Poslovni broj: P-703/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stjepana Radića 81, OIB: 29399232217, po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužiteljice DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima u odvjetničkom društvu Burić i Koudela d.o.o., protiv tužene Republike Hrvatske, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81 radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 27. svibnja 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Ante Sladića, odvjetnika u Šibeniku u pristustvu tužiteljice te zamjenice zakonskog zastupnika tužene CŽ, zamjenica u ODO-u Šibenik, dipl. pravnica, na ročištu objave i dostave presude dana 02. srpnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužiteljica DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to dijela označenog točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A površine 983 m2 i dijela označenog točkama C-N-O-F-E-D-C površine 1445 m2, sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka mjernika NŽ, dipl. ing. geod. od dana 13. veljače 2026. godine, a koja skica mjesta očevida odgovara geodetskom snimku od 29.07.2024. godine izrađenom po OŽ, dipl. ing. geod., a koja skica mjesta očevida i geodetski snimak su sastavni dio ove presude.

2. Utvrđuje se da je tužiteljica DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik dijela nekretnine označene kao zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenom točkama I-H-G-P-I površine 493 m2, sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka mjernika NŽ, dipl. ing. geod. od dana 13. veljače 2026. godine, a koja skica mjesta očevida odgovara geodetskom snimku od 29.07.2024. godine izrađenom po OŽ, dipl. ing. geod., a koja skica mjesta očevida i geodetski snimak su sastavni dio ove presude.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka ističe da je prije podnošenja tužbe u predmetnom postupku, podnijela zahtjev za mirno rješenje spora u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ali je isti odbijen od nadležnog državnog odvjetništva.

2. Predmet ove tužbe je utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na dijelu nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A površine 983 m2, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenom točkama C-N-O-F-E-D-C površine 1445 m2, te dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenom točkama I-H G-P-I površine 493 m2, sve prikazano na Geodetskom snimku od 29.07.2024. godine izrađenom po OŽ, dipl. ing. geod., a koji dijelovi predstavljaju obiteljsku kuću i okućnicu te čine jedinstvenu cjelinu.

3. Pregledom zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina], vidljivo je kako je kao vlasnik predmetnih nekretnina upisana Republika Hrvatska, iako je neprijeporno kako prethodno označeni posebni fizički dijelovi nekretnina pripadaju tužiteljici.

4. Predmetni dijelovi nekretnina predstavljaju obiteljsku kuću s okućnicom, a koje su u dugogodišnjem vlasništvu i posjedu tužiteljice nastavno na njezinog prednika. Tužiteljica je predmetne dijelove nekretnina stekla na temelju nasljeđivanja iza smrti svog supruga pok. LŽ sukladno Rješenju o nasljeđivanju donesenom po javnom bilježniku Ljiljanki Malenici pod posl. br. O-678/2020 od 14. srpnja 2020. godine.

5. Predlagateljica je zakonita, istinita i poštena posjednica predmetnih nekretnina, a iste se nalaze u posjedu nje i njezine obitelji od pamtivijeka te ih nitko nikada nije ometao u posjedu niti im osporavao vlasništvo i posjed istih. Nepobitan dokaz stjecanja vlasništva predmetnih nekretnina predstavlja i preslik Hrvatske osnovne karte (HOK), iz kojeg je jasno razvidno postojanje kuće na predmetnom zemljištu, dok se zemljište koristilo za ispašu ovaca te se na snimci HOK-a vide kulture koje su obrađivali prednici tužiteljice.

6. Podredno tužitelj kao pravni osnov stjecanja prava vlasništva navodi i dosjelost jer se tužiteljica već dugi nia godina, osobno, a prije toga i po svojm pravnim prednicima, nalazi u kvalificiranom posjedu istih.

7. Tužena u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ističe da se protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti. Navedeno iz razloga što iz dokaza na koje se tužiteljica u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Naime, tužiteljica u historijatu predmetne tužbe navodi da je vlasnica dvaju fizičkih dijelova nekretnine zemljišnoknjižne oznake 670/2 i jednog fizičkog dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], a koji fizički dijelovi su označeni na geodetskom snimku OŽ dipl. ing. geod. od 29. srpnja 2024. godine likovima omeđenim slovima i koji snimak je priložen uz tužbu. Da je predmetne nekretnine stekla u smrt svog supruga – pok. LŽ pok. ŠŽ. Zaključno, da se predmetne nekretnine nalaze u posjedu nje i njezine obitelji od pamtivijeka.

