Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Čakovec, Ruđera Boškovića 1 8
Poslovni broj: Pr-5/2023-31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Hrvoju Novak, u pravnoj stvari tužiteljice SHK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Borni Okroši odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ŽUPANIJSKA BOLNICA ČAKOVEC, OIB 83506206752, iz Čakovca, I.G. Kovačića 1E, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Marinović i Partneri iz Zadra, radi naknade štete, nakon održane i dovršene glavne i javne rasprave 12. svibnja 2026., u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, te zamjenice punomoćnika tuženika, a u izočnosti tuženika, te objavljene presude 2. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e:
I Nalaže se tuženiku ŽUPANIJSKA BOLNICA ČAKOVEC, I. G. Kovačića 1E, Čakovec, OIB: 83506206752, platiti tužiteljici SHK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]
- iznos od 5.350,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 2.06.2020. g. do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po kamatnoj stopi koje se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 31.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
- te joj naknaditi i parnične troškove u iznosu od 3.225,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena prema čl. 29. St. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.
II Iznad dosuđenog tužiteljica se odbija.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je u tužbi predložila da sud usvoji tužbeni zahtjev na utuženi iznos jer je tužiteljica kao radnica na radnom mjestu kod tuženika prilikom obavljanja radnih zadataka i dezinfekcije kreveta fizikalne terapije naslonila se na krevet, nakon čega je krevet popustio te je pala zajedno sa krevetom. Stoga tužiteljica je i specificirala zahtjev na ročištu za glavnu raspravu od 12. svibnja 2026. odnosno 30. travnja 2026. u podnesku, te na ime bolova traži iznos od 1.800 eura, na ime straha 1.250 eura, po osnovi tuđe pomoći i njege 800 eura, te smanjene životne aktivnosti 1.500 eura.
2.Podredno se ističe da je tužiteljica utužila po svim vidovima tužbom na iznos od 7.000 eura, podneskom je specificirala tužiteljica 21.6.2024., te zatražila iznos od 4.000 eura, te konačno kao što je već navedeno specificirala zahtjev 12. svibnja 2026.
3.U odgovoru na tužbu te tijekom cijelog postupka tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu poglavito osporava osnovu i visinu zahtjeva u bitnome navodeći da je tužiteljica ranije bolovala i zbog određenih bolesti i zbog određenih stanja.
4.U postupku dokazivanja sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice koja prileži spisu, sa strane 5 do 66, očitovanje tuženika sa strane 79 spisa, prijavu štete sa strane 81, rješenje HZZO sa strane 83 spisa, medicinsku dokumentaciju sa strane 95 spisa, saslušao tužiteljicu te svjedoke SH i ĐH, proveo je vještačenje po vještaku Andrini Kopjar, pročitao je nalaz i mišljenje sa strane 119, te saslušao vještaka, te je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju sa strane 147 spisa.
5.Nakon savjesne i brižljive ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza zasebno, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.
6.Naime, glede utvrđivanja mehanizma nastanka štetnog događaja ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica bila zaposlenik tuženika i upravo dana 2.6.2020. kada se štetni događaj dogodio. Da je tome tako proizlazi iz iskaza saslušane HH koja je voditeljica fizikalne medicine kod tuženika, a gdje je radila upravo tužiteljica. Navedeni zaključak proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka ZH koji kod tuženika radi na radnom mjestu zaštita na radu te je s obzirom na navedeno i obaviješten o konkretnom štetnom događaju.
7.Iz iskaza saslušane tužiteljice koji je suglasan sa iskazom saslušane svjedokinje SH i svjedoka ZH proizlazi da je upravo tužiteljica na svom radnom mjestu u odjelu fizikalne terapije kod tuženika dana 2.6.2020. oko 10 sati prilikom vršenja i obavljanja zadataka, koji su radni zadaci, a to je dezinfekcija kreveta, naslonivši se na krevet, isti je popustio te je tužiteljica zajedno sa krevetom pala na pod.
8.I svjedok SH i svjedok ĐH vidjeli su da je došlo do urušavanja-kolapsa prijepornog kreveta. SH odmah nakon događaja, a svjedok ĐH nakon što je obaviješten o istome jer radi na radnom mjestu zaštite na radu.
9.Da je tome tako proizlazi i iz prijave ozljede na radu sa strane 60 HZZO koji je upravo ispunio ĐH **.**.2020.
