Poslovni broj: R1-295/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Ivi Tisanić Vilček u izvanparničnom 1. predlagateljice RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. predlagateljice NU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Heleni Kovačić Lijović, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke IU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 02. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Razvrgava se suvlasnička zajednica 1. predlagateljice RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. predlagateljice NU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i protustranke IU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na:
i to nekretnine
sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu
CIVILNOM DIOBOM - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, tako da se postignuta prodajna vrijednost podjeli između stranaka prema suvlasničkim omjerima i to:
- 1. predlagateljici RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2/6 dijela od postignute prodajne vrijednosti predmetne nekretnine
- 2. predlagateljici NU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2/6 dijela od postignute prodajne vrijednosti predmetne nekretnine i
- protustranci IU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2/6 dijela od postignute prodajne vrijednosti predmetne nekretnine.
Obrazloženje
1. Predlagateljice u prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine opisane pod točkom I. izreke ovog rješenja navode da su stranke suvlasnice iste nekretnine svaka u 2/6 dijela i da predlagateljicama takva suvlasnička zajednica ne odgovara pa da stoga, a kako se stranke nisu uspjele sporazumjeti o razvrgnuću predmetne suvlasničke zajednice isplatom, predlažu istu suvlasničku zajednicu razvrgnuti civilnom diobom.
2. Protustranka, iako uredno pozvana na davanje odgovora na predmetni prijedlog i upozorena sukladno čl. 18. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj: 59/23), na isti prijedlog nije odgovorila u ostavljenom joj roku.
3. Temeljem dokumentacije dostavljene uz prijedlog i zemljišnoknjižnog izvatka za cijelu zk.č.br. 5599 k. o. [katastarska općina] koji je sud pribavio putem javno internetski dostupnog Zajedničkog sustava katastra i zemljišne knjige, utvrđeno je:
- da su stranke upisane kao suvlasnici, svaka u 2/6 dijela, nekretnine pobliže opisane u izreci ovog rješenja
- da predmetna nekretnina predstavlja stan površine 90,84 m2 na 2. katu zgrade mješovite uporabe sa dvorištem u kojoj zgradi mješovite uporabe postoji ukupno 19 posebnih dijelova (14 stanova, 1 podrum, 3 poslovna prostora i 1 sobica). Ovdje valja napomenuti kako sud nije prije donošenja ove odluke strankama dostavljao pribavljeni zemljišnoknjižni izvadak za cijelu zk.č.br. 5599 k. o. [katastarska općina] budući da su u tom izvatku sadržani podaci koji su strankama ovog postupka, kao suvlasnicima cijele zk.č.br. 5599 k. o. [katastarska općina], poznati, odnosno podaci koji strankama ovog postupka, kao suvlasnicima cijele zk.č.br. 5599 k. o. [katastarska općina], nisu mogli ostati nepoznati.
4. Odredbom čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisano je suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, koje pravo mu ne zastarijeva. Odredbom čl. 50 st. 1. ZV propisano je da je sud, kad provodi razvrgnuće, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, dok je u odredbi st. 2 istog članka propisano da će sud, ako nije vezan glede načina razvrgnuća u smislu st. 1 tog članka, nekretnine dijeliti geometrijski. Odredbom čl. 50. st. 4. ZV propisano je da će sud, ukoliko dioba iz st. 2 tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima ( civilno razvrgnuće ).
5. Kako protustranka nije dala odgovor na predmetni prijedlog slijedi kako u ovom predmetu nisu sporni predmet diobe niti suvlasnički omjeri stranaka, a nije sporno niti da stranke nisu postigle nikakav sporazum u pogledu načina razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice. Ujedno niti jedna od stranaka niti tvrdi niti dokazuje da ima pravo na razvrgnuće isplatom na temelju pravnog posla ili zakona. Stoga je sud dužan utvrditi je li razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice moguće sukladno čl. 50. st. 2. ZV kojim je propisano da će sud nekretnine dijeliti GEOMETRIJSKI. Geometrijska dioba, pojednostavljeno, predstavlja način diobe koji se može provesti povlačenjem crta na katastarskom operatu tako da se od jedne ili više zemljišnoknjižnih čestica stvaraju nove, sa zgradama ili bez zgrada, koje tako formirane pripadaju pojedinom suvlasniku ili nekima od suvlasnika.
6. Konkretna nekretnina koja je predmet ovog postupka nije geometrijski djeljiva jer ista nekretnina u naravi predstavlja posebni dio zgrade mješovite uporabe i to stan površine 90,84 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine (zgrade mješovite uporabe u kojoj se, uz navedeni posebni dio, nalazi još 18 drugih posebnih dijelova, zemljišta na kojem je ista stambena zgrada izgrađena i dvorištem uz istu zgradu) te se stoga predmetna nekretnina nikako ne može geometrijski dijeliti u smislu čl. 50. st. 2. ZV.
7. Valja napomenuti kako je sud ocijenio da u ovoj pravnoj stvari nema potrebe za izvođenjem dokaza uviđajem na licu mjesta i građevinskim vještačenjem, koji su predloženi po predlagateljicama. Navedeno stoga što je sud temeljem dokumentacije u spisu, kao što je ranije obrazloženo, ocijenio da predmetna nekretnina nije geometrijski djeljiva te stoga što utvrđivanje tržišne vrijednosti predmetne nekretnine koja je u suvlasništvu stranaka nije relevantno za donošenje ove odluke. Naime, kao što je ranije istaknuto, za odlučivanje o prijedlogu predlagateljica o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina stranaka civilnom diobom pravno je relevantno da između stranaka nema spora o predmetu diobe, pravu suvlasništva i veličini suvlasničkih omjera stranaka te da predmet diobe nije geometrijski djeljiv. Izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem radi utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice poput predmetnog svrsishodno je eventualno iz razloga što postoji mogućnost da se suvlasnici nakon pribavljanja podatka o tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je u njihovom suvlasništvu sporazumiju o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekim drugim načinom, a ne civilnom diobom ili eventualno iz razloga da temeljem tog podatka riješe neke svoje druge nesporazume što bi olakšalo postizanje sporazuma o razvrgnuću suvlasničke zajednice. Osim toga, tako procijenjena tržišna vrijednost nekretnine omogućava strankama postizanje dogovora o cijeni po kojoj će prodavati nekretninu na slobodnom tržištu. Međutim, procijenjena tržišna vrijednost nekretnine nije ni od kakvog značaja za odluku o samom razvrgnuću suvlasničke zajednice u konkretnom slučaju jer ne utječe niti na mogućnost razvrgnuća niti na način razvrgnuća iste suvlasničke zajednice. Pri tome ujedno valja navesti da je, ukoliko dođe do prisilne provedbe ove odluke u ovršnom postupku, odredbom čl. 92. st. 1. Ovršnog zakona propisano da u ovršnom postupku sud vrijednost nekretnine utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, izrađenog primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o metodama procjene nekretnina, odmah na ročištu nakon što je omogućio strankama, založnim vjerovnicima, sudionicima u postupku i osobama koje imaju pravo prvokupa da se o procjeni izjasne. Iz navedene odredbe jasno slijedi kako je sud u ovršnom postupku dužan provesti dokaz vještačenjem radi utvrđivanja vrijednosti nekretnine, pa bi se građevinski nalaz i mišljenje s procjenom tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina iz ovog postupka u ovršnom postupku eventualno mogao upotrijebiti samo ako se stranke ovršnog postupka izričito s tim suglase. Temeljem svega navedenog sud je ocijenio kako izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta i građevinskim vještačenjem nije niti neophodno niti svrsishodno za rješenje predmeta ovog postupka, pa stoga isti dokaze, predložene po predlagateljicama nije niti prihvatio niti izveo.
8. Slijedom svega navedenog, a kako je sud utvrdio da se predmetna suvlasnička zajednica nekretnina može podijeliti samo sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV, te kako je sud ocijenio, a sukladno čl. 18. st. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, da se protustranka ne protivi predmetnom prijedlogu, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 02. srpanj 2026.
Sudac:
Iva Tisanić Vilček
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.
DNA:
1. pun. predlagatelja E KOM uz
[katastarska općina]
- rješenje za sud. pristojbu za odluku suda za 1. predlagateljicu u 1/2 dijela
- rješenje za sud. pristojbu za odluku suda za 2. predlagateljicu u 1/2 dijela
[katastarska općina]
