njoj u lice, već kada je bio u kući da je grobarka, u smislu da je to govorio se sebi u bradu.

11. Svjedok ČP je u svom iskazu na ročištu od dana 19. svibnja 2026. naveo da se sjeća utužene prigode. On da je doveo ZP s kojom je u to vrijeme bio u izvanbračnoj zajednici pred obiteljsku kuću u [adresa], na adresi [adresa] u kojoj živi okrivljenik OP. ZP otprilike je došla nekih dvadesetak minuta kasnije od dogovorenog vremena po svoje dvoje maloljetne djece AP i NP, a razlog kašnjenja su bile poslovne obveze. Kada su on i ZP došli pred obiteljsku kuću, okrivljenik je bio na balkonu obiteljske kuće i pokazao je prstom prema satu misleći pritom s tom gestom da OP kasni. Potom se okrivljenik spustio ispred obiteljske kuće zajedno sa svojih dvoje maloljetne djece, ranije spomenutim AP i NP. Sjeća se da je okrivljenik ZP uputio riječi "što se smiješ kujo odvratna, jebem ti mater, grobarko, puši kurac". ZP odvela je maloljetnu djecu AP i NP prema automobilu, a okrivljenik je potom još nešto promrmljao sebi u bradu i njemu i ZP je pokazao srednji prst. Nakon što su ZP i on ušli u automobil zajedno s djecom udaljili su se od obiteljske kuće. Dodaje da je okrivljenik više puta vrijeđao ZP raznim pogrdnim riječima putem tekstualnih poruka, a on da je te poruke osobno vidio. Na poseban upit suda je li utužene prigode bila prisutna sestra okrivljenika DP, odgovara da je on toga dana nijem vidio.

12. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji PP Knin (list spisa 6-9) utvrđeno je da je elektroničkim putem zaprimljena dojava žrtve ZP, a u rubrici g) neposrednim opažanjem i prikupljenim obavijestima utvrđeno je dana 4. svibnja 2024. u 18:00 sati, ispred obiteljske kuće u [adresa], grad [adresa], okrivljenik nazočnosti malodobne djece: AP (2017) i NP (2020), vrijeđao bivšu suprugu ZP (1995) riječima: "Što se smiješ kujo odvratna, jebem ti mater, grobarko, puši kurac".

13. Na temelju obavijesti o kršenju mjere opreza (list spisa 10-11) utvrđeno je da je oštećena ZP došla u Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Knin kako bi prijavila događaj od subote 4. svibnja 2024. godine. Naime, posredstvom voditelja mjere dogovorila je da otac njene djece OP, ostane tog dana čuvati djecu duže kako bih ona mogla odraditi radnu subotu. Sudskom presudom je određeno da bi ona djecu trebala pokupiti na adresi stanovanja oca u 10:00 sati. Međutim, ovaj put da su se dogovorili da će ih ona skupiti nakon posla, u popodnevnim satima, no nisu definirali točno vrijeme. Kada je došla OP joj je s balkona pokazivao svoju ruku, u smislu da joj ukaže na to koliko je sati. Stekla je dojam da je mislio da kasni, primijetila je da je ljut, a i da ovo nije prvi puta da su se tako dogovorili, jer da je i ranije znala ostati duže pa nije bilo nikakvih problema. Djeca su u vrijeme njenog dolaska spavala u kući. OP da je uzeo djecu, jedno po jedno i stavio ih njoj u naručje. Prvo da je Č stavila u kombi s kojim je došla u pratnji svog zaručnika OP. Ona da je bila nervozna, nije znala što se događa, tek se probudila. Dok ju je tako namještala OP je s balkona bacio Stipinu majicu. Onda je otišao po AP, a ona kada ga je vidjela nasmijala se. On da joj je rekao "što se smiješ, kujo odvratna, jebem ti mater, grobarko, puši kurac", a potom joj je stavio AP u naručje. Ona da je na sve samo šutjela, sjela je u kombi i otišla. Znao je OP i ranije biti prisutan za vrijeme preuzimanja djece te se u tom smislu može reći da su oboje kršili izrečenu mjeru opreza jer bi ona na to svojevoljno pristajala. No uvijek je sve uredno funkcioniralo i nije bilo nekakvih neugodnosti. Od događaja koji se zbio 4. svibnja 2024. više nije bilo nekakvih problema po pitanju toga, dapače, bez poteškoća su sve vezano uz preuzimanje djece dogovarali preko voditelja mjere. Smještaj u sigurnu kuću da joj u tom trenutku nije bio potreban, da ima gdje biti i osjeća se zaštićeno u prisutnosti svog zaručnika, te da je savjetovana da u slučaju trpljenja bilo kakvog nasilja bez odgode nazove 112. Upoznata je da je kršenje sudske zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, odnosno zaštitne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva kažnjivo djelo, te da kršenje sudskih zaštitnih mjera valja bez odgode prijaviti policiji. Svjesna je da nije smjela kršiti izrečenu mjeru opreza te da je na isto upozorena, planira se nadalje pridržavati i u slučaju bilo kakvog kršenja o svemu obavijestili nadležnu policijsku postaju. Upoznata je da se za besplatnu pravnu pomoć i savjetovanje izvan PU Knin može obratiti udruzi „Zvonimir", [adresa]. Sigurnosni plan koji joj je ranije uručen ima i sa svime da je upoznata.

