Poslovni broj: Pn-42/2023-56

Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Maji Tudor, u pravnoj stvari ENT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & partneri u Splitu, radi naknade štete, dana 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.360,00 EUR, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30.11.2022. god., pa do isplate, dok se

za više traženo i to baš iznos od 1.140,00 EuR tužbeni zahtjev odbija.

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je dna 21.6.2022. god. u Splitu tužitelj je stradao kao vozač vozila marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka]. Za nezgodu je odgovoran tuženik kao vozač bicikla marke Cube Aim SL, a koji bicikl je u vlasništvu tuženika. Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u Kliničkom bolničkom centru Split. Zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobio ozljede zbog kojih je morao primati liječničku pomoć te trpjeti neugodnosti prilikom liječenja (posjećivanje ambulante, fizioterapije, trajanje rehabilitacijskog postupka, trošenje analgetika, i sl.). Radi predmetnog ozljeđivanja tužitelj je trpio te i dalje trpi intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Radi smanjenja životne aktivnosti koja je nastala kao posljedica štetnog događaja, tužitelj je ograničen u brojnim životnim aktivnostima koje je do sada ostvarivao i koje bi po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivao, odnosno u iste mora ulagati povećane napore u odnosu na vrijeme prije štetnog događaja.

1.1. Zbog navedenog potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za tuđu pomoć i njegu 2.500,00 EUR / 18.836,25 kn , s time da mu tuženik, kojem se obratio u mirnom postupku dana 29.11.2022. god. odštetnim zahtjevom do danas nije isplatio niti nesporan iznos. Stoga, Tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 30.11.2022. god., pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu Ne spori se aktivna legitimacija, priznaje se pasivna legitimacija, priznaje se nastanak štetnog događaja, no spori se osnov odgovrnosti i visina tužbenog zahtjeva. Za nastanak predmetnog štetnog događaja odgovoran je isključivo tužitelj koji je postupao protivno članku 51. ZOPC-a.

3. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu, provedena medicinska vještačenja i vještačenje po vještaku za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije, saslušane stranke.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. U konkretnom slučaju sporan je dakle osnov odgovornosti za nastalu štetu i visina štete.

6. U svrhu utvrđenja tko je od stranaka kriv za prometnu nesreću, odnosno postoji li podijeljena odgovornost i u kojem opsegu provedeno je vještačenje po vještaku Nevenu Kralju, vještaku za strojarstvo , promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije. Pregledana je i dokumentacija Postaje prometne policije Split cjelokupni spis predmeta o događaju do 21.06.2022.

6.1. Tako iz zapisnika o očevidu postaje prometne policije Split, od 30.10.2022.( greška u datumu u zaglavlju jer se na kraju zapisnika navodi da je očevid dovršen 21.lipnja 2022 u 22.25.) proizlazi da se prometna nesreća dogodila na križanju ulica Matice hrvatske i Osječke gdje je ograničenje brzine 50 km/h, da je kolnik bio suh i čist, da je bio dan i vedro, stanje prometa normalno, da su oba sudionika prometne nesreće alkotestirana i da su imali 0,00 g/kg alkohola.

6.2. Sačinjen je Obvezni prekršajni nalog protiv vozača bicikla, tuženika, iz kojeg proizlazi da je EN kriv što je 21.06.2022. u 20.50 na križanju ulice Matice hrvatske i Osječke izazvao prometnu nesreću u kojoj je ozlijeđen tužitelj ZNT i to tako što je upravljao biciklom, marke Cube aim sl, a na mjestu nema označene biciklističke trake, krećući se od smjera zapada u smjeru istoka, dolaskom do zapadnog dijela raskršća sa Osječkom ulicom, preko obilježenog pješačkog prijelaza vršio radnju uključivanja u promet u smjeru sjevera za vrijeme dok je za pješake na semaforu bilo uključeno crveno svjetlo ada tom prilikom nije propustio već eju neposrednu opasnost doveo vozala ENT koji je upravljao motociklom marke Yamaha majesti reg. ozn. [registarska oznaka], srednjom prometnom trakom od zapada prema istoku koji je ulazio u raskrižje zadržavajući smejr kretanja. Izbjegavajući nalet na bicikl poduzeo je kočenje, te se motociklom dao u desno kojom prilikom je izgubio nadzor nad motorom te se prevrnuo na kolnik na desnu bočnu stranu bez kontakta sa biciklom. Ovime da je EN počinio prekršaj iz čl. 45.- st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je odmjerena novčana kazna od 3.000,00 kuna (sada 398,17 Eura).

