REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2480/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Lenka Ćorić, u izvanparničnom postupku povodom prijedloga predlagatelja ZĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mislav Bradvica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o. Zagreb, protiv protustranke VINDIJA d.d. Varaždin, Međimurska ulica 6, OIB 44138062462, koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Buterin & Partneri d.o.o. Zagreb, radi ispitivanja primjerenosti otpremnine, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj R1-24/2023-52 od 7. siječnja 2026., 2. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj R1-24/2023-52 od 7. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj R1-24/2023-52 od 7. siječnja 2026. utvrđeno je da otpremnina u postupku prijenosa dionica s manjinskih dioničara na većinskog dioničara društva Koka d.d. Varaždin, na temelju odluke glavne skupštine od 27. srpnja 2023. u iznosu od 65,21 eura po dionici, nije primjerena, određeno da primjerena otpremnina iznosi 115,00 eura po dionici uvećano za kamatu određenu člankom 300.g. stavkom 2. Zakona o trgovačkim društvima i naloženo protustranci da predlagatelju naknadi troškove postupka u iznosu od 5.249,04 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv tog rješenja protustranka je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi opširno i detaljno obrazlaže razloge zbog kojih smatra da glavni dioničar ne može odrediti iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima uzimajući u obzir prilike društva doslovno u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine nego da odredbu članka 300.g stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima treba tumačiti tako da se uzimaju u obzir prilike društva u najbližem mogućem vremenskom razdoblju koje prethodi vremenu donošenja odluke glavne skupštine. Stoga smatra pravilnim utvrđivanje otpremnine s obzirom na prilike društva na dan 31. prosinca 2022. na temelju posljednjih financijskih izvještaja dostupnih na dan održavanja glavne skupštine. Žalitelj dalje navodi razloge zbog kojih smatra da je obrazloženje suda o neprimjerenosti otpremnine paušalno i polovično, zato što je zasnovano samo na činjenici da spisu prileži excel datoteka s projekcijama prihoda i profitabilnosti za razdoblje od 2023. do 2027. godine koje sadržavaju bitno više stope profitabilnosti od onih koje su korištene u elaboratu procjenitelja, što bi onda značila da određivanje primjerenog iznosa otpremnine ovisi samo o korištenim stopama profitabilnosti. U drugom dijelu žalbe, žalitelj osporava ocjenu nalaza i mišljenja vještaka Ivane Gažić, kao stručnog i potpunog, zato što se razlikuje od nalaza i mišljenju vještaka Zrinka Ručevića danog u postupku ispitivanja primjerenosti otpremnine po nalogu suda na temelju članka 300.h stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima. U vezi s tim tvrdi da je trebalo provesti novo vještačenje, jer vještak Ivana Gažić nije otklonila prigovore protustranke i da sud nema stručna znanja potrebna za utvrđivanje i razjašnjavanje činjenica o kojima ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari, kao ni ona potrebna za utvrđivanje i razjašnjenje razlika u nalazima i mišljenjima vještaka i odlučivanjem o tome koji je od njih pravilniji, posebno u slučaju kada je riječ o složenom vještačenju u smislu članka 252. stavka 1. Zakona o parničnom postupku. Posebno ističe da iz cjelokupne dokumentacije proizlazi da je vještak Ivana Gažić prilikom izrade nalaza i mišljenja uzela u obzir prilike društva ostvarene do 31. prosinca 2023. kako bi rezultati vrednovanja bili povećani što žalitelj smatra protivnim nalogu suda i zakonu. Predlaže da ovaj žalbeni sud ukine (pravilno bi bilo preinači) pobijano rješenje tako da odbije zahtjev predlagatelja kao neosnovan i naloži predlagatelju da protustranci nadoknadi troškove postupka ili da pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Traži naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba je neosnovana.

4. Pobijano rješenje ispitano je na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14; dalje: ZPP) u vezi s odredbom članka 40. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 152/11 - pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24) i članka 43. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).

5. Predmet ovog izvanparničnog postupka je utvrđivanja primjerenosti otpremnine manjinskim dioničarima na temelju odredbe članka 300.k Zakona o trgovačkim društvima. Stavcima 1. i 2. toga članka propisano je da se odluka o prijenosu dionica ne može pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio glavni dioničar nije primjeren; ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga na zahtjev manjinskog dioničara sud (…), zahtjev se može postaviti sudu samo u roku od dva mjeseca od dana od kada se po odredbama članka 64. Zakona o trgovačkim društvima smatra da je objavljen upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar.

6. Među strankama nije bilo prijeporno da je primjerenu otpremninu u novcu na glavnoj skupštini odredio glavni dioničar u visini od 65,21 eura, da je predlagatelj kao manjinski dioničar aktivno legitimiran na podnošenje zahtjeva i da je zahtjev sudu za određivanje primjerene otpremnine postavljen u zakonom propisanom roku. Prijeporno je samo pitanje je li visina otpremnine primjerena i upravo su na način njenog određivanja usmjereni svi žalbeni navodi.

7. Iz podataka u spisu razvidno je da je prije nego što je na izvanrednoj glavnoj skupštini društva Koka d.d. donesena odluka o visini otpremnine koju protustranka, kao glavni dioničar treba isplatiti manijskim dioničarima, zatim da je protustranka angažirala financijskog stručnjaka društvo Ernst & Young Savjetovanje d.d. koje je 12. svibnja 2023. izradilo svoje izvješće o vrednovanju s procjenom na dan 31. prosinca 2022. i da je nakon toga u skladu s člankom 300.h Zakona o trgovačkim društvima sud imenovao društvo Ručević vještačenje d.o.o. kao revizora ispitivanja primjerenosti otpremnine, koje je 1. lipnja 2023. dalo svoje mišljenje da iznos od 65,21 eura po jednoj redovnoj dionici Koka d.d. predstavlja primjerenu otpremninu koju će protustranka, kao glavni dioničar isplatiti manjinskim dioničarima.