8. Ova tužena ističe da, iako se predmetna nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] spominje u priloženom rješenju o nasljeđivanju poslije smrti pok. LŽ, pok. ŠŽ – supruga tužiteljice, (rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice Ljiljanke Malenice iz [adresa] pod posl. br. O-678/2020, UPP/OS-83/2020, od 14. srpnja 2020. godine), nije poznato kako je i je li pravni prednik tužiteljice istu stekao, posebno stoga što je navedeno rješenje o nasljeđivanju jedino priloženo uz tužbu.

9. Nadalje, tužiteljica je u historijatu ove tužbe navela da je njezina obitelj od pamtivijeka u posjedu predmetnih nekretnina dok za isto nije ponudila ni jedan dokaz, niti je navela, barem, pravni slijed prednika - eventualnih posjednika predmetnih nekretnina. Uvidom u posjedovni list br. 348, K. O. [katastarska općina] u koji su upisane obje kat. čest. utvrđeno je da je kao posjednik istih Grad Šibenik, čime je oborena presumpcija poštenog posjeda tužiteljice i njezinih pravnih prednika na predmetnim nekretninama. Za istaknuti je i činjenicu da se pozicioniranjem fizičkih dijelova nekretnina za koje tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva na Geoportal.dgu, točnije na digitalnom ortofoto prikazu iz 1960. godine ne vide tragovi posjeda kao što je ograđenost ili privedenost nekoj poljoprivrednoj kulturi, Štoviše, nisu vidljivi niti bilo kakvi građevinski objekti.

10. Nastavno na prije navedeno, ova tužena predlaže da naslovni sud, u slučaju da prihvati dokazni prijedlog tužiteljice uviđajem na licu mjesta, odabranom vještaku geodetske struke, naloži da predmetne fizičke dijelove prikaže na digitalnom ortofoto prikazu iz 1968. godine. Slijedom naprijed navedenog, kako tužiteljica nije ponudila niti jedan dokaz na okolnosti stjecanja predmetnih nekretnina, držimo da je dosadašnji upis prava vlasništva na istima ispravan radi čega ova tužena predlaže da naslovni sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan.

11. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom zemljišne knjige ovog suda Z. U. [broj ZK uloška], ZK tijelo I, K. O. [katastarska općina], odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora od 4. ožujka 2025. godine, geodetskog snimka izrađenog od OŽ dana 29. srpnja 2024. godine, rješenja o nasljeđivanju O-678/2020 od 14. srpnja 2020., preslika hrvatske osnovne karte (HOK) za predmetne kat. čest., povijest promjena izdana od Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Šibenik klasa: 930- 04/25-05/520 urbroj: 541-26-01/8-25-2 od dana 18. srpnja 2025. godine, očevidom na mjestu spora koji je održan dana 13. veljače 2026. godine, pregledom skice mjesta očevida od 18. veljače 2026., pregledom smrtnog lista klasa: 223-03/26-003/193 ur. broj 2182-19-0103/3-26-1 od 16. veljače 2026., smrtnog lista klasa: 223-03/26-003/192 ur. broj 2182-19-0103/3-26-1 od 16. veljače 2026., saslušanjem svjedoka na očevidu i to JŽ sina D, MŽ pok. C i PŽ pok. N te saslušanjem tužiteljice.

12. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

13. Tužbeni zahtjev je osnovan.

14. U ovom postupku nije sporno da se nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a za koju tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva na fizičkim dijelovima nalazi kao izvanknjižno vlasništvu u Rješenju o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-678/2020 od dana 14. srpnja 2020. godine, iza LŽ, supruga tužiteljice. Nadalje nije sporno da se tužiteljica obratila Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora prije podnošenja ove tužbe, a na koji zahtjev je odgovoreno negativno.

15. Sporno u ovom postupku jest predstavljaju li fizički dijelovi kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] obiteljsku kuću s okućnicom koje su u dugogodišnjem posjedu tužiteljice i njezinih prednika. Sporna je okolnost stjecanja predmetne nekretnine za tuženu, odnosno jesu li se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472 Općeg građanskog zakona ( dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV).

16. Uvidom u zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], ZK tijelo I, K. O. [katastarska općina] utvrđeno je kako upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u listu B, glasni na ime tužene Republika Hrvatska.

