Poslovni broj: 104. Pr-4449/2021-13

 

      

 

Republika Hrvatska                                                                                                    

Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7

31000 Osijek                                                                           Poslovni broj: 104. Pr-4449/2021-13

 

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A 

 

 

 

 

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice Z. J., OIB …, Č., zastupane po punomoćniku D. M., odvjetniku u O., protiv tuženika C. iz O., OIB: …, zastupanog po punomoćniku D. M., odvjetniku iz O. d. S. & M. j.t.d. O., radi isplate razlike u plaći, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 8. prosinca 2023., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 19. siječnja 2024.,

 

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

             

I. Nalaže se tuženiku C., OIB: … platiti tužiteljici Z. J., OIB … na ime razlike u plaći bruto iznos od 138,68 EUR-a (stotridesetosameura-šezdesetosamcenti) zajedno sa zateznom kamatom tekućom na:

 

- iznos od 46,02 EUR-a od 16. prosinca 2016. do isplate

- iznos od 45,54 EUR-a od 16. siječnja 2017. do isplate

- iznos od 47,13 EUR-a od 16. veljače 2017. do isplate,

 

i to sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

 

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice Z. J., OIB … u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće od 138,68 EUR-a.

 

III. Nalaže se tuženiku C., OIB: … naknaditi tužiteljici Z. J., OIB …, prouzročeni trošak u iznosu 125,00 EUR-a (stodvadesetpeteura) sa zateznim kamatama tekućim od 19. siječnja 2024. pa do isplate po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

 

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena u C., kao njegovateljica, sve kao dio sustava javnih službi. Dana 23. studenoga 2006. između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća za 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Dana 13. svibnja 2009. između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljen je Dodatak sporazumu kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razinu 2008. godine na iznos od 5.108,84 kn dok je povećanje osnovice za 6% iz 2009. (na 5.415,37 kn) sporazumno odgođeno do ispunjenja ugovorenih uvjeta. Dana 26. listopada 2011. između Vlade RH i Sindikata javnih službi zaključene su Izmjene i dopune Dodatka (iz 2009.) kojim izmjenama je utvrđeno da će osnovica za obračun plaća javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto, za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečja BDP za 2 tromjesečja uzastopno prosječno 2 ili više posto i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama, vidjeti članak III. Izmjena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH ostvareni su uvjeti za isplatu plaće po osnovici od 5.415,37 kn i to za utuženo razdoblje - od prosinca 2016. do zaključno sa siječnjem 2017. Budući je tuženik od prosinca 2016. godine nadalje tužiteljičinu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn, ukupan dug prema tužiteljici s osnove razlike u plaći iznosi 1.044,90 kn za plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. godine. Stoga tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika iznos od 1.044,90 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, kao i da joj naknadi prouzročeni parnični trošak.

 

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbeni zahtjev u dijelu koji se tiče osnove potraživanja, time da ne spori visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, a ističe i prigovor zastare.

 

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je pročitao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 23. veljače 2017. (listovi spisa 5-6), platne liste za studeni 2016., prosinac 2016. i siječanja 2017.  (listovi spisa 7-9), razlika za isplatu bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. (list spisa 10), Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 2006., Dodatak sporazumu od 2009. i Izmjene i dopune dodatka sporazumu od 2011. (listovi spisa 23-38).

 

4. Nije provedeno financijsko vještačenje, budući je na ročištu 8. prosinca 2023. tužiteljica odustala od tog dokaznog prijedloga.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za mjesece studeni, prosinac 2016. i siječanj 2017. temeljem odredbe iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011.

 

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan (nije osnovan samo u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće od  138,68 EUR-a).

 

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlenica tuženika, niti je sporno da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj 27/01. i 39/09.), a nije sporna niti visina tužbenog zahtjeva.

 

8. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva.

 

9. Iz Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama proizlazi da su ga 23. studenoga 2006. zaključili sindikati javnih službi (Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi) i Vlada Republike Hrvatske i ugovorili da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za 6% u 2007. godini, zatim u 2008. godini, te u 2009. godini i da će se navedene obračunske osnovice primjenjivat od 1. siječnja svake godine.

 

10. Iz Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama proizlazi da su ga 13. svibnja 2009. sklopili sindikati javnih službi koji su sklopili i Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama i Vlada Republike Hrvatske, kojim je, između ostalog, ugovoreno da se s danom potpisa Dodatka Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kune bruto (točka II.) te je točkom III. reguliran način povrata osnovice: "U trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto", a točkom IV. reguliran je način usklađivanja pariteta dok su u točci VII. utvrđeni uvjeti za ostvarivanje odredbi Dodatka Sporazuma.

