Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Kž-17/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Bešenskog kao predsjednika vijeća, te Gorana Miličevića i Anice Filipović kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐL, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne Novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/23 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K- 1215/2022-19 od 28. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj dana, 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu, poslovni broj: K-1215/2022- 19 od 28. ožujka 2024., na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje: ZKP/08) stavio je izvan snage kazneni nalog broj: K-1215/22 od 30. rujna 2022., protiv okrivljenog ĐL, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 452. točke 5. ZKP/08, odbijena je optužba protiv okrivljenog ĐL, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. KZ/11.

1.2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08, odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenog i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv presude žabu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, zbog povrede kaznenog zakona, bitne povrede odredaba kaznenog postupka, te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu podnio je okrivljeni putem branitelja Matije Duk, odvjetnika iz Zagreba i predložio da se žalba Općinsko kaznenog državno odvjetništvo u Zagrebu, odbije kako neosnovana.

4. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru na dužno razgledanje. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru je podneskom poslovni broj: KŽ -DO- 26/2025-2 od 24. siječnja 2025., vratilo spis s razgledavanja.

5. Žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, nije osnovana .

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, kao i po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavka 1. ZKP/08, ovaj sud nije utvrdio da bi bile ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, niti da bi na štetu okrivljenika bio povrijeđen kazneni zakon.

7. Nije u pravu državni odvjetnik kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 , navodeći da je izreka presude nerazumljiva.

8. Naime, izreka pobijane presude jasno sadržava odluku suda da se na temelju članka 452. točke 5. ZKP/08 optužba odbija jer je riječ o stvari o kojoj je već pravomoćno odlučeno. Iz sadržaja izreke nedvojbeno proizlazi koje se kazneno djelo okrivljeniku stavlja na teret, dok iz obrazloženja presude proizlaze jasni i potpuni razlozi zbog kojih je sud zaključio da postoje zapreke za vođenje kaznenog postupka. Eventualna terminološka ili redakcijska nepreciznost u označavanju zakonskog opisa kaznenog djela nije takve naravi da bi izreku činila nerazumljivom , niti onemogućila ispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane odluke.

9. Nije osnovan niti žalbeni navod kojim državni odvjetnik tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio kazneni zakon zaključivši da je u konkretnom slučaju riječ o presuđenoj stvari.

10. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio da je protiv okrivljenika pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda broj Pp J-1/20 od 1. siječnja 2020., već odlučeno o njegovoj odgovornosti zbog događaja koji se odigrao 31. prosinca 2019. , između istih osoba, na istome mjestu i u istom vremenskom razdoblju.

11. Iz usporedbe činjeničnog opisa prekršaja i činjeničnog opisa kaznenog djela proizlazi da oba postupka proizlaze iz jedinstvenog životnog događaja, odnosno istog fizičkog sukoba između okrivljenika i oštećenice. U oba postupka riječ je o istim sudionicima, istom mjestu događaja, istom vremenu počinjenja i istim osnovnim radnjama okrivljenika koje se sastoje u međusobnom naguravanju, udaranju oštećenice rukom u glavu, udarcu nogom, te daljnjim udarcima uslijed kojih je oštećenica pala na pod.

12. Prvostupanjski sud je s pravom usporedio sadržaj pravomoćne prekršajne presude s činjeničnim opisom optužnice i nalazom sudskomedicinskog vještaka. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da medicinski utvrđene ozljede odgovaraju upravo mehanizmu nastanka ozljeda opisanom u prekršajnoj presudi. Istodobno, vještak nije potvrdio postojanje težih posljedica koje bi upućivale na postojanje novog ili kvalitativno drukčijeg činjeničnog supstrata u odnosu na onaj koji je već bio predmet odlučivanja u prekršajnom postupku.

13. Suprotno žalbenim navodima, odlučno pitanje nije jesu li prekršaj i kazneno djelo propisani različitim zakonima, niti štite li različita pravna dobra. Sukladno ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava, osobito u predmetu Zolotukhin protiv Rusije, zabrana dvostrukog suđenja odnosi se na isti skup činjenica ili činjenice koje su u biti iste, neovisno o njihovoj pravnoj kvalifikaciji. Isto pravno shvaćanje prihvaćeno je i u domaćoj sudskoj praksi.

14. Stoga okolnost da se prekršajem prvenstveno štite obiteljski odnosi, a kaznenim djelom tjelesni integritet osobe, sama po sebi nije odlučna ako oba postupka proizlaze iz istog povijesnog događaja.

15. Neosnovano državni odvjetnik ističe da prekršajni sud nije odlučivao o tjelesnoj ozljedi. Naime, prekršajna presuda sadržava opis svih relevantnih fizičkih radnji koje su prema nalazu sudskog vještaka dovele do nastanka tjelesnih ozljeda. Posljedica utvrđena u kaznenom postupku nije rezultat nekog novog činjeničnog događaja niti novih radnji okrivljenika, već proizlazi iz istog fizičkog sukoba koji je već bio predmet pravomoćnog prekršajnog postupka.

16. Nadalje, nije osnovan niti žalbeni navod da prvostupanjski sud nije usporedio prirodu protupravnog postupanja, količinu neprava i stupanj pravne zaštite. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je sud upravo usporedio činjenične opise, sadržaj pravomoćne prekršajne presude, iskaze stranaka, te nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka, nakon čega je zaključio da se radi o istom činjeničnom supstratu. Takav zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

17. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalbeni navodi u biti predstavljaju drukčiju ocjenu provedenih dokaza, pri čemu žalitelj ne ukazuje ni na jedan dokaz koji bi doveo u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da kazneni postupak proizlazi iz istog životnog događaja o kojem je već pravomoćno odlučeno u prekršajnom postupku.

18. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 452. točke 5. ZKP/08 kada je zaključio da bi ponovno vođenje kaznenog postupka zbog istog činjeničnog događaja bilo protivno ustavnom i konvencijskom načelu ne bis in idem.

19. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi državnog odvjetnika nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, a pri ispitivanju presude nisu utvrđene ni povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu državnog odvjetnika valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

20. Slijedom svega iznesenog presuđeno je kao u izreci ove odluke.

Vukovar, 2. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Bešenski