6.3. Prema nalazu učinjenog vještačćenja po Centru za forenzička ispitivanja. istraživanmja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 31.08.2022. iz izuzetih bioloških uzoraka krvi i urina tuženika, utvrđeno je da je kritične prigode, prethodno prometnoj nesreći konzumirao konoplju (Cannabis sativu L), smolu konoplje, te ekstrakte ili tinkture konoplje.

7. Vještak za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije, Neven Kralj u svom vještačkom nalazu navodi:

"Neposredno prije poduzimanja intezivnog kočenja, destabilizacije i pada na kolnik, motocikl „Yamaha“ reg.oznake i broja [registarska oznaka] giba se srednjom prometnom a južnom kolničkom trakom zapadnog dijela raskrižja Ulice Matice Hrvatske iz pravca zapada u pravcu istoka i neposredno prije poduzimanja intezivnog kočenja kreće se sa brzinom od oko 50,44 km/h ili 13,97 m/s i prema stanju u spisu u raskrižje ulazi na signal zelenog svjetla.

Bicikl Cube, južnu kolničku traku zapadnog dijela raskrižja Ulice Matice Hrvatske prelazi iz pravca juga u pravcu sjevera, preko obilježenog pješačkog prijelaza prosječnom brzinom od oko 7 km/h ili 1,93 m/s i prema stanju u spisu i izjavama svjedoka i sudionika prelazi na signal crvenog svijetla za pješake.

U trenutku kada je vozač motocikla „Yamaha“ poduzeo intezivno kočenje, od zapadnog ruba pješačkog prijelaza južne kolničke trake Ulice Matice Hrvatske, nalazio se udaljen oko 14 metara.

Do kontakta između vozila nije došlo, pa nije moguće egzaktno definirati kinematičku međuovisnost dva predmetna sudionika, ali je za kazati da biciklist u kretanju preko obilježenog pješačkog prijelaza iz pravca juga u pravcu sjevera ulazi u putanju kretanja motociklu, zbog čega je motociklist poduzeo intezivno kočenje što je dovelo do destabilizacije motocikla i pada istog na kolnik, te klizanja motocikla do mjesta konačnog smirivanja."

7.1. Vještak potom zaključuje: " Biciklist je neposredno prije početka prelaska kolnika trebao sići sa bicikla, te na zeleno svijetlo za pješake započeti prelazak kolnika. U trenutku kada je započeo sa prelaskom kolnika na biciklu, okretanjem preko lijevog ramena jasno je mogao uočiti motocikl u nailasku srednjom prometnom a južnom kolničkom trakom zapadnog dijela raskrižja Ulice Matice Hrvatske, istog propustiti i na taj način ne bi ušao u putanju kretanja motociklu, niti bi vozač motocikla reagirao intezivnim kočenjem a što ga je u konačnici odvelo u destabilizaciju i pad na kolnik."

7.2. Iako, a nesporno je da do sraza motorkotača i bicikla nije došlo, vještak navodi da zbog toga " nije moguće egzaktno definirati kinematičku međuovisnost dva predmetna sudionika" ipak ukazuje na to da biciklist u kretanju preko obilježenog pješačkog prijelaza iz pravca juga u pravcu sjevera ulazi u putanju kretanja motociklu, da je biciklist neposredno prije početka prelaska kolnika trebao sići sa bicikla, te na zeleno svijetlo za pješake započeti prelazak kolnika, ali daje , kako je utvrđeno i policijskim zapisnikom tuženik, kao vozač bicikla, preko obilježenog pješačkog prijelaza vršio radnju uključivanja u promet u smjeru sjevera za vrijeme dok je za pješake na semaforu bilo uključeno crveno svjetlo i da pri tome nije sišao s bicikla.