 

11. Iz Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama proizlazi da su ga 26. listopada 2011. sklopili sindikati javnih službi, osim Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, i Vlada Republike Hrvatske te se u uvodu izrijekom poziva na članak 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10.). Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama je, između ostalog, promijenjen članak III. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama tako da glasi: "Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.", a promijenjene su i odredbe članka IV. Dodatka Sporazuma. U članku IV. Izmjena i dopuna uređen je način usklađivanja pariteta. Izmijenjene su i odredbe članka VII. tako da se, među ostalim u točci 1. određuje: "Ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao". Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna propisao je da se Dodatak Sporazumu i navedene Izmjene i dopune smatraju Ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih Izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

 

12. Vlada Republike Hrvatske kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., izrijekom je potvrdila njihovu pravnu valjanost Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. Stoga Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj 39/09., 124/09.) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10.), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12.), kojom je utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10.) je i bilo propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12.). Stoga, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužiteljica poziva u tužbi, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor.

 

13. U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, iz službenih pokazatelja Državnog zavoda za statistiku RH (na koje se članak III. poziva), vidljivo je da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. bio realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014., godine, a da je tromjesečni BPD u trećem tromjesečju 2015. bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz navedenoga proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno dva posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja – 1,2% + 2,8% = 4% : 2 = 2%) tako da su krajem studenoga 2015. godine ispunjeni uvjeti iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu za primjenu osnovce za obračun plaća u javnim službama od 5.415,37 kuna bruto. Proizlazi da je tuženik tužiteljici počevši od prosinca 2015. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14. – dalje u tekstu: ZR) primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. istekla je 26. siječnja 2017., dakle tuženik je tužiteljici bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn zaključno sa siječnjem 2017. godine.

 

14. S obzirom na to da tuženik nije sporio visinu tužbenog zahtjeva, pa je nakon ocjene svih dokaza koji predstavljaju pravni temelj potraživanja ovaj sud tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim u dijelu kako je to odlučeno pod toč. I. izreke.

 

15. Na dosuđeni iznos tužiteljici pripada zatezna kamata na koja teče od dospijeća svakog pojedinog iznosa, odnosno za iznos od 46,02 EUR-a od 16. prosinca 2016. do isplate, za iznos od 45,54 EUR-a od 16. siječnja 2017. do isplate i za iznos od 47,13 EUR-a od 16. veljače 2017. do isplate sukladno čl. 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i  155/23., u nastavku: ZOO).

 

15.1. Zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće od 138,68 EUR-a nije osnovan. Naime, odredbom članka 91. stavak 3. ZR-a koji se primjenjuje na ovaj spor, je propisano da se pod plaćom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad, dok je člankom 92. istoga Zakona propisano da se plaća isplaćuje nakon obavljenog rada (stavak 1.), da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno (stavak 3.), da su plaća i naknada plaće, u smislu ovoga Zakona, plaća i naknada plaće u bruto iznosu. Nadalje odredbom članka 45. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/11., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.), je propisano da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Dakle, plaća koju poslodavac isplaćuje radniku obuhvaća osim neto plaće koja se isplaćuje neposredno radniku i sva dodatna davanja na nju, a u to spadaju i porez i prirez na dohodak, koji uz ostalo čine bruto plaću radnika, a koji se međutim obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju prilikom svake isplate, a prema propisima koji važe na dan isplate. Dakle, obveza uplate poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak dospijevaju tek prilikom isplate pojedinog mjesečnog iznosa naknade plaće radniku, te prije toga (prije isplate plaće) takva obveza poslodavca nije dospjela. Zatezna kamata po svojoj pravnoj naravi je sankcija zbog zakašnjenja u ispunjenju određene novčane obveze što znači da vjerovnik ima pravo potraživati zateznu kamatu na pripadajuću mu novčanu obvezu od dužnika tek nakon što je ova dospjela. U situaciji kao što je konkretna, kada obveza tuženika kao dužnika da isplati porez i prirez na porez na dohodak na dodatak na plaću tužiteljici dospijeva tek trenutkom isplate tog iznosa, onda je jasno da tuženik nije došao u zakašnjenje s ispunjenjem te novčane obveze, zbog čega tužiteljici ne pripada ni potraživati zateznu kamatu na taj iznos, a koji čini dio bruto plaće tužiteljice (takvo shvaćanje zauzeto u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Revr-1229/16 od 4. travnja 2016.). Stoga je tužiteljicu valjalo odbiti s dijelom zahtjeva kojim traži isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće od 138,68 EUR-a.

 

16. Nadalje, nije osnovan tuženikov prigovor zastare, jer je najstarija utužena tražbina dospjela 16. prosinca 2016. a tužba je podnesena 6. prosinca 2021., pa nije protekao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022. i 64/2023., u nastavku: ZR) kojim je propisano da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina.

 

17. Tužiteljici pripada naknada parničnih troškova temeljem odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a, jer tužiteljica nije uspjela u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (zatezna kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., u nastavku: Tarifa) u iznosu od 50,00 EUR-a i trošak zastupanja na ročištu 8. prosinca 2023. sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, svaki u iznosu od 50,00 EUR-a, što ukupno iznosi 100,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a, iznosi 125,00 EUR-a.

 

17.1. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 5. siječnja 2022. jer je navode iz navedenog podneska mogao punomoćnik tužiteljice iznijeti na ročištu.

 

18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

               Osijek, 19. siječnja 2024.

 

 

 

                                                                                                                                       Sutkinja

                                                                                                 Helena Topić Vuković,v.r.

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. 

 

 

DOSTAVITI:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika