REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 8

Posl.br. Pn-1026/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vanesi Brizić Bahun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Ceste Karlovac d.d., Belajske Poljice, Poslovni park Karlovca 1a, OIB: 30218158872, zastupanog po punomoćnici Tamari Mušnjak Špišić, odvjetnici u Karlovcu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 18. svibnja 2026. godine u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Franke Vugec, odvjetnice, punomoćnika tuženika ŽH, Su-2289/08, a u odsutnosti uredno pozvanog umješača, dana 02. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, isplatiti tužitelju IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 6.586,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 02. srpnja 2026. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, te naknaditi mu trošak parničnog postupka u iznosu od 2.551,04 eur, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva da mu se dosude zatezne kamate od 21. ožujka 2022. godine pa do 01. srpnja 2026. godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 20. ožujka 2022. godine u Krašiću, mjesto Čunkova draga, Ulica Čunkova draga 21, pretrpio materijalnu štetu na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] uslijed nezgode do koje je došlo zbog toga što se na prometnici nalazila odronjena stijena veličine 100x30 cm na koju je naletjelo vozilo tužitelja, pri čemu je došlo do snažnog udarca prednjim desnim dijelom vozila tužitelja u stijenu. Navodi kako je za održavanje državnih cesta odgovoran tuženik pa kako je tužitelju uslijed štetnog događaja nastala totalna šteta na vozilu, u skladu sa izvidom štete Adriatic osiguranja d.d., to zbog štete na vozilu potražuje naknadu u iznosu od 5.600,90 eur sa pripadajućim kamatama i troškovima postupka.

2. Tužitelj je podneskom od 04. travnja 2025. godine uredio tužbeni zahtjev u skladu sa nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka te na ime naknade štete zbog štete na vozilu potražuje iznos od 6.586,00 eur sa pripadajućim zateznim kamatama od 21. ožujka 2022. godine pa do isplate i troškovima postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te osporava tijek zateznih kamata. Navodi kako iz potvrde PP Jastrebarsko proizlazi da se štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu Čunkova draga u Ulici Čunkova draga, te da prema čl. 27. st. 2. Zakona o cestama tuženik nije odgovoran za štetu iz razloga što ne čisti javnu cestu koja prolazi kroz naselje.

4. U tijeku postupka izvršen je uvid u potvrdu MUP-a, PU zagrebačka, PP Jastrebarsko od 14. svibnja 2022.g., ispise fotografija, izvid štete Adriatic osiguranja d.d., odštetni zahtjev, proveden je dokaz saslušanjem svjedokinje JH i tužitelja, izvršen je uvid u Sporazum o redovnom održavanju i zaštiti državnih cesta za razdoblje od 01. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. na području dijela Zagrebačke županije – Nadcestarija Jastrebarsko, Ugovor o izvođenju radova od 20. prosinca 2021.g., provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. Berislavu Šimunoviću te je proveden dokaz saslušanjem stalnog sudskog vještaka.

5. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Sud je povodom prijedloga tuženika o otpočetoj parnici obavijestio Županijske ceste zagrebačke županije d.o.o., koje su podneskom od 15. studenog 2024. godine obavijestile sud kako državna cesta D546 ne pripada u održavanje i odgovornost navedenog društva, već je održava trgovačko društvo Ceste Karlovac d.d.

7. Sud je povodom prijedloga tuženika o otpočetoj parnici obavijestio Ceste Karlovac d.d., koje su podneskom od 09. rujna 2025. godine prijavile svoje miješanje u ovaj postupak, što je prihvaćeno rješenjem od 03. studenog 2025. godine.

8. Umješač u podnesku od 15. svibnja 2026. godine ističe kako su u vremenskom periodu od 01.01.2022. do 31.12.2022. bile podizvođač Županijskim cestama zagrebačke županije d.o.o. za izvođenje radova redovnog održavanja na području grada Jastrebarskog i to za radove koji su taksativno navedeni u ugovornom troškovniku. Iz navedenog proizlazi da nisu imale ugovorenu ophodnju cesta, a istu je na području grada Jastrebarskog obavljala Županijske ceste zagrebačke županije d.o.o. Ujedno navodi kako iz priloženih fotografija proizlazi da je kamen bio na bankini, a ne na kolniku, a da bankina nije predviđena za kretanje vozila.

9. Među strankama nije sporno, a proizlazi i iz potvrde MUP-a, Policijske uprave zagrebačke, PP Jastrebarsko od 14. svibnja 2022. godine, da se 20. ožujka 2022. godine u 21,15 sati u Krašiću, mjesto Čunkova draga, Ulica Čunkova draga 21, dogodio prometni događaj na cesti u kojem je oštećeno vozilo [registarska oznaka] kojim je upravljala JH, a vlasništvo je IH koji je bio putnik u vozilu. Na licu mjesta je evidentiran odlomljen kamen od obale 100x50 cm, uslijed čega je na vozilu [registarska oznaka] oštećeno prednje vjetrobransko staklo, prednji branik, prednji desni blatobran, prednji desni naplatak, desni prag vozila, podvozje vozila, zadnji desni naplatak, prednja oba zračna jastuka, prednje desno putno svjetlo i prednje desno svjetlo za maglu.

10. Među strankama nije sporno da se događaj dogodio na državnoj cesti D546.

11. Sporna je pasivna legitimacija tuženika.

12. Prema odredbi čl. 82. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13. 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22, dalje: ZC) državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa].

13. Predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje djelatnosti koje između ostalog uključuju poslove održavanja iz članka 26. istog Zakona, državnih cesta.

14. Prema odredbi čl. 27. st. 2. ZC-a pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

15. U skladu s odredbom članka 6. ZC javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Prema odredbi članka 26. ZC poslovi održavanja javnih cesta u smislu tog zakona jesu, među ostalim, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta i ophodnja javnih cesta, dok se u skladu s odredom članka 33. stavka 3. ZC radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. U skladu s odredbom članka 82. stavka 1. ZC državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa], ovdje tuženik.

16. Iz navedenih odredbi ZC proizlazi da je za upravljanje dionicom državne ceste, na kojoj je došlo do predmetnog štetnog događaja, ovlašten tuženik, koji je obavljanje radova redovnog održavanja i ophodnje državne ceste ustupilo pravnoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom.

17. Za razdoblje u kojem je došlo do predmetnog štetnog događaja tuženik je posebnim ugovorom o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske poslove redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na spornoj dionici na kojoj je nastala šteta i ustupio društvu Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., kojem su za izvođenje određenih poslova podizvođač bile Ceste Karlovac d.d., ali time od sebe ne otklanja odgovornost za štetu koja trećim osobama nastane zbog propusta u obavljanju poslova redovitog održavanja državne ceste.

18. Eventualni propusti ugovornog izvođača mogu biti relevantni isključivo u odnosu između tuženika i tog izvođača, ali ne utječu na odgovornost tuženika prema trećim osobama koje pretrpe štetu uslijed neodgovarajućeg stanja ceste.

19. U konkretnom slučaju uzrok štete je kamen na cesti, koji je tuženik, kao pravna osoba koja prema odredbama članka 26. ZC obavlja djelatnost održavanja javnih cesta, bio dužan ili ukloniti ili osigurati određene mjere da odron kamenja ne dospije na kolnik. Pri tom je nesporno da tuženik ne može svaki odron otkloniti s ceste odmah nakon što je dospio na cestu, ali se njegova odgovornost u konkretnom slučaju sastoji u nepoduzimanju odgovarajućih mjera radi sprečavanja pada kamena na kolnik. Naime, održavanje javnih cesta ne podrazumijeva samo uklanjanje odrona, kamenja i drugih stvari koje dospiju na kolnik s okolnog okruženja, već i preventivno djelovanje da okolno kamenje s uzvišenog terena uz cestu ne dospije na kolnik i time ugrozi sigurnost sudionika u prometu.

20. Kako tuženik u postupku nije dokazao da je poduzeo sve potrebne mjere radi osiguranja sigurnog odvijanja prometa, odgovoran je za štetu koja je tužitelju nanesena zbog propusta u održavanju predmetne državne ceste. U situaciji kad je do odrona kamena na javnu cestu došlo i kad je upravo takvo stanje ceste prouzročilo prometnu nezgodu, teret dokaza o tome da je poduzeo sve što je bilo potrebno da do toga ne dođe, je na tuženiku.

21. Tuženik tijekom postupka nije dokazao da je postavljena zaštitna ograda ili da je bila dostatna za sprječavanje odrona kamena, dakle, nije dokazao da je poduzeo sve da osigura nesmetan promet cestom.

22. Iz same činjenice da se na kolniku nalazio odronjeni kamen na kojeg je naletjelo vozilo tužitelja proizlazi propust tuženika u izvršavanju svojih zakonskih obveza održavanja javnih cesta u okviru bilo tekućeg, bilo pojačanog održavanja.

23. Kako je u konkretnom slučaju do štetnog događaja došlo uslijed odrona kamena na kolnik državne ceste, proizlazi da tuženik nije poduzeo mjere kojima bi spriječio eroziju kosine s koje se kamenje odronilo, odnosno mjere kojima bi se spriječio ili barem bitno umanjio rizik od odrona na kolnik. Upravo takvo stanje ceste predstavlja uzrok predmetne prometne nezgode, pa je prema tome šteta na vozilu tužitelja nastala kao posljedica propusta tuženika u ispunjenju zakonske obveze održavanja ceste.

24. Stoga tuženik neosnovano osporava svoju pasivnu legitimaciju pozivom na odredbu čl. 27. ZC-a i činjenicu da je do štetnog događaja prema potvrdi MUP-a došlo u naseljenom mjestu.

25. Naime, u konkretnom slučaju, a kako je to već navedeno, propust tuženika se ne odnosi samo na čišćenje ceste, već poduzimanje svih potrebnih i razumno očekivanih mjera kako bi se spriječio nastanak štetnog događaja, a što je zakonska obveza tuženika.

26. Nadalje je utvrđeno da na strani tužitelja ne postoji nikakav doprinos nastanku štetnog događaja.

27. Naime, iz iskaza tužitelja i svjedokinje JH, koje je sud prihvatio kao suglasne i u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu, proizlazi da se vozilo tužitelja kretalo kolnikom i dopuštenom brzinom, a obzirom je bila noć, a nije bilo postavljeno nikakvo upozorenje prije samog naleta na kamen, isti nije bilo moguće uočiti.

28. U odnosu na navod umješača kako se kamen nalazio na bankini, valja navesti kako je isti navod neosnovan, jer suprotno proizlazi iz potvrde MUP-a, PU zagrebačke, PP Jastrebarsko, te iskaza saslušane svjedokinje i tužitelja, iz kojih proizlazi da se vozilo kretalo kolnikom i naletjelo na kamen koji se nalazio upravo na kolniku.

29. Iz fotografija koje prileže spisu razvidno je kako se kamen nalazio dijelom na kolniku, a dijelom na bankini i to u trenutku kada su ga vatrogasci pokušavali ukloniti sa kolnika.

30. Dakle, odronjeni kamen predstavljao je za vozača iznenadnu i teško uočljivu prepreku na kolniku, pa je slijedom navedenog utvrđena odgovornost tuženika jer je šteta nastala kao posljedica njegove krivnje u vidu propuštanja zakonom propisanih mjera održavanja ceste pa je tuženik sukladno čl. 1045. st. 1. ZOO-a dužan tužitelju naknaditi prouzročenu štetu.

31. Prema odredbi čl. 1085. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

32. Prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

33. Radi utvrđivanja visine štete provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. Berislavu Šimunoviću, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je u štetnom događaju 20. ožujka 2022. godine na vozilu tužitelja nastala totalna (potpuna) šteta, koja svedena na današnji dan iznosi oko 6.394,91 eur.

34. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, obzirom je isti izrađen objektivno, jasno i stručno, na temelju relevantne dokumentacije, tim više što stranke nisu imale prigovora ni primjedbi.

35. Neosnovano tuženik navodi da se visina štete ne može utvrđivati vještačenjem, obzirom je upravo vještačenje relevantno dokazno sredstvo za utvrđivanje opsega nastale štete i njezine visine, a u konkretnom slučaju je utvrđeno da je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta koju je upravo tuženik dužan naknaditi. Stalni sudski vještak je pri obračunu visine štete uzeo u obzir vrijednost ostatka vozila te stoga nije relevantno što je tužitelj s tim ostatkom napravio.

36. Slijedom navedenog, valjalo je zahtjev tužitelja usvojiti u odnosu na visinu štete i odlučiti kao u izreci pod točkom I.

37. Budući da se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj materijalnoj nerepariranoj šteti, odnosno šteti koja nije nadoknađena popravkom ili plaćanjem, to se stoga naknada utvrđuje naknadno u novcu, zakonske zatezne kamate teku od dana donošenja prvostupanjske presude.

38. Stoga je neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za plaćanje zakonskih zateznih kamata na iznos naknade štete s osnove uništenog vozila u visini od 6.586,00 eura za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva do 01. srpnja 2026. (stav Vrhovnog suda u odlukama Rev 95/1996-2 od 14. siječnja 1997. i Rev 185/03-2 od 22. prosinca 2004.) te je valjalo isti u tom dijelu odbiti i odlučiti kao uz izreci pod točkom II.

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku i to za sastav odštetnog zahtjeva prema Tbr. 28. – 200,00 eur, za sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podnesaka od 10.11.2023.g, 04.04.2025.g. i 30.06.2025.g. prema Tbr. 8. toč. 1. po 200,00 eur, za sastav podnesaka od 12.12.2023.g., 12.11.2024.g. i 17.01.2025.g. prema Tbr. 8. toč. 3. po 50,00 eur, te za zastupanje na ročištima 24.04.2024.g., 06.11.2024.g. i 18.05.2026.g. prema Tbr. 9. toč. 1. po 200,00 eur, što ukupno iznosi 1.750,00 eur, a uvećano za trošak PDV-a prema Tbr. 46. u iznosu od 437,50 eur ukupno iznosi 2.187,50 eur. Navedenom iznosu pribrojen je trošak vještačenja u iznosu od 200,00 eur, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 51,23 eur i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 112,31 eur, tako da trošak tužitelja iznosi 2.551,04 eur.

40. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom I.

U Zagrebu, 02. srpnja 2026. godine

Sudac:

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.