7.3. Unatoč tome što je tužitelj kritične prigode upravljao motorkotačem brzinom od 50,44 km/h na mjestu gdje je dozvoljeno 50,00 km/h ne stoje prigovori tuženika da bi se radilo o neprilagođenoj brzini (sve sukladno čl. 51 ZSPC), čime se pokušava ostvariti suodgovornost tužitelja za nastanak nesreće. Ne radi se o neprilagođenoj brzini, jer je tužitelj vozio dopuštenom brzinom, koja tek za neznatna 0,44km/h prelazi dopušteno ograničenje. Time ne može biti suodgovoran za nastanak nesreće, jer daje vozio i 0,44 km/h manje od dopuštene brzine ista stvar bi se dogodila u njegovom pokušaju da izbjegne bicikl tuženika koji se naprosto u to vrijeme i na tom mjestu nije trebao nalaziti.

8. Prilikom vještačenja vještak je uzeo u obzir i iskaze stranaka sa ročišta od 04.10.2023. god.

8.1. Tako tužitelj u svom iskazu navodi da se kretao ulicom Matice hrvatske u smjeru zapad istok, na motoru marke Yammaha te mu je bilo upaljeno zeleno svjetlo

na semaforu on se kretao ravno srednjom trakom s time da u lijevoj traci nije bilo nikoga, a u desnoj su bila dva vozila. Prilikom dolaska do semafora i pješačkog prijelaza na kojem je semaforu bio zeleno svjetlo za vozače na pješački prijelaz pred njega je netko izletio, a u tom trenutku niej vidio ni tko ni što, samo je instinktivno skrenuo oštro u desno s ciljem da ga izbjegne. Tom prilikom je izgubio kontrolu nad upravljačem te s motorom pao na pod, odnosno cestu. Između njega i biciklista zapravo nije bilo nikakvog kontakta.

8.1.2. Tuženik o nastanku prometne nesreće iskazuje da je vozio biciklu nogostupom iz smjera zapada prema istoku, ulicom Matice Hrvatske, kada je došao do semafora htio je skrenuti lijevo odnosno preći preko pješačkog prijelaza biciklom. Vidio je da dva automobila stoje na semaforu a njemu se već bilo upalilo crveno svjetlo za pješake, ali da je ocijenio da može u zadnji tren još preći pa je krenuo. U tom trenutku je u srednjoj traci došao motor, te kako se na semaforu već upalilo zeleno ili žuto svjetlo on je imao namjeru proći kroz semafor, tako su se našli na sredini pješačkog i uspjeli nekako izbjeći da ne dođe do sraza. I on sam da je nastojao izbjeći motor te je prošao na drugu stranu ulice sa biciklom, tako da nije odmah vidio da je motorist izbjegavajući ga, pao. Tek kada je već bio na podu da je shvatio što se dogodilo. Zbog ovog da je protiv njega vođen prekršajni postupak, proglašen je krivim i platio je kaznu. Potvrdio je i da je večer prije "zapalio travu", tako da mu je nađeno u krvi postojanje opijata.

9. Uzimajući u obzir zapisnik Prometne policije Split, Vještvo vještaka Nevena Kralja, kao i iskaze samih stranaka, te nespornu činjenicu da je kod tuženika utvrđeno

u krvi postojanje opijata (što i sam priznaje), da je proglašen krivim i izdan mu je obvezni prekršajni nalog, dok se protiv tužitelja nije vodio nikakav prekršajni postupak, niti mu je kakav prekršajni nalog izdan, iz svega proizlazi krivnja isključivo tuženika za nastanak prometne nezgode u kojoj je tužitelj ozlijeđen. Ovaj sud smatra da se nikako ne može raditi o suodgovornosti tužitelja.

10. Ostaje utvrditi visinu naknade štete.

11. Odredbom čl. 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih

prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom.

