Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-873/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po su tkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. predlagateljice osiguranja ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagatelja osiguranja ĆBC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupa punomoćnica Dijana Kolman Vrane, odvjetnica u Samoboru, Ferka Ivanščaka 3, protiv protivnika osiguranja Grada Samobora, Samobor, Trg kralja Tomislava 5, OIB: 33544271925, kojeg zastupa punomoćnik Mario Bogić, odvjetnik u Zagrebu, Slavonska avenija 1c, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj Ovr-584/2026-5 od 20. travnja 2026., 2. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. predlagateljice osiguranja ĆB i 2. predlagatelja osiguranja ĆBC te se ukida rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj Ovr-584/2026-5 od 20. travnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja od 16. ožujka 2026.

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" , broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlažu prvostupanjsko rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Zahtijevaju i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćnici odvjetnici u iznosu od 343,75 eura te troška sudske pristojbe za žalbu u točno nenaznačenom iznosu.

3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja osporava žalbene navode predlagatelja osiguranja, predlažući pobijano rješenje potvrditi. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje odgovora na žalbu po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 312,50 eura.

4. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st.2. ZPP-a.

6. Međutim, iz rezultata provedenog postupka proizlazi da prvostupanjski sud nije na jasan i nedvojben način utvrdio sve bitne činjenice koje su odlučne za ocjenu osnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere, čime su osnovani žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Radi navedenog, za sada, nema mogućnosti niti provjeriti pravilnosti primjene materijalnog prava.

7. Predmet ovoga postupka je odlučivanje o prijedlogu predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, sa svrhom zaštite prava vlasništva predlagatelja osiguranja - pokretnina i nekretnine i to zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sa svrhom sanacije nastale štete i sprječavanja buduće štete, kojom privremenom mjerom bi se naložilo protivniku osiguranja da dopusti i trpi izvođenje radova od strane predlagatelja osiguranja i trećih osoba na kčbr. [katastarska čestica], [adresa], površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina] (nekretnini protivnika osiguranja) i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretnini predlagatelja osiguranja), kao i da osigura pristup na kčbr. [katastarska čestica], [adresa], te da istu nekretninu oslobodi od stvari i osoba u svrhu izvođenja naznačenih radova, najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti predlagatelja osiguranja i izvođača radova o datumu početka radova, na način pobliže opisan u prijedlogu predlagatelja i obrazloženju pobijanog rješenja, kojom privremenom mjerom bi se ujedno predlagatelje osiguranja obvezalo u roku od 90 dana od dana primitka prijepisa toga rješenja pokrenuti odgovarajući parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere.

8. Sud prvog stupnja smatra da u ovom postupku predlagatelj osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje pretpostavki iz čl. 346. OZ-a (koje moraju biti kumulativno ispunjenje da bi sud odredio predloženu privremenu mjeru), slijedom čega odbija njihov prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere, cijeneći da bi u konkretnom slučaju određivanje privremene mjere kojom bi se dopustilo izvođenje građevinskih radova od strane predlagatelja osiguranja i to trpljenjem građevinskih radova od strane protivnika osiguranja na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 2868/1 k. o. [katastarska općina], davanjem ovlaštenja predlagatelju osiguranja da angažiraju stručne treće osobe za sanaciju vanjskog spojnog zida nekretnine kčbr. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 605 m2 i to dvorište površine 224 m2, pomoćna zgrada 50 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 177 m2, poslovna zgrada površine 154 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i okolnog terena - hodne staze igrališta u vlasništvu protivnika osiguranja kčbr. [katastarska čestica], [adresa], površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te izvođenje građevinskih radova putem stručnih trećih osoba radi sprječavanja prodora vode sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sanacije vanjskog zida i temelja zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja graniči s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i sprječavanja nastanka buduće štete, uz preciznu specifikaciju građevinskih radova koje je potrebno izvesti, imalo za posljedicu izvršenje tražbine prije nego se u parničnom postupku utvrdi njezina osnovanost.

9. Prema odredbi čl. 341. st. 1. i 2. OZ-a, propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena te da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila toga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe, s time da se u prijedlogu moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju, a predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

10. Prema odredbi čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a, propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, s time da se odredbe čl. 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

11. Prema odredbi čl. 351. st. 1. OZ-a, propisano je da će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere.

12. Cijeneći rezultate provedenog postupka pred sudom prvog stupnja, po ocjeni ovoga suda drugog stupnja, za sada se ne može ispitati ispravnost zaključka suda prvog stupnja o tome da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane odredbom čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a.

13. Prije svega treba naglasiti da, cijeneći sadržaj predložene privremene mjere kojom predlagatelji osiguranja predlažu istu ostaviti na snazi do okončanja parničnog postupka kojeg će predlagatelji pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere, slijedi da tražbina čije ostvarenje predlagatelji osiguranja predlažu osigurati predloženom privremenom mjerom, predstavlja potraživanje predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja iz navedenog postupka.

14. Imajući pri tome u vidu cjelokupan sadržaj prijedloga za osiguranje, proizlazi da se tražbina koju predlagatelji osiguranja imaju prema protivniku osiguranja sastoji od potraživanja predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja uslijed štete koja je nastala ili prijeti da će nastati na nekretnini u suvlasništvu predlagatelja osiguranja koja se nalazi na međi koja graniči s nekretninom protivnika osiguranja (i pokretninama), za koju štetu, pozivom na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za graditeljstvo ABC, ing. građ., rađenog za potrebe postupka koji se pred istim sudom vodi po prijedlogu predlagatelja osiguranja radi osiguranja dokaza pod poslovnim brojem R1-242/2025, predlagatelji tvrde da je nastala uslijed nestručnog izvođenja građevinskih radova koje je protivnik osiguranja izvodio na svojoj nekretnini koja graniči s njihovom, jer radove nije izvodio u skladu s pravilima struke (nje proveo odgovarajuće mjere zaštite i osiguranja susjedne građevine suvlasništvo predlagatelja osiguranja), pa da su na nekretnini predlagatelja osiguranja nastala oštećenja u vidu pojave vlage na zidovima, prodora vode i poplava, puknuća keramičkih obloga, oštećenja podnih konstrukcija te oštećenja sustava električnog podnog grijanja , koji zahvati su mogli dovesti i do ugrožavanja stabilnosti (statike) građevina, pri čemu da se protivnik osiguranja oglušio na zamolbe predlagatelja da se izvrši hitna sanacija na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime predlagatelji osiguranja tvrde da im protivnik osiguranja na taj način na njihovoj nekretnini nanosi sve veću materijalnu štetu, kao i na pokretninama u istoj, s time da zbog prodora vode u prostorije gdje se nalazi podno grijanje prijeti opasnost za život i sigurnost stanara, zbog čega su prisiljeni sami izvršiti sanaciju, a da iz naravi i opsega radova postoji jasna opasnost da bi bez predložene mjere predlagateljima osiguranja nastala teška i nenadoknadiva šteta.

15. Na okolnost utvrđivanja osnovanosti predložene privremene mjere – postojanja svoje tražbine spram protivnika osiguranja i nužnost određivanja privremene mjere radi sprječavanja nastanka teške i nenadoknadive štete (nastalih oštećenja na njihovoj nekretnini, uzročno-posljedične veze između izvedenih građevinskih radova na nekretnini protivnika osiguranja i tih oštećenja, kao i zahtjeva upućenih protivniku osiguranja za hitnom sanacijom radi sprečavanja nastanka daljnje štete i prijeteće opasnosti za stanare), predlagatelji osiguranja su predložili veći broj dokaza, između ostalog izvođenje uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, izvršiti uvid u fotografije sporne nekretnine, uvid u nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za graditeljstvo ABC, ing. građ., rađenog za potrebe postupka R1-242/2025, uvid u pisanu korespondenciju između stranaka, saslušanje svjedoka i stranaka, od kojih dokaza je sud prvog stupnja izvršio uvid u priložene fotografije, uvid u nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za graditeljstvo ABC, ing. građ., rađenog za potrebe postupka R1-242/2025 te uvid u pisanu korespondenciju između stranaka, odbijajući prijedlog za određivanje privremene mjere bez posebnog obrazlaganja činjenica koja je utvrdio na temelju navedenih dokaza, temeljeći ocjenu o neosnovanosti predložene privremene mjere na zaključku da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje pretpostavki iz čl. 346. OZ-a (koje moraju biti kumulativno ispunjenje da bi sud odredio predloženu privremenu mjeru), iz razloga što bi u konkretnom slučaju određivanje predložene mjere imalo za posljedicu izvršenje tražbine prije nego se u parničnom postupku utvrdi njezina osnovanost.