10.Stoga je glede utvrđenog ovaj sud utvrdio da je neosnovan prigovor tuženika kojim se protivi osnovanosti tužbenog zahtjeva.
11.Naime, slijedom utvrđenog i opisanog mehanizma nastanka štetnog događaja ovaj sud u smislu odredbe čl. 1063 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) utvrđuje da je neosnovan prigovor tuženika jer je šteta tužiteljice nastala u vezi s opasnom stvari pa valja smatrati da potječe od te stvari, a odgovoran za štetu u smislu odredbe čl. 1064 ZOO-a upravo je njezin vlasnik i to po načelu objektivne odgovornosti.
12.Naime, fizijatrijski stol po mišljenju ovoga suda koji je prilikom čišćenja se pretrgao odnosno kolabirao, te je na taj način tužiteljica sa stolom pala iznenadno, neočekivano na pod tijekom radnog dana valja ocijeniti takav stol kao opasnu stvar.
13.Naime, po mišljenju ovoga suda životno je uvjerljivo da stvari, aparati, na kraju svog uporabnog ciklusa jednostavno otkažu, jednostavno se prelome, jednostavno postaju neuporabni.
14.Očigledno po mišljenju ovoga suda i navedeni fizikalni krevet je zbog kraja svog uporabnog ciklusa prelomio se baš kada je tužiteljica vršila dezinfekciju.
15.Također slijedom navedenog i utvrđenog valja istaknuti da i odredbom čl. 25 Zakona o zaštiti na radu (NN71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je da ozljeda na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a upravo je kako što je utvrđeno tužiteljica prilikom rada, dezinfekcije kreveta, pala zajedno sa krevetom na pod, što je sve utvrdio i vještak u svom nalazu i mišljenju.
16.Što se tiče ozljeda tuženik je tijekom cijelog postupka prigovarao istome posebno ističući da je tužiteljica bolovala i boluje od drugih određenih bolesti i određenih stanja. Naime, tužiteljica je doista na upit o zdravstvenom stanju istakla u iskazu da boluje i bolovala je u vrijeme štetnog događaja od multipleskleroze.
17.Stoga je i vještaku naloženo da izvrši distinkciju između ozljeda od štetnog događaja i zdravstvenog stanja tužiteljice i to općenitog i zdravstvenog stanja zbog štetnog događaja.
18.Vještak Andrina Kopjar je saslušana, sud je pročitao nalaz i mišljenje te utvrdio da je nalaz i mišljenje sastavljen suglasno pravilima struke, a prigovor tužiteljice da postoji osnovana sumnja u nepristranost vještaka jer ima ugovor o obavljanju određene vrste djelatnosti kod tuženika je po mišljenju ovog suda odugovlačeći jer je vještak na sva medicinska pitanja dao medicinske odgovore, a kako mu je naloženo u zahtjevu za vještačenje.
19.Tako je vještakinja na osnovu medicinske dokumentacije utvrdila da je upravo tužiteljica dana 2.6.2020. na odjelu kirurgije prijavila bolnost na mjestu udarca, izraženije trnce, a svingtere kontrolira. Vještakinja je utvrdila da na snimkama sakruma i kokcigisa se nalazi fraktura segmenta S1, s pomakom prema ventralno na 4 mm i blažom angulacijom prema ventralno.
20.Vještak nadalje pobrojava liječenje tužiteljice 26.6.2020., 28.8.2020., 19.10.2020., 6.11.2020., 22.2.2021., te nadalje liječenje.
21.Na osnovu navedenog, a prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji koju niti tužiteljica a niti tuženik svojim apsolutno neosnovanim prigovorima je utvrdila da je štetni događaj koji je utvrđen tužiteljica zadobila prijelom križne kosti koji je liječen konzervativno mirovanjem te analgeticima.
22.Vještakinja je utvrdila da ozljedu tužiteljice je mogla zadobiti jedino na utvrđeni način, a to je naslanjanjem na uzglavlje kreveta koji je potom puknuo, a zbog čega je tužiteljica pala na pod, a priliko pada je zadobila udarac šipka od kreveta po leđima.
23.S obzirom na prigovore tuženika o medicinskim stanjima tužiteljice prije i za vrijeme štetnog događaja, vještakinja je utvrdila da je tužiteljica bolovala od multipleskleroze, kroničnog bolnog sindroma donjeg dijela leđa križobolja, kao i pomaka 4 prema 5 slabinskom kralješku, a zbog čega je trpila trnce. Također vještakinja je opisala i multiplesklerozu te s obzirom na prigovore tuženika da ta bolest i ostala medicinska stanja tužiteljice nije doprinjela mogućnosti ozljeđivanja već je konkretna trauma dovela do privremenog pogoršanja od prije postojećeg stanja, zbog čega je tužiteljica trpljela intenzivne bolove.
24.U samom iskazu vještakinja je istaknula da je tužiteljica mogla raditi sa ranijim dijagnozama kao fizioterapeut, a spolniolisteza je zapravo degenerativna ozljeda koja nije posljedica ozljede i treba je odvojiti po utvrđenju vještakinje od prijeloma križne kosti.
25.Dakle i ovaj sud zaključuje na osnovu utvrđenog da je tužiteljica zbog štetnog događaja zadobila prijelom križne kosti zbog čega joj se pogoršalo zdravstveno stanje, a bez obzira na ranije bolesti i bez obzira na ranija medicinska stanja.
26.Tako vještak utvrđuje da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta od 3 do 5 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, te slabog intenziteta mjesec dana, što je navela i u svom iskazu.
27.Stoga je tužiteljici s ovog osnova valjalo dosuditi upravo 1.800,00 eura.
28.Vještak je također utvrdio i strah kod tužiteljice zbog štetnog događaja, i to jakog intenziteta koji je trajao koliko i sam događaj, te je prešao u zabrinutost za ishod liječenja, a što ima karakter sekundarnog straha, odnosno strah jakog intenziteta 3 dana, srednjeg 10 dana i slabog intenziteta mjesec dana.
29.Stoga je tužiteljici valjalo dosuditi upravo s ovog osnova 1.250,00 eura.
30.Vještak je utvrdio i smanjene životne aktivnosti od 10 posto, pa je s tog osnova tužiteljici valjalo dosuditi 1.500,00 eura, posebno ocjenjujući činjenicu da je tužiteljica nakon štetnog događaja umirovila se, te posebno istaknula da ide na operaciju jer su joj se pomaknuli kralješci, a što je sve rezultat štetnog događaja.
31.Vještakinja je u svom iskazu navela da se ovakvo utvrđena smanjena životna aktivnost od 10% zapravo odnosi na posljedice trajne posljedice ozljeda tj. prijeloma križne kosti, a za navedenu visinu postotka koristila je Tablice koje su važeće i to Orijentacijske medicinske tablice.
32.Ovaj sud je prilikom svih dosuda također koristio Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda.
33.I konačno osnovan je zahtjev za dosudu tuđe pomoći i njege od 800,00 eura jer je vještak utvrdio potrebitost iste 4 sata dnevno, tuđa pomoć za pripremu jela, čišćenje, odlasci u kupovinu, prijevoz kod liječnika te 4 sata za higijenu i pomoć prilikom oblačenja i to u prvih tjedan dana nakon štetnog događaja, a sljedećih 2 tjedna 3 sata pomoć i jedan sat njega, slijedeća 2 tjedna pomoć 2 sata dnevno i konačno sljedeći tjedan 1 sat tuđe pomoći.
34.Stoga je valjalo odlučiti kao u točci I izreke.
35.Tužiteljica je prvoredno utužila po svim osnovama na iznos od 7.000 eura, pa je kasnije specificirala tužbene zahtjeve na dosuđeni dio, te je stoga valjalo iznad dosuđenog tužiteljicu odbiti.
36.Glede odbijenog dijela nisu nastali posebni troškovi pa oni nisu niti dosuđeni tuženiku jer je tužiteljica uspjela u svom zahtjevu.
37.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19), odnosi se na zastupanje tužiteljice po punomoćniku odvjetniku Tbr 7, 8 i 9 Odvjetničke tarife i to za sastav tužbe, pristup na tri ročišta, sastav 5 obrazloženih podnesaka, svaka radnja 200,00 eura, sastav 4 požurnice svaka radnja 50,00 eura, sastav zahtjeva za suđenje u razumnom roku kojim je tužiteljica uspjela 300,00 eura, te PDV, te predujam za vještačenje 350,00 eura.
Čakovec, 2. srpnja 2026.
Sudac:
Hrvoje Novak
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste, putem ovoga suda na nadležni Županijski sud, u tri istovjetna primjerka.
O tome obavijest:
1. punomoćnik tužiteljice Borna Okroša odvjetnik
2. punomoćnik tuženika iz OD Marinović & Partneri