8. S obzirom na to da je predlagatelj ukazivao na nedostatke navedenih procjena, prvostupanjski sud je najprije odredio provođenje vještačenja radi utvrđivanja je li određena primjerena otpremnina, a nakon što je vještak Ivana Gažić dostavila svoj nalaz i mišljenje o tome kojim su metodama određene primjerena naknada i otpremnina te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje i do koje bi se primjerene naknade i otpremnine došlo primjenom pojedine metode, prvostupanjski sud je na prijedlog predlagatelja odredio provođenje vještačenja radi utvrđivanja visine primjerene otpremnine za dionicu društva Koka d.d. u trenutku donošenja skupštinske odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara, uzimajući u obzir prilike društva iz srpnja 2023. Iz tog nalaza i mišljenja u bitnom proizlazi da bi korištenjem dohodovne metode primjerena otpremnina po dionici iznosila 115,00 eura, dok bi korištenjem metode usporednih tvrtki i usporednih transakcija procijenjena vrijednost bila 127,54 do 138,29 eura po dionici, s tim da vještak smatra korištenje dohodovne metode primjerenijim od metode usporednih transakcija koja je korištena kao kontrolna. Prvostupanjski sud je ocijenio nalaz i mišljenje vještaka pravilnim, stručnim i potpunim te na temelju tog dokaza donio pobijano rješenje o visini otpremnine.

9. Suprotno žalbenim navodima donošenjem pobijanog rješenja nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a na koju sadržajem svoje žalbe ukazuje žalitelj, jer su razlozi o odlučnim činjenicama jasni i razumljivi i rješenje nema nikakvih nedostatka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

10. Vještačenje je provedeno po pravilima parničnog postupka tako da je sud omogućio strankama da se očituju na nalaz i mišljenje vještaka, a potom i da vještak odgovori na primjedbe i razjasni svoj nalaz i mišljenje. Pogrešno žalitelj smatra da je trebalo provesti drugo vještačenje jer je riječ o složenom vještačenju u smislu članka 252. stavka 1. ZPP-a. Prije svega riječ je o zakonskoj odredbi kojom je propisano da sud može, kad ocijeni da je vještačenje složeno odrediti dva ili više vještaka, kao izuzetak od pravila da vještačenje u pravilu obavlja jedan vještak, i sud po toj odredbi postupa već prilikom određivanja vještačenja, a ne zato što stranke imaju primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Okolnost da je na temelju članka 300.h Zakona o trgovačkim društvima sud odredio vještaka, koji je prije donošenja odluke glavne skupštine ispitao primjerenost otpremnine, ne znači da je nalaz i mišljenje toga vještaka trebalo suprotstaviti nalazu i mišljenju vještaka danog u ovom postupku, niti to samo po sebi ukazuje na složenost vještačenja koje bi opravdavalo određivanje dva vještaka. S druge strane, prvostupanjski sud nije utvrdio da u mišljenju vještaka Ivane Gažić ima proturječnosti i nedostataka koji se nisu mogli otkloniti saslušanjem vještaka, da bi trebalo zatražiti mišljenje drugog vještaka, kako je to propisano člankom 261. stavkom 3. ZPP-a.

11. Žalitelj u žalbi uglavnom ponavlja svoje primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka koje je isticao tijekom prvostupanjskog postupka tvrdeći da ih vještak svojim očitovanjem nije otklonio. Međutim, suprotno proizlazi iz podataka u spisu i obrazloženja pobijanog rješenja (točka 19.1.). To se posebno odnosi na netočnu tvrdnju da je visina primjerene otpremnine utvrđivana prema prilikama društva do 31. prosinca 2023. umjesto u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine kako je to propisano člankom 300.g Zakona o trgovačkim društvima. Osim toga vještak je svoje odgovore na primjedbe obrazložio, a nije samo naveo da se s njima ne slaže ili da on tako nešto procjenjuje, kako to tvrdi žalitelj.

12. Prema odredbi članka 300.g stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima kod utvrđivanja visine otpremnine uzimaju se u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Kako je u ovoj pravnoj stvari odluka glavne skupštine donesena 27. srpnja 2023., nema nikakvog opravdanja da se visina primjerene otpremnine utvrđuje prema prilikama i financijskim pokazateljima poslovanja društva na dan 31. prosinca 2022., iako su prije donošenja odluke glavne skupštine bili poznati polugodišnji financijski pokazatelji i drugi bitni parametri na temelju kojih se primjenom odgovarajuće metode može utvrditi visina primjerene otpremnine i protustranka ih je trebala uzeti u obzir i korigirati predloženu visinu otpremnine prije donošenja odluke glavne skupštine. Stoga ni žalbeni navodi o tome da su protustranci bili dostupni samo financijski izvještaji sastavljeni sa stanjem na dan 31. prosinca 2022. ne mogu utjecati na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

13. U odnosu na žalbu protiv odluke o troškovima postupka, valja istaknuti kako protustranka nije navela određene razloge zbog kojih smatra da je ta odluka pogrešna nego taj dio rješenja pobija samo zbog odluke o glavnoj stvari. Stoga u skladu s odredbom članka 365. stavka 2. ZPP-a u ovom žalbenom postupku nije ispitivano je li ta odluka donesena pravilnom primjenom materijalnog prava.

14. Kako ne postoje razlozi na koje ukazuje žalitelj, a ni oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, žalba protustranke je odbijena kao neosnovana i rješenje prvostupanjskog suda potvrđeno na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 44. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku.

Zagreb, 2. srpnja 2026.

Sudac

Lenka Ćorić