14. Iz obavijesti žrtvi nasilja u obitelji PP Knin od 16. svibnja 2024. (list spisa 14-15) razvidno je da žrtva ZP izjavljuje da ne želi primiti obavijest da na vlastiti zahtjev, bez nepotrebne odgode, bude obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika, te stavljanju izvan snage odluke o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza koje su određene radi zaštite ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora, te da ne želi primiti obavijest da na vlastiti zahtjev bude obaviještena o poduzetim radnjama povodom prijave, kao i o ishodu postupka.

15. Iz obrasca o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve ZP za zaštitom (list spisa 16), razvidno je da je isto provedeno uz sudjelovanje žrtve ZP i da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite.

16. Iz obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 19-20) utvrđeno je da je verbalni napad povrijedio žrtvu.

17. Iz izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenika razvidno je da je isti prekršajno osuđivan za prekršaj iz domene prometa.

18. Sud je pročitanu materijalnu dokumentaciju ocijenio kao vjerodostojnu.

19. Sud je iskaz svjedokinje ZP dan pred sudom cijenio istinitim jer je ista iskazivala detaljno i okolnosno i sukladno pročitanom materijalnom dokumentacijom.

20. Sud je iskaz svjedokinje DP ocijenio kao neistinit, paušalan i tendenciozan jer je isti evidentno dan sa ciljem olakšavanja položaja okrivljenika i umanjivanja njegove prekršajne odgovornosti.

21. Sud je iskaz svjedoka ČP ocijenio kao istinit i uvjerljiv jer je isti iskazivao detaljno.

22. Sud nije povjerovao iskazu okrivljenika jer je isti neuvjerljiv, nedosljedan i neživotan, i jasno ukazuje tendenciju okrivljenika da izbjegne prekršajnopravnu odgovornost u konkretnom slučaju.

23. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, uzimajući u obzir obranu okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljenik navedene prigode postupao na način kako mu se optužnim aktom stavlja na teret.

24. Sud je u postupku trebao utvrditi jesu li izgovorene riječi i postupanje okrivljenika navedene prigode imale težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod oštećenice ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenica uopće mogla smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

25. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

26. Na temelju provedenog dokaznog postupka, razmatrajući kontekst i dinamiku događaja, sud je utvrdio da je okrivljenik navedene prigode počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu bivše supruge ZP na način kako ga se tereti optužnim prijedlogom, što je kod nje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost. Naime, psihičko nasilje u obitelji je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica. Svjedok ZP je pred sudom iskazala kako je utužene prigode radila u Stankovcima, te je prijevoz s posla i na posla bio organiziran kombijima. S obzirom da joj se na poslu toga dana odužilo da je javila okrivljeniku da će doći u popodnevnim satima preuzeti djecu. Sjeća se da je nakon što je završila s poslom došla kombijem ispred obiteljske kuće u [adresa] na adresi [adresa] i te je prigode sa njom bio ČP, koji je ujedno pozvan u svojstvu svjedoka u predmetnom postupku, ali na današnje ročište nije pristupio. Ona da je izašla iz kombija te se nasmijala od sreće kada je vidjela svoju djecu. Naime okrivljenik je u rukama držao njihovo dvoje malodobne djece NP i AP. Kada ju je okrivljenik ugledao počeo joj se obraćati riječima "šta se smiješ kujo odvratna, jebem ti mater, grobarko, puši kurac". Ona na to da nije odreagirala, te je prešutjela jer je znala da ukoliko išta odgovori da će situacija biti još gora, odnosno da će okrivljenik postati još gori prema njoj. Sjeća se također da joj je utužene prigode pokazao srednji prst, a potom da joj je predao djecu, prvo kći NP koja je spavala, a zatim sina AP te da se potom udaljila zajedno sa djecom. Na poseban upit suda je li je ikad nakon utužene prigode okrivljenik vrijeđao izgovarajući joj pogrdne riječi, odgovara da jeste, da ju je vrijeđao u više navrata osobno, a također i putem poruka. Na daljnji upit suda ima li ikakvu komunikaciju sa okrivljenikom, odgovara da je u nekoliko navrata pokušala s okrivljenikom uspostaviti normalnu komunikaciju, ali to zbog njegovog stava i ponašanja nije bilo moguće, zadnjih mjesec dana nemaju nikakvu komunikaciju, već ukoliko je potrebno nešto dogovoriti oko njihove zajedničke djece ta komunikacija ide preko njene majke, dakle okrivljenik pošalje poruku njenoj majci, a ne njoj. Dodatno navodi da je u nekoliko navrata prijavljivala okrivljenika upravo zbog vrijeđanja i uznemiravanja, a sud je povjerovao njezinom iskazu i nedvojbeno utvrdio da je kod iste nastupila posljedica psihičkog nasilja – povreda dostojanstva i uznemirenost pa se time djelo psihičkog nasilja u obitelji smatra dovršenim.

27. Slijedom navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je dana 4. svibnja 2024. u 18:00 sati, ispred obiteljske kuće u [adresa], grad [adresa], došlo do nasilja u obitelji od strane okrivljenika OP, ispred obiteljske kuće na navedenoj adresi, na način da je isti, nazočnosti malodobne djece: AP (2017) i NP (2020), vrijeđao bivšu suprugu ZP (1995), koja je došla preuzeti djecu, riječima: "Što se smiješ kujo odvratna, jebem ti mater, grobarko, puši kurac". Okrivljenik OP je počinio psihičko nasilje koje je kod bivše supruge ZP, prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti.

28. Kako je sud nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik navedene prigode počinio psihičko nasilje na štetu bivše supruge ZP, a u njihove maloljetne djece AP i NP, na način kako mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom, to su se u njegovom ponašanju ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji prekršaj je proglašen krivim.

29. Člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

30. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

31. Sud je okrivljeniku kao olakotne okolnosti cijenio osobne prilike, dok mu je kao otegotne okolnosti cijenio potpuni izostanak kritičnosti naspram vlastitog postupanja, raniju prekršajnu osuđivanost i količinu protupravnosti utužene prigode.

32. Odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, sud je okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja utvrdio novčanu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora, u visini od 1.100,00 EUR (jednu tisuću i jednu stotinu eura), dakle u visini zakonom propisanog minimuma jer je mišljenja da će tako izrečena kazna u dovoljnoj mjeri ostvariti svrhu kažnjavanja odnosno zaštititi članove obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

33. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine izrečenog iznosa novčane kazne.

34. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

35. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Knin, 2. srpnja 2026.

Sutkinja:

Anamarija Krnić Šupe

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Žrtvi oštećeniku – ZP

4. U spis