12. Odredbom st. 2. istog članaka propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

13. Odredbom čl. 1100. istog Zakona propisano je da će u slučaju povrede

prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

14. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. Radi utvrđenja visine štete, temeljem medicinske dokumentacije u spisu, a naknadno i pregledom tužiteljice od strane vještaka ortopeda provedena su vještačenja po vještacima za ortopediju dr. Danči Tripalo i psihijatriju dr. ZN.

16. Vještak za ortopediju dr. Danči Tripalo u svom usmenom nalazu i mišljenju

na ročištu od 19.09.2024. navela je da iz pregledane medicinske dokumentacije utvrdila da je tužitelj dana 21.lipnja 2022. imao prometnu nezgodu kada je pao sa motora. Isti dan se javio na HMP KBC Split tužio se na bolove u 'predjelu desnog ručnog zgloba, zatim je imao oguljotinu desne potkoljenice te bolnost u području baze palca desnog stopala. Postavljena je sumnja na otrgnuće procesusa stiloideusa u području desne lakatne kosti. Postavljena je podlaktična sadrena imobilizacija. Zatim

se tužitelj sutra javio na kontrolu cirkulacije koja je bila uredna i postoji još jedan nalaz nakon 8 dana, status je bio uredan, bez otoka prstiju te je upućen na razgibavanje susjednih zglobova. Kontrola za 14 dana, međutim u spisu nema nalaza daljnjih. Kada je dobila poziv za ročište da je izvršila uvid u RTG snimke tužitelja koje je na uvid dobila

u KBC Firule, obzirom imaju pristup svim RTG snimkama iz bolnice pa može reći da je sam program napisao sumnju na napuknuće za koje ne može potvrditi da je sigurno. Kako u spisu postoje samo 3 nalaza, pretpostavlja da je tužitelj odustao od daljnjih kontrola pa navodi da se radi o lakšoj tjelesnoj ozljedi koja nije dovela do umanjenja životnih aktivnosti kod tužitelja, da je tužitelja imao od udarca i ogrebotine, bolove slabog intenziteta 1 tjedan, a srednjeg intenziteta prvih 6 sati. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna 1 tjedan zbog nošenja imobilizacije i to 1 sat dnevno. Naruženosti nema.

16.1. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještakinje Tripalo, posebno obzirom daje postojala sumnja na napuknuće, pa daje vještakinja istu trebala otkloniti pregledom tužitelja, a da je i inače ocjena bolova prenisko odmjerena.

16.2. Na ročištu od 11.02.2025. izvršila je fizički pregled tužitelja, te pregledala priloženu med. dokumentaciju i imala uvid u RTG snimke tužitelja, pa je iskazala da je med. dokumentacija priložena sa zadnjim nalazom od 29. lipnja 2022. dakle, 8 dana nakon ozljede, daljnje dokumentacije nema, osnovnog zdravstvenog kartona nema. Pregledala je RTG snimke te nije sa sigurnošću ustanovila prijelom u području ručnog zgloba, a tužitelja navodi da u desnom ručnom zglobu ima ograničenu pokretljivost kako bi stručno se izrazila da mu fali dorzalna fleksija desnog ručnog zgloba u manjem iznosu u odnosu na lijevi ručni zglob. Što se tiče i da je tužitelj imao manji prijelom tog stiloidnog nastavka ulne on ne bi doveo do ograničene pokretljivosti. Kako tužitelj navodi da je nosio gips 4 tjedna i da je nakon toga išao na fizikalnu terapiju da može promijeniti bolove koje je navela u svom vještvu pa ih povećati tako da je sveukupno u srednjem intenzitetu imao 1 tjedan, te u slabom intenzitetu zajedno sa fizikalnom terapijom 6 tjedana. Isto tako da u spisu nema dokaza daje tužitelj obavio fizikalnu terapiju. Tužitelj daje sportaš, te da kod sportaša ne mora biti evidentirana ozljeda kod liječnika opće prakse jer to oni rješavaju u klubu sa fizioterapeutima i sl. Na pitanje suda može li vještakinja uopće razlikovati uzrok nedostatne pokretljivosti zgloba temeljem fizičkog pregleda i utvrditi uopće što je uzrok takve ozljede, odgovara da to ne može.