17. Uvidom u geodetski snimak dipl. ing. geod. OŽ dana 29. srpnja 2024. godine proizlazi da je fizički dio kat. čest. [katastarska čestica], površine 983 m2, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A, nadalje fizički dijela kat. čest. [katastarska čestica] površine 1445 m2, označenog slovima C-N-O-F-E-D-C te kat. čest. [katastarska čestica], površine 493 m2, označen slovima I-H-G-P-I K. O. [katastarska općina], a koji elaborat je sukladan Skici mjesta očevida izrađenoj po dipl. ing. geod. Pjer Sladoljev od dana 18. veljače 2026. godine.

18. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju od dana 14. srpnja 2020. godine, pod poslovnim brojem: O-678/2020 doneseno od javnog bilježnika Ljiljanka Malenica u [adresa] iza pok. LŽ (supruga tužiteljice), utvrđeno je da se nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nalazi u rješenju o nasljeđivanju iza pok. LŽ, supruga tužiteljice, kao izvanknjižno vlasništvo, a na kojoj kat. čest. se nalazi obiteljska kuća istog.

19. Uvidom u presliku hrvatske osnovne karte (HOK) utvrđeno je na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] ucrtana kuća ovdje tužiteljice i njezinog prednika.

20. Uvidom u povijest promjena izdana od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Šibenik klasa: 930-04/25-05/520, urbroj: 541-26-01/8-25-2 od dana 18. srpnja 2025. godine utvrđeno je da je za kat. čest. [katastarska čestica] K.O. Konjevrate 1956. godine upisana Državna imovina Općina Šibenik, odnosno Grad Šibenik.

21. Pregledom smrtnog lista klasa: 223-03/26-003/193 ur. broj 2182-19-0103/3- 26-1 od 16. veljače 2026 utvrđeno je da je ĐŽ (djed ČŽ supruga tužiteljice) živio u razdoblju od 1857. godine do 1917. godine, te je pregledom smrtnog lista klasa: 223-03/26-003/192 ur. broj 2182-19-0103/3-26-1 od 16. veljače 2026 utvrđeno je da je ŠŽ (sin ĐŽ otac LŽ) živio u razdoblju od 1901. godine do 1972. godine.

22. Identifikacijom predmetne nekretnine na očevidu održanom dana 13. veljače 2026. godine vještak Pjer Sladoljev, dipl. ing. geod, navodi da se do predmetne nekretnine se pristupa nesmetano i to asfaltnom cestom koja predstavlja ulicu Uz cestu, a koja se nalazi u naselju Konjevrate-Krnići. Predmetne nekretnine predstavljaju dvije zasebne cjeline na kojima se nalazi dvojni objekt sa pripadajućim uređenim vrtnim i dvorišnim prostorom u kojem se nalaze i pomoćni objekti. Predmetne nekretnine su jasno međene trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku betonskih zidova, suhozidova, žičanih ograda te i objekata koji se na njima nalaze. Ovdje mogu istaknuti da se radi o dvojnom objektu, a koji je prednje opisan ima kućni broj 61, a ulica mu je Uz cestu. Predmetne nekretnine se nalaze na dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a dijelovi ovih nekretnina se također nalaze i na dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

22.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti ocjenjujući ga stručnim, objektivnim i u skladu s pravilima struke, a na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi.

23. Svjedok JŽ, sin pok. D u svom iskazu navodi da je inače susjed tužiteljičine nekretnine, živi u neposrednoj blizini sa svojom obitelji, ima kuću i njegovi prednici su došli tu od davnih vremena pa tako može kazati po pričanjima njegovih starih da su i prednici tužiteljice tako doselili na područje predmetne nekretnine. On inače zna da se pok. svekar od tužiteljice, a otac od njenoga muža zvao ŠŽ, a poznato mu je i to da se otac od ŠŽ zvao ĆŽ. ĆŽ je živio prije 150 godina i kad je preminuo ne može točno znati ali zna da je davno doselio na ovo zemljište i tu je i živio, a istog je naslijedio i njegov sin ŠŽ, a ŠŽ je naslijedio i njegov sin ČŽ koji je suprug tužiteljice, a kojeg je tužiteljica naslijedila. Što se tiče predmetne nekretnine, zna da je bila ograđena sa starim kamenim suhozidovim, koji se na očevidu vide dijelovi koji su ostali, a koje tužiteljica i njeni prednici nisu iskoristili u gradnji kuće jer veći dio zida je koristio prednik tužiteljice, njen suprug i svekar kada su počeli graditi kuću, kamen su mljeli putem drobilica i taj pijeska koji se izmrvio putem drobilica se koristio kad su se gradile sve kuće na predmetnom zemljištu, a to je davnih vremena. Prije gradnje kuće, zemljište je bilo korišteno za ispašu stoke i ovaca, a što se tiče dijela koji je bio obradiv, bili su dijelovi zemljišta obrađeni, njive koje se danas vide, vrtlovi. Otkad je rođen, zna da na predmetnoj nekretnini da je tu posjed koji je naslijedila tužiteljica, taj posjed je bio oduvijek i ograđen tako i njegovo zemljište na kojem je također sagradio kuću i moji prednici. Nikada nisam čuo da bi tužena ili bilo tko treći ometao posjed tužiteljice ili njihovih prednika jer to je njihov posjed i vlasništvo. Pok. ŠŽ pok. ĆŽ je imao šestero djece i to: pok. LŽ, pok. ŠŽ, kćerku O, L, Š i J. Poznato mu je i to da je pok. LŽ baš pripala predmetna nekretnina u diobi sa bratom ŠŽ i sestrama kako je to naveo. Sestre su se odrekle nasljedstva, a braća su se dogovorila. ŠŽ je inače živio u [adresa], nije imao interesa za zemlju koju su naslijedili od svoga oca.