16. Žalbenim navodima predlagatelji osiguranja upiru na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te na pogrešan zaključak suda prvog stupnja o tome da bi određivanje predložene mjere imalo za posljedicu izvršenje tražbine, uz tvrdnju da je u konkretnom slučaju cilj predložene mjere osiguranje tražbine, a ne njezino ostvarenje, imajući u vidu da bi dugotrajnost redovnog sudskog postupka dovela do daljnjeg nastanka štete te ozbiljne ugroze sigurnosti osoba koje borave u predmetnoj nekretnini (naročito s obzirom na ugrađeno podno grijanje na struju koje uslijed prodora vode može dovesti do strujnog udara), uz daljnju tvrdnju da su predlagatelji osiguranja dokazali opasnost u smislu odredbe čl. 346. OZ-a, nalazom iz postupka osiguranja dokaza, a da protivnik osiguranja odbija sanirati nastalu štetu (opravdavajući se da je radove izveo stručno), ali da isto tako odbija spriječiti i buduću štetu do koje dolazi uslijed svake obilnije oborine koja uzrokuje novo prodiranje vode i narušava statiku objekta, te time dodatno povećava već nastalu štetu (koju će biti sve teže i skuplje sanirati), ali i ugrožava ljude koji nekretninu koriste.

17. Imajući u vidu istaknute žalbene prigovore predlagatelja osiguranja, po ocjeni ovoga suda drugog stupnja, nisu utvrđenje odlučne činjenice potrebne za donošenje odluke o neosnovanosti predložene privremene mjere, čemu predlagatelji osiguranja osnovano žalbenim navodima prigovaraju, pa, za sada, nije moguće niti prihvatiti razloge koje je o tome iznio sud prvog stupnja u pobijanoj odluci.

18. Naime, opća pretpostavka za određivanje privremene mjere je, kako je to naprijed već i navedeno, vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja, kao objekta osiguranja, a pored te opće pretpostavke, treba biti ispunjena i druga pretpostavka, a to je - da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno nužnost njezinog određivanja radi sprečavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti.

19. Privremenom mjerom može se tražiti osiguranje jedino u odnosu na tražbinu za koju predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim njezino postojanje, što kod zaštite vlasništva predstavlja dokazivanje vjerojatnim da postoji pravo na zaštitu tog vlasništva prema protivniku osiguranja.

20. Po stavu ovoga suda, predlagatelji osiguranja su kao suvlasnici nekretnine koja se nalazi na međi koja graniči s nekretninom protivnika osiguranja na kojoj je protivnik osiguranja izvodio građevinske radove, za koju nekretninu predlagatelji osiguranja tvrde da je na istoj nastala šteta (koja nastaje i dalje), uslijed nestručnog izvođenja građevinskih radova koje je protivnik osiguranja izvodio na svojoj nekretnini koja graniči s njihovom, u prilog čemu su dostavili nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za graditeljstvo ABC, ing. građ., rađen za potrebe postupka koji se pred istim sudom vodi po prijedlogu predlagatelja osiguranja radi osiguranja dokaza pod poslovnim brojem R1-242/2025 (iz kojeg proizlazi zaključak vještaka kako postoji uzročno-posljedična veza između izvedenih građevinskih radova na nekretnini Grada Samobora i oštećenja nastalih na nekretnini u suvlasništvu predlagatelja te da izvedeni radovi uz samu među između predmetnih nekretnina nisu izvedeni u skladu s pravilima građevinske struke te da su takvim zahvatima mogli dovesti i do ugrožavanja stabilnosti - statike građevina na nekretnini predlagatelja osiguranja), da su time predlagatelji osiguranja opravdali podnošenje mjere, i tako učinili vjerojatnom prvu od dvije kumulativne zakonske pretpostavke iz čl. 346. OZ-a, a to je vjerojatnost postojanja tražbine, tj. svoga prava na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (prema čl. 2. toč. 1. OZ-a).

21. Stoga, predlagatelji osiguranja osnovano žalbenim navodima ukazuju na to da su dokazali vjerojatnost postojanja svoje nenovčane tražbine, o čemu sud prvog stupnja u pobijanom rješenju niti ne daje određene zaključke.

22. Pri tome, pravilno žalbenim navodima predlagatelji osiguranja prigovaraju zaključku suda prvog stupnja da bi u konkretnom slučaju određivanje predložene mjere imalo za posljedicu izvršenje tražbine prije nego se u parničnom postupku utvrdi njezina osnovanost.

23. Naime, u konkretnom slučaju parnični postupak radi opravdanja predložene mjere bi se tek trebao pokrenuti, pa su preuranjena razmatranja suda prvog stupnja koja iznosi na okolnost ispunjena tražbine.

24. Pri tome, predlagatelji osiguranja, uz tvrdnje o već nastaloj šteti, opravdanost određivanja predložene mjere temelje i na tvrdnji o mogućem nastanku daljnje štete, i to one do koje dolazi uslijed svake obilnije oborine koja uzrokuje novo prodiranje vode i dodatno povećava već nastalu štetu, ali isto tako ugrožava i statiku objekta, što sve posljedično dovodi i do ozbiljne ugroze sigurnosti osoba koje borave u predmetnoj nekretnini, o čemu sud prvog stupnja pobijanim rješenjem također ne daje bilo kakva obrazloženja, niti zaključke.

25. Svakako, predložena mjera se nikako ne bi trebala odnositi na sanaciju do sada nastale štete na nekretnini predlagatelja osiguranja, međutim, ukoliko bi se iz naprijed navedenih razloga predloženom mjerom trebao spriječiti nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, u takvim okolnostima je bilo nužno razmotriti mogućnost nastanka takve nenadoknadive štete o kojoj sud prvog stupnja ne iznosi potrebne zaključke.

26. Kako sud prvog stupnja zbog pogrešnog pravnog stava da bi u konkretnom slučaju određivanje predložene mjere (u cijelosti) imalo za posljedicu izvršenje tražbine , nije utvrđivao postojanje druge kumulativne zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. OZ-a, time je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

27. U kontekstu svega naprijed obrazloženog, ipak treba naglasiti da privremena mjera po svojoj pravnoj prirodi predstavlja samo sredstvo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja te tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te konkretne tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta, s time da je privremena mjera namijenjena prije svega za osiguranje tražbine, a ne za njezino ostvarenje, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, i treba biti samo u funkciji adekvatne i svrsishodne zaštite (vjerojatne) tražbine, s kojom mora biti u najbližoj, prirodnoj, adekvatnoj vezi, pri čemu je na predlagatelju osiguranja obaveza učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti, odnosno ukazati na činjenice ili ponašanje protivnika osiguranja iz kojih se zaključuje da bi bez određivanja predložene mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine te da bez predložene mjere predlagatelju osiguranja prijeti nastanak nenadoknadive štete, odnosno da je ista potrebna kako bi se spriječilo nasilje.

28. Pri tome, okolnost da je predlagateljima osiguranja eventualno nastala šteta koja je u uzročno-posljedičnoj vezi s izvođenjem radova na susjednoj nekretnini te da im u svezi s tim prijeti i daljnja materijalna šteta, kako to tvrde predlagatelji osiguranja, svakako za predlagatelje osiguranja (kao suvlasnike predmetne nekretnine), predstavlja štetu, međutim, navedena okolnost ne mora nužno sama po sebi predstavljati takvu štetu koja bi za predlagatelje osiguranja bila bezuvjetno nenadoknadiva i koja bi nužno dovela do nasilja između stranaka. Iz navedenog razloga je i u tom smjeru potrebno utvrditi odlučne činjenice i o istima, u kontekstu naprijed citiranih odredbi OZ-a, dati potrebne zaključke.

29. Zbog svega navedenog, valjalo je primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP -a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu predlagatelja osiguranja uvažiti i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak u kojem će, vodeći računa o razlozima ovog rješenja, raspraviti sve odlučne činjenice za utvrđenje postojanja pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere (na kojima predlagatelji osiguranja temelje svoj prijedlog za određivanje predložene privremene mjere, i u tom pravcu razlučiti zahtjev predlagatelja osiguranja za sanaciju do sada nastale štete, za koju predlagatelji osiguranja svakako ne bi mogli tražiti osuranje predloženom mjerom, od zahtjeva za sprječavanje nastanka buduće štete), u kojem pravcu će izvesti predložene dokaze i na adekvatan način raspravi postojanje svih pretpostavki na kojima predlagatelji osiguranja temelje svoj prijedlog te potom ponovo odlučiti o osnovanosti prijedloga za osiguranje, pazeći pri tome i na preostale žalbene prigovore žalitelja (točka I. izreke).

30. Odluka pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke je donesena na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.

31. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 2. srpnja 2026.

Sutkinja:

Roberta Pandža