Tuđa njega i pomoć je bila potrebna za vrijeme nošenja gipsa 4 tjedna 1h dnevno.

16.3. Na ročištu od 28.10.2025., a nakon što je pribavljen zdravstveni karton tužitelja, ponovno je saslušana vještakinja dr. Danči Tripalo, koja je iskazala da nakon što je pregledala svoje prethodno vještvo te prigovore na njega, priložen je još jedan nalaz traumatolog za vrijeme liječenja koji nije bio u spisu kada je davala vještvo. Radi se o datumu 13. srpnja 2022. i to kontrolnom nalazu traumatologa iz kojeg se vidi da je skinuta longeta i postavljen elastični zavoj još dva tjedna te preporučena kontrola traumatologa po potrebi. Tužitelj je nosio longetu 22 dana i nije mu predložena fizikalna terapija nakon toga, niti da se javlja traumatologu u slučaju normalnog tijeka liječenja. Navedeni nalaz je potvrda da se radilo o lakšoj tjelesnoj ozljedi koja nije zahtijevala dugotrajno liječenje. Za prijelome se koristi imobilizacija 6 tjedana kod odraslih što je ovdje isto dokaz da prijelom nije bio značajan kako je i navela koji bi zahtijevao duže liječenje, imobilizaciju 6 tjedana.

Navodi da priloženi zdravstveni karton tužitelja, datiran sa 28.11.2011. nije cjelovit, ali nakon tog datuma pa sve do štetnog događaja nisam pronašla da je imao sličnu ozljedu, da je imao traumu u području te ruke, tako da sigurno ne može tvrditi da je zaostajanje te dorzalne fleksije (pokretljivosti) desnog ručnog zgloba iz neke prethodne traume, ali ne može ni tvrditi iz ove kako je sve objasnila u prošlom vještvu. U kartonu je na nadnevku od 24. lipnja 2022. upisano da je tužitelj bio na hitnom prijemu i da je zadobio otrgnuće stiloidnog nastavka lakatne kosti i sljedeći datum je od 1. srpnja gdje je donio nalaz traumatologa u kojem se navodi kontrola za 2 tjedna, nakon toga više nije odlazio kod liječnika opće prakse jer sljedeći datum zbog nekih drugih tegoba je tek napisan 28. studenog 2022. te se u sljedećim posjetama liječniku opće prakse više ne spominje navedena trauma i ozljede.

Bolove procjenjuje u trajanju od 1 tjedan srednjih bolova te 1 mj. slabijih bolova, zbog toga što nije išao na fizikalnu terapiju i nisu mu na silu razgibavali zglob koji izaziva bolove nego se vjerojatno sam rehabilitirao za vrijeme kupanja u moru jer je bilo ljetno razdoblje, sve kako nema potvrde o provedenoj fizikalnoj terapiji. Navodi da mu je tuđa njega i pomoć bila potrebna 4 tjedna po 1h dnevno.

16.3. Na ovako iznijet nalaz i mišljenje nije bilo primjedbi.

17. Dakle, radi se o lakoj tjelesnoj ozljedi, tužitelj je nosio longetu (ne gips) 22 dana, ali nije potom išao na fizikalnu terapiju, nije utvrđeno da je došlo do ikakvog prijeloma.

17.1. U konačnici bolove je vještakinja ortoped utvrdila u srednjoj jakosti na 1 tjedan i slabe bolove još jedan mjesec (4 tjedna). Tuđa njega i pomoć je utvrđena u trajanju od 4 tjedna po 1h dnevno, što otprilike pokriva vrijeme nošenja longete.

18. Cijenu sata tuđe njege i pomoći sud je utvrdio uvidom u Odluku o cijenama usluga u domu Lovret, Split od 23.07.2024. prema kojem cijena sata pomoći u kući za održavanje osobne higijene iznosi 12.00 eura, a koju je Odluku tužitelj dostavio uz podnesak od 25.04.2025.