24. Svjedok MŽ pok. C iskazuje jednako kao naprijed navedeni svjedok, a on kao najstariji u selu još uvijek može samo kazati suviše da je ovu nekretninu oduvijek držao u posjedu obitelj ŠŽ, pok. ĆŽ, ranije njegov otac, otac od ŠŽ kao i ŠŽ su živjeli početkom 19.stoljeća. Nije nikada čuo da bi ŠŽ ili njegovog oca ĆŽ bilo tko ometao u posjedu predmetne nekretnine.

25. Svjedok PŽ pok. N u svom iskazu navodi da je bio dijete i poznavao djeda M, on je na predmetnoj nekretnini imao ispašu stoke, a u jednom dijelu nekretnina je bila i obradiva, oranica, jer se u to doba živjelo od poljoprivrede, obrade zemljišta, malo stoke, i tako je djed P živio. Zna da se otac od djeda M zvao Đ, koji se nalazio isto u posjedu predmetne nekretnine. Nije nikad čuo da bi bilo tko treći smetao posjed djeda M, a inače imam također svoju kuću u selu i to mu je iz tog razloga i sve poznato. Zna da je posjed istih bio nesmetan od bilo koga, po pričanju starijih znam da je taj posjed bio miran i od djeda ĆŽ. On je bio kao dječak čuvao sam stada i zemljište od djeda M je bio ograđen suhozidovima i poznato mu je da kada je na zemljištu građena kuća da su kameni suhozidi iskorišteni za gradnju kuće na način da se je mrvio kamen i škalja se koristila za gradnju kuće.

26. Tužiteljica DŽ u svom iskazu navodi da je nekretnine naslijedila od svog supruga LŽ, koji je to naslijedio od svog oca ŠŽ, a ŠŽ po smrti svog oca ĆŽ. Činjenica je da je ĆŽ rođen početkom 19. stoljeća i da je cijeli život bio u posjedu nekretnina, a njega je naslijedio sin ŠŽ, a nakon Jerine smrti njezin suprug i ona su cijelo vrijeme u posjedu nekretnina i nitko treći im nije smetao. Inače, nekretnine su stare kamene kuće s pripadajućim dvorištem. Sve nekretnine su ograđene starim kamenim suhozidom koje je vjerojatno gradio pokojni ĆŽ početkom 19. stoljeća. Unutar kamenih suhozida, ispred kuće nalazi se vrt koji koji ona obrađuje i u posjedu je istog, a ranije ga je obrađivao i njezin suprug kao i njegov otac i djed ĆŽ. Inače, na dijelovima nekretnina postojale su i njive na kojima se sadila pšenica, bob, žito, a nakon toga se koristi kao ispaša.

Što se tiče same površina predmetnih nekretnina, iste su koristili kako je rekla, za obrađivanje i sijanje povrtnih kultura.

27. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka jer su objektivni, logični i u skladu s ostalim dokazima provedenima u postupku te se međusobno nadopunjuju.

28. Tužiteljica je u ovom postupku nedvojbeno dokazala (iskazima svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu 40 godina prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472. OGZ-a, pa su neosnovani navodi tuženika da iz dokaza koje je priložila tužiteljica u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Nadalje fizički dijelovi predmetne nekretnine predstavljaju dvije zasebne cijeline na kojima se nalazi dvojni objekt sa uređenim vrtom i dvorišnim prostorom u kojemu se nalaze pomoćni objekti, a koje su i ograđene kamenim suhozidom, betonskim zidom i žičanom ogradom. Iz istovjetnog i vjerodostojnog iskaza svjedoka proizlazi da je pravni prednik tužiteljice, njezin suprug LŽ, stekao nekretninu od svog oca, a njegov otac pok. ŠŽ od svog oca ĆŽ koji je rođen 1857. godine, a koji su živjeli početkom 19. st. na način da se podijelio sa svojim bratom i sestrama da njemu pripada predmetna nekretnina. Na predmetnoj nekretnini pok. ŠŽ i pok. LŽ su gradili kuću mljevenjem kamena i to na isti način kako su se gradile sve kuće na predmetnom području u davnim vremenima. Predmetne nekretnine koristile su se u povijesti za ispašu stoke i ovaca, uz to da je na predmetnoj nekrentnini postojao i obradiv dio na njivama (oranicama) koje su i danas vidljive jer su se na njoj uzgajale poljoprivredne kulture, jer se u to doba živjelo od poljoprivrede. Danas predmetne nekretnine obrađuje i drži u posjedu tužiteljica, koja je u ovom postupku dokazala valjani pravni način stjecanja i to nasljeđivanjem i temeljem dosjelosti.

29. Tužiteljicu i njezine pravne prednike kako to proizlazi iz dokaza u predmetnom spisu, nitko nikada nije ometao u posjedu niti svojatao vlasništvo. Navedeno su potvrdili saslušani svjedoci pa tako sud utvrđuje da je tužiteljica savjesni posjednik fizičkih dijelova nekretnina koje čine jedinstvenu cjelinu.

30. Ocjenjujući sve isprave koje je sud pregledao može se zaključiti da je potvrđen kontinuitet posjeda predmeta spora i to više od 40 godina te da proizlazi postojanje neprekidnog niza prijenosa prava vlasništva na predmetnim česticama i to počevši od početka 19. stoljeća, što vrijedi i u vrijeme podnošenja predmetne tužbe, a što potvrđuju u postupku saslušani svjedoci.

31. Na temelju članka 388. ZV. st. 2. stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

32. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. OGZ-a, koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.

33. Temeljem čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 52/14, 81/15 i 94/17 - u daljem tekstu ZV) posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Učinci dosjelosti nastupaju po zakonu u trenutku kada se ispune zakonom određene pretpostavke, te se za izvanrednu dosjelost, traži da je posjed barem pošten, a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

34. Obzirom da dosjelost stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

35. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (trajanje, kvaliteta posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjeni u vrijeme podnošenja tužbe.

36. Sukladno ZV-u propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom čl. 159. st 3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a odredbom st. 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga propisanoga u čl. 159. st. 2. i 3. ZV-a.

37. Slijedom svega navedenog, kako je tužiteljica u ovom postupku temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjedi su bili (pošteni sukladno paragrafu 328. OGZ-a, jer se pošteni posjed predmnijeva) valjanim pravnim osnovom i to Rješenjem o nasljeđivanju od dana 14. srpnja 2020. godine, pod poslovnim brojem: O-678/2020 donesenim od javnog bilježnika Ljiljanka Malenica u [adresa] iza pok. LŽ, a koji je nekretninu naslijedio iza svog oca pok. ŠŽ koji je predmetnu nekretninu naslijedio od oca ĐŽ koji je živio od 1857. godine, utvrđen je pravni slijed prednika i posjedovanja nekretnine. Predmetna nekretnina je tijekom duljeg niza godina, počevši do početka 19. st. služila za ispašu soke, uzgajanje poljoprivrednih kultura, a kasnije se na istoj izgradila kuća. Obzirom da su prednici tužiteljice temeljem valjanog pravnog osnova dosjelošću stekli predmetnu nekretninu, nastavno suprug tužiteljice koji je kao njihov nasljednik nastavio posjed predmetnih nekretnina stečenih nasljeđivanjem kao valjanom pravnom osnovu što je u skladu sa odredbom članka 114. ZV, a danas tužiteljica to je tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo prihvatiti i presudi kao u pravorijeku ove presude.

U Šibeniku, dana 02. srpnja 2026. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- kao na zapisniku ročišta objave i dostave presude dana 02. srpnja 2026. godine