18.1. Tuženik je prigovorio da se ista koristi jer je dostavljena kao novi doka, nakon zaključenja prethodnog postupka, međutim, sud smatra da se ne radi o novom dokazu, obzirom je prije održanog pripremnog ročišta uz podnesak od 16.03.2023.tužitelj dostavio dopis Doma "Lovret" od 23.02.2021. i Cjenik usluga koje

su se tada primjenjivale i to kako stoji u istom još od 2009. godine, a prema kojem je cijena sata održavnja osobne higijene kod kuće iznosila tadašnjih 35,00 kuna. Potpuno je jasno i logično da se te cijene tijekom godina mijenjaju, naročito uzimajući u obzir inflaciju u prelazak na euro.

19. Vještakinja za psihijatriju dr. Sanja Batina u svom usmenom nalazu i mišljenju iskazala je da je temeljem medicinske dokumentacije tužitelja utvrdila da je u trenutku ozljeđivanja tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od pola minuta. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 do 2 dana, potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, a strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima je bio u trajanju od 2 do 3 tjedna. Trajnih posljedica straha nema. Naruženosti nema. Navedeni psihički simptomi izazvali su od tužitelja povredu duševnog integriteta lakog stupnja a privremenog karaktera.

19. 1. Tužitelj je prigovorio vještvu Dr. Batine u dijelu koji se odnosi na srednje i slabe bolove, navodeći da sekundarni strah za vlastito izlječenje traje cijelo vrijeme liječenja.

19. 2. Na ročištu od 18.05.2026. saslušana je ponovo vještakinja dr. Sanj Batina koje je tada korigirala svoj raniji nalaz i mišljenje, a nakon ponovnog iščitavanja cijeloga spisa kao i pregleda vještačenja prvog i dopunskog vještaka ortopeda, na način da je procijenila dane straha i to sekundarni strah je trajao 7 dana, a sekundarni srednjeg intenziteta je bio u trajanju od tjedan dana, a sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 4 tjedna. U pogledu dužine sekundarnog straha jakog intenziteta ostala je pri ranijem vještvu.

19.3. Ovime je sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 4 tjedna izjednačen sa slabim bolovima koje je vještakinja za ortopediju procijenila na četiri tjedna.

20. Neimovinska šteta nastala zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje je jedinstvena šteta, dok su fizički bolovi i strah kriteriji za utvrđivanje pravične novčane naknade. Jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli su samo mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade, a ne predstavljaju samostalne oblike povrede prava osobnosti.

21. Kako je već navedeno tužitelj je pretrpio laku tjelesnu ozljedu. Nije bilo lomova, pa nije bilo potrebno bolničko liječenje, operacije i sl., a neugodnost liječenja očitovala se u nošenju longete 22 dana. Tužitelju nije zaostalo umanjenje životne aktivnosti, naruženja nema. Tuđa njega i pomoć bila je tužitelju potrebna 22 dana po 1 sat radi održavnja osobne higijene, prvenstveno za vrijeme nošenja longeta, što dakle iznosu (30 dana x12,00 eura) 360.00 Eura.

22. Slijedom navedenog sud smatra da bi tužitelju na ime pravične novčane naknade pripadao iznos od 1.360,00 eura, pa je odlučeno kao u izreci.

23. Odredba čl. 1103. ZOO propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

23.1. Tužitelj je uz tužbu dostavio odštetni zahtjev kojeg je podnio direktno tuženiku i kojeg je ovaj, kako proizlazi iz potvrde o primitku primio 28.11.2022. godine.

23.2. kako tužitelj zakonske zatezne kamate potražuje od 30.11.2022. god. to

su mu iste i priznate od navedenog datuma.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku obzirom su stranke u približno jednakim dijelovima uspjele u sporu.

U Splitu, 2. srpnja 2026. godine

SUTKINJA

Maja Tudor

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika