Poslovni broj: Pn-109/2024-26
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravnoj stvari tužitelja ŠA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Smokroviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri, odvjetnici iz Rijeke protiv tuženika Telegram media grupa d.o.o., Zagreb, Ulica Franje Petračića 4, OIB 36974788949 zastupan po punomoćniku Vesni Alaburić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 17. travnja 2026. prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te javne objave od dana 02. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 8.000,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od dana 12.04. 2024. do dana isplate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku prouzročeni parnični trošak u visini od 1.312,50 EUR u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom počam od 02. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana .
Obrazloženje
Tužitelj u tužbi koju je podnio ovome sudu 12.04.2024. navodi da Na web. portalu www.telegram.hr, kojeg je tuženik nakladnik, dana08.02.2024. godine objavljen je članak pod naslovom „Telegram doznaje: policija uhvatila dekana Ekonomije u Rijeci, sumnja se da je pokrao ogroman novac“ uz objavljenu fotografiju tužitelja, a u kojem su članku u odnosu na tužitelja iznijeti slijedeći neistiniti i klevetnički navodi kojima su grubo i trajno povrijeđeni njegova prava i interesi: „Policija uhvatila dekana Ekonomije u Rijeci, sumnja se da je pokrao ogroman novac“. Riječ je o neistinitim i klevetničkim navodima te zlonamjernim insinuacijama kojima se senzacionalistički te ispod elementarne razine novinarske profesionalnosti, a s jedinim ciljem profesionalnog i osobnog difamiranja i diskreditiranja, iznosi činjenično netočan podatak da bi tužitelj, kao bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, sa danom 08.02.2024. godine uhićen od strane policije, a vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njega podnijeta Policijskoj upravi Primorsko-goranske županije te Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci. Naime, tužitelj nije dana 08.02.2024. godine uhićen od strane policije kako se to netočno, klevetnički i senzacionalistički navodi u predmetnom članku. Čak štoviše, tužitelj do današnjeg dana niti od strane policije niti od strane nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci nije na bilo koji način kontaktiran niti je spram njega poduzeta bilo kakva procesna radnja u smislu pozivanja ili službenog ispitivanja u svezi bilo kakve sumnje za učin bilo kakvog kaznenog djela. Dakle, u predmetnom članku autor krajnje neprimjereno i neprofesionalno iznosi informacije koje su evidentno netočne i neistinite, a kojima su grubo i trajno povrijeđeni ugled, čast i dobro ime tužitelja. Slijedom prethodno iznijetog, očito je da je tužitelju predmetnim člankom izrazito grubo i teško povrijeđeno pravo njegove osobnosti u smislu članka 19 Zakona o obveznim odnosima i to kumulativno pravo na ugled, čast, dostojanstvo te pravo na dobro ime. Naime, citiranim zlonamjernim i perfidnim insinuacijama, neistinitim i klevetničkim navodima tužitelju je pričinjena nemjerljiva neimovinska šteta povredom prava njegove osobnosti rezultat kojih su teška trauma i stres, narušen ugled, čast i dostojanstvo. Zbog prouzročene mu neimovinske štete tužitelj na ime naknade iste neimovinske štete od tuženika ovim putem traži primjereno novčano zadovoljenje zbog kumulirane povrede prava osobnosti u iznosu od 8.000,00 EURA. Pozivom na članak 22, 40 i 41 Zakona o medijima tužitelj se dana 06.03.2024. godine obratio tuženiku te glavnom uredniku portala www.telegram.hr sa zahtjevom za objavu ispravka. Međutim, istom zahtjevu za objavu ispravka nije udovoljeno, iako je tuženik zahtjev za objavu ispravka uredno zaprimio. Slijedom svega prethodno iznijetog, tužitelj predlaže naslovnom sudu da po provedenom dokaznom postupku, a sukladno članku 21. i 22. Zakona o medijima te članku 1100 Zakona o obveznim odnosima, donese presudu kojom se tuženiku nalaže da tužitelju isplati iznos od 8.000,00 EUR s zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate uz naknadu parničnog troška sve u roku od 15 dana.
Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Tužitelj spornom označava informaciju koja nije objavljena Tužitelj u tužbi štetnom radnjom označava naslov članka (da je „policija uhvatila dekana Ekonomije u Rijeci, sumnja se da je pokrao ogroman novac“), koji interpretira kao informaciju o uhićenju. I u opisu štete tužitelj ističe da su mu „netočnom, klevetničkom i senzacionalističkom“ tvrdnjom o uhićenju kumulativno povrijeđeni ugled, čast, dostojanstvo i pravo na dobro ime. Tuženik, međutim, nije objavio informaciju da je tužitelj bio uhićen. Tužitelj ne osporava točnost informacija sadržanih u prilogu autorice EA. Stoga treba smatrati nesporno točnom informaciju o priopćenju primorsko-goranske policije o provedenom kriminalističkom istraživanju nad čelnikom jedne visokoškolske ustanove, kao i informaciju da se to priopćenje odnosi na tužitelja. Vijest o tužitelju i drugim osobama obuhvaćenim kriminalističkim istraživanjem objavili su i drugi mediji, neki čak spominju „uhićenje“, pa tuženik osporava uzročnu vezu između štete koju tužitelj opisuje i objave spornog naslova kao štetne radnje Informaciju o provedenom kriminalističkom istraživanju nad tužiteljem i drugim osobama objavili su brojni mediji, uključujući Hrvatsku televiziju i NOVU TV. Neki su čak ustvrdili da je tužitelj bio uhićen. Tužitelj navodi da mu je štetu uzrokovala informacija o uhićenju. Kako tu informaciju nije objavio tuženik, već drugi mediji, tuženik osporava uzročnu vezu između objave spornog priloga/naslova i štete za koju tužitelj tvrdi da ju je pretrpio. Informacija o sumnji na gospodarski kriminalitet na javnom fakultetu vijest je od javnog interesa Sumnje na protuzakonito poslovanje fakulteta i ustanova, te način korištenja javnog novca nesporno su vijesti od javnog interesa. Autorica u završnom dijelu priloga navodi kako je pokušala kontaktirati profesora ŠA, ali nije odgovarao na pozive. Prenoseći nesporno točne informacije o provedenom kriminalističkom istraživanju, i to nakon što je policija o tome objavila priopćenje, te pokušavajući „čuti i drugu stranu“, autorica je u cijelosti postupala u skladu s pravilima novinarske profesije.. Tužiteljev ispravak nije bio sastavljen u skladu sa ZM-om, pa je glavna urednica pozvala tužitelja da ispravak izmijeni, što on nije učinio Tužitelj navodi da njegov ispravak sporne informacije nije bio objavljen, ali prešućuje da ga je glavna urednica 18.06.2024. obavijestila da reagiranje neće biti objavljeno zato što članak ne sadrži informaciju o uhićenju, koja se ispravlja, i zato što ispravak sadrži niz kvalifikacija koje ne smiju biti sadržane u ispravku. Glavna urednica je pozvala tužitelja da ispravak na odgovarajući način izmijeni i naglasila da će tada njegov zahtjev za objavu ispravka ponovno razmotriti. Tužitelj, međutim, na pismeno glavne urednice nikad nije odgovorio. Ne postoje okolnosti koje bi opravdale popravljanje štete dosudom novčane satisfakcije Tužiteljevo pravo na zaštitu ugleda, časti i drugih prava osobnosti i tuženikovo pravo na slobodu izražavanja jednako su vrijedna ljudska prava, koja se na hijerarhijskoj ljestvici ljudskih prava nalaze na istoj razini. Zato sukob ih prava treba riješiti pronalaženjem pravične ravnoteže, ovisno o svim okolnostima konkretnog slučaja. Sukladno judikaturi Europskog suda za ljudska prava, koju u cijelosti primjenjuje naš Ustavni sud, okolnosti važne za odlučivanje o predmetu spora uz ostalo jesu: (i) da li se sporna informacija odnosi na temu od javnog interesa, (ii) da li se sporna informacija odnosi na javnu osobu, posebice na osobu koja obavlja rukovodeće dužnosti u nekoj državnoj ili javnoj instituciji, (iii) da li je izvor sporne informacije tijelo javne vlasti, (iv) da li je ista ili slična informacija objavljena istovremeno u drugim medijima, (v) da li je novinar poštivao novinarsko pravilo „čuti i drugu stranu“, (vi) ako je sporna informacija činjenične naravi, da li je informacija istinita, odnosno da li je novinar imao osnovani razlog smatrati da je istinita. Osim toga, ZOO izričito propisuje da se neimovinska šteta popravlja dosudom novčane naknade samo iznimno, ako jakost i/ili trajanje boli ili straha to opravdavaju. Logično je i životno uvjerljivo da je tužitelju škodila informacija o provođenju policijskog kriminalističkog istraživanja protiv njega i kolega. Tužitelj, međutim, ne može zahtijevati novčanu satisfakciju zbog boli uzrokovanih kriminalističkim istraživanjem i medijskim prilozima o tome. U skladu s iznijetim tuženik zaključuje da tužitelj nije dokazao štetnu radnju (da je tuženik objavio informaciju o njegovom uhićenju) i uzročnu vezu između tuženikovog priloga i štete koju opisuje, a informacije sadržane u prilogu su nesporno točne i tužitelj ih ni na koji način ne osporava. Zato tuženik predlaže sudu provesti dokaze i odbiti tužbeni zahtjev, te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak ovog postupka.
Sud je proveo dokaze uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži sudskom spisu, , proveden je dokaz saslušanjem tužitelja, svjedokinja ŠAB i EA.
Ocjenom svih provedenih dokaza, a u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.
Tužitelj u iskazu navodi kako ga je dana kada je objavljen članak 08.02.2024. jako puno ljudi zvalo na telefon, bilo je poznatih brojeva no bilo je i nekoliko nepoznatih brojeva i zaista ne znam je li jedan od tih brojeva broj svjedokinje EA. I u drugim medijima je objavljeno ono što se odnosi na kriminalističko istraživanje koje je provela PU PGŽ i u svim tim objavama sporan je naslov. Kada se čita naslov:" Policija uhvatila dekana ekonomije u Rijeci, sumnja se da je pokrao ogroman novac", svaki prosječni čitatelj će iz navedenog misliti da je uhićen, da ima lisice na rukama i da ga se vodi u zatvor u Rijeci. Poznati ljudi koji su ga tog dana kontaktirali na telefon su se začudili što im se javio jer su mislili da je uhićen i da mu je oduzet telefon. I dan danas svojim poznanicima objašnjava da da nije došlo do uhićenja. Toga dana kada je objavljena ta vijest bio je na sastanku u Agenciji za znanosti i obrazovanja zajedno sa još 15 profesora i tijekom sastanka je izašla ta vijest, svi su to u čudu čitali, čudili se i očekivali da će svaki čas upasti policija i uhititi ga . Uhićenja nije bilo niti taj dan niti kasnije. Svaki puta kada sretne nekog poznanika ponovno mora objašnjavati da nikada nije bio uhićen.
Tužitelj navodi kako ima obitelj, ima dvije bake koje imaju preko 90 godina, morao im je objašnjavati da nije točno da je uhićen, a one su bile uvjerenja da je to točno. Ima dvije kćeri, jedna je tada bila u dobi od 18 g. i zamolio ju je da izađe sa školskog sata i da popričaju da može objasniti što se dogodilo, naime svi imaju mobitele i to se sve brzo proširilo. Mlađa kćer je tada bila u vrtiću i netko joj je nešto rekao i ona da ga pitala da li će doći policija i uhapsiti ga. Njegov otac od 70 god i ima zdravstvenih problema i njemu je morao objašnjavati što se dogodilo. Zbog objave ovog članka smršavio je 10-tak kilograma, bio bez volje za životom, potražio stručnu pomoć, bilo mu je grozno, sve što se gradi godinama zbog ovakvog jednog naslova može otići u vjetar. Što se tiče akademske zajednice ovakva jedna senzacionalna vijest je utjecala na njegov ugled, postavljena mu je takva etiketa da više ugleda gotovo ni nema u akademskoj zajednici .Policija je protiv njega podnijela kaznenu prijavu, to uopće nije sporno, to je saznao u svibnju prošle godine. U vrijeme kada je objavljen ovaj članak nije obavljen niti jedan razgovor s njim niti od strane policije niti državnog odvjetništva. Policija je vezano uz ovo priopćenje djelovala bez da je njega kontaktirala. Ne može se izjasniti u koliko sati je Telegram objavio ovaj sporni tekst. I drugi mediji su toga dana objavili priopćenje policije spominjući i njegovo ime. Bilo je različitih vijesti i različitih formulacija i neki su objavili da je uhićen. Ne može se izjasniti jesu li objave u drugim medijima bili prije ili poslije teksta u Telegramu. Podnio je 12 ili 13 tužbi protiv nakladnika medija koji su objavili da je uhićen, uhapšen ili pao. Telegram je bio prvi medij koji je napisao da je uhvaćen, mali riječki mediji su prvi toga dana u svojim člancima stavili priopćenje PU PG i s naslovom provodi se istraga, drugi mediji su prenašali priopćenje PU PG i onda dodatno nešto nadogradili. Tužbama potražuje od većih medija po 8.000,00 EUR a od manjih po 5.000,00 EUR. Njemu novac ne treba , gleda ga kao prljav novac I on će taj novac pokloniti. On je objavom članka linčovan prije presude, proglašen krivim, a zna se da je svatko nevin dok mu se krivnja ne dokaže. Obješen je na stupu srama, dignuta je javna hajka. Što se tiče utjecaja kaznene prijave ona nije pretjerano utjecala na njega, zna što se dogodilo i to će dokazati odgovarajućom dokumentacijom. Više su ga pogodili ovi naslovi. Telegram je jedan medij kojemu ljudi dosta vjeruju, kojeg podržava i rektorica, više profesora je pretplaćeno na isti i oni vjeruju što je napisano na istom. Novinarka EA je nagrađivana novinarka i ono što ona napiše njoj čitatelj vjeruje. Prosječni čitatelj ne razdvaja naslov od teksta i vjeruje u ono što je napisano u naslovu.
Tužitelj navodi da je tužio zbog naslova i to onog dijela gdje stoji da ga je policija uhvatila. Njemu je šteta nastala time što kada prosječni čitatelj pogleda ovaj naslov smatra da ja kriminalac i da je uhićen. Formuliranjem ovakvog naslova htio se dobiti dodatni klik. Za njega kada napišete da ste uhvaćeni znači da ste u zatvoru. Tog 8.2.2024. su ga nazivali prijatelji, rodbina, kolege sveučilišni profesori. Toga dana je razgovarao i s rektoricom i ona je mislila da je uhićen, ali ne zna je li pročitala članak iz Telegrama. Njegov zahtjev za ispravak nije bio objavljen na Telegramu. Ne sjeća se e-maila kojeg je u iskazu spominje svjedokinja EA. Vezano za ovaj tekst objavljen u Telegramu nije pokušao doći do autorice EA. Ovog trenutka u tijeku je istraga vezano za kaznenu prijavu na koju se odnosi priopćenje PU PG Za taj kazneni postupak-istragu i ne bi nitko ni znao da nije bilo medija. Prijatelji i poznanici koji su ga pozivali spominjali su da su saznali da bi bio uhićen iz Jutarnjeg, Večernjeg, Telegrama, Indexa.
Svjedokinja EA navodi da je autorica članka koji je objavljen na portalu Telegram pod nazivom "Policija uhvatila dekana u Rijeci, sumnja se da je pokrao ogroman novac". Uredništvo odlučuje kakav će biti naslov pojedinog članka, a ne ona. Glede sadržaja navedenog članka navodi da je gotovo 95% ovog članka zapravo preneseno priopćenje policijske uprave PGŽ-a o dovršenim istražnim radnjama odnosno kriminalističko istraživanje nad jednim čelnikom visoko školske ustanove na području PGŽ. Pokušala se interesirati novinarskim kanalima o kojoj se to točno osobi radi u priopćenju te je iz više izvora saznala da se upravo radi o profesoru ŠA slijedom čega je istog pokušala telefonski kontaktirati no svi ti pokušaji su bili bezuspješni. Ne zna tko je toga dana bio urednik, novinari napišu svoj tekst i dalje šalju to urednicima, a urednici odlučuju kakav će biti naslov tog članka, Ne zna je li toga dana urednica bila ŠAB, ona je inače glavna urednica. Profesora ŠA je pokušala dobiti na isti telefonski broj u više navrata a taj mobilni broj je pronašla na web-u u jednom od njegovih životopisa. Izvore ne bi otkrivala. Policija je javno objavila priopćenje na koje sam se pozvala u samom tekstu. Novinar nije dužan provjeravati točnost policijskih priopćenja, u to se ne sumnja . Dok je pisala ovaj članak razmišljala je o javnom interesu jer u priopćenju je bilo jasno navedeno da je provedeno kriminalističko istraživanje nad čelnikom jedne visoko školske ustanove u PGŽ-u, dakle radi se o javnom sveučilištu, javnom fakultetu u sklopu tog sveučilišta a fokus kriminalističkog istraživanja je bio javan novac. Smatrala je da je javni interes spomenuti ime prof. ŠA , naime nakon što je prikupila informacije I saznala sam o kome je riječ, smatrala je da je to od javnog interesa on je bio dekan tog javnog fakulteta. Osim toga bio je tada član akreditacijskog savjeta agencije za znanost i visoko obrazovanje. Istog dana kada je članak objavljen poslala je prof. ŠA mail sa molbom da se javi, da iznese svoju stranu priče i da ju može kontaktirati na telefon i mail ali se povratno nije javio.
Svjedokinja ŠAB u iskazu navodi kako je bila urednica Telegram media u trenutku objave teksta koji je predmetom ovog zahtjeva. Glavni urednik odlučuje o naslovu teksta U tom trenutku bilo 6 izvršnih urednika, a što se tiče ovog naslova misli da je upravo ja o tome odlučila. Što se tiče sadržaja teksta isti sadržaj je djelo novinarke EA. Ona se inače bavi obrazovanjem, to je njena specijalnost. Sam tekst se bazira na policijskom priopćenju, a n jihova ekskluziva je bila ta što su uspjeli saznati o kojoj osobi je točno riječ, da je riječ o tužitelju. Novinarka ima nekoliko provjerenih izvora, pa je iz tih izvora saznala da se upravo radi o tužitelju. Najprije se piše tekst članka, a potom naslov. Istinitost navoda u članku i naslovu je dužan provjeriti i novinar i urednik. Članak se u ovom slučaju temelji na policijskom priopćenju i tu nisu u obvezi provjeravati jer se radi o tijelu javne vlasti. Nisu kontaktirali policiju niti nadležno državno odvjetništvo jer se radi o objavi tijela javne vlasti. Neovisno o tome pokušavali su kontaktirati tužitelja ali u tome nisu uspjeli. Novinar uvijek pokušava kontaktirati stranku na koju se odnosi članak. Ne sjećam se jesu li pokušali kontaktirati Ekonomski fakultetu u Rijeci ili njihovu PR službu, ali smatram da time što su pokušali kontaktirati tužitelja učinili više nego li su obavezni. Tužitelj nije bio uhićen niti su to napisali, a na upit je li bio uhvaćen navodim da je to proizlazilo iz navedenog priopćenja.
Riječ uhvaćen tumači kako ju tumači i jezični portal, radi se o svršenom glagolu, radilo bi se o tome da je netko uhvaćen u osnovanoj sumnji da je počinio kazneno djelo a što je u konačnici potvrđeno podnesenom kaznenom prijavom po kojoj se vodi postupak. Šira javnost shvatila kontekst riječi uhvaćen sigurno onako kako ga je i ona shvatila. Uredništvo bira fotografije koje će ići uz članak. Vjerojatno je birala fotografiju koja će ići uz članak. Za ovaj naslov se odlučila jer je smatrala da vjerno ocrtava policijsko priopćenje. Glede tužiteljevog zahtjeva za ispravak navodi kako su u ovom konkretnom slučaju tužitelja zamolili da ispravi neke navode u zahtjevu za ispravak jer je naveo da su mi naveli da je uhićen, a što nisu i tužitelj nam se nakon toga više nije javio. Da je to ispravio po tom zahtjevu bi postupili. Svjedok navodi da postupanje po zahtjevu za ispravak nikada ne znači priznanje krivnje već je to dobra praksa da se i drugoj strani dozvoli da kaže što misli. Oni objavljuju ispravke i kod pravomoćno osuđenih osoba u kaznenom postupku .
Uvidom u članak objavljen na portalu www.telegram.hr dana 08. veljače 2024.
.utvrđeno je da je isti objavljen pod naslovom "Telegram doznaje: policija uhvatila dekana Ekonomije u Rijeci, sumnja se da je pokrao ogroman novac" u samom tekstu članka citira se priopćenje policije Primorsko-goranske o provedenom kriminalističkom istraživanju nad jednim čelnikom visokoškolske ustanove koji je uz pomoć ,devet zaposlenika oštetio državni proračun za 384.000,00 EUR. Utvrđeno je kako je 48-godišnjak u razdoblju od 2018 do 2022 neosnovano isplaćivao novac s računa ustanove, krivotvoreći službenu i poslovnu dokumentaciju. Time je počinio sedam kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te dva kaznena djela krivotvorenja službene isprave. Osim bivšeg dekana za spomenuta kaznena djela osumnjičeno je još devetoro zaposlenika fakulteta starosti od 35 do 58 godina. PU PG navodi i to da su " u dogovoru s 48 godišnjakom , a i prema njegovim nalozima provodili protuzakonita postupanja na štetu ustanove u kojoj djeluju kao nastavno i tehničko osoblje." Za počinjenje materijalne štete od 384.000,00 EUR policija je sve osumnjičene prijavila nadležnom državnom odvjetništvu. U nastavku članka navodi se kako je prema inicijalnim informacijama nepravilnosti na Ekonomskom fakultetu otkrila nova uprava i o svojim saznanjima izvještila nadležne institucije, nadalje navode kako je osim što je obnašao dužnost dekana riječke Ekonomije do 2022., ŠA imenovan u Akreditacijski savjet Agencije uza znanost i obrazovanje na prijedlog Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o ključnom tijelu visokoobrazovnog sustava koje vodi brigu o kvaliteti sveučilišta, fakulteta i veleučilišta, Profesora ŠA su pokušali kontaktirati no nije odgovarao na pozive.
Tužitelj po punomoćniku je podnio tuženiku dana 06. ožujka 2024, zahtjev za objavu ispravka informacije temeljem Zakona o medijima, navodeći kako je navedenim člankom nanesena šteta. Riječ je o neistinitim i klevetničkim navodima te zlonamjernim insinuacijama kojima se senzacionalistički te ispod elementarne razine novinarske profesionalnosti, a s jedinim ciljem profesionalnog i osobnog difamiranja i diskreditiranja, iznosi činjenično netočan podatak da bi tužitelj, kao bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, sa danom 08.02.2024. godine uhićen od strane policije, a vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njega podnijeta Policijskoj upravi Primorsko-goranske županije te Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci. Naime, tužitelj nije dana 08.02.2024. godine uhićen od strane policije kako se to netočno, klevetnički i senzacionalistički navodi u predmetnom članku. Čak štoviše, tužitelj do današnjeg dana niti od strane policije niti od strane nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci nije na bilo koji način kontaktiran niti je spram njega poduzeta bilo kakva procesna radnja u smislu pozivanja ili službenog ispitivanja u svezi bilo kakve sumnje za učin bilo kakvog kaznenog djela. Dakle, u predmetnom članku autor krajnje neprimjereno i neprofesionalno iznosi informacije koje su evidentno netočne i neistinite, a kojima su grubo i trajno povrijeđeni ugled, čast i dobro ime tužitelja.
Uvidom na zahtjev za ispravkom informacije utvrđeno je kako tuženik u skladu s odredbom čl. 42 st. 5 Zakona o medijima ispravak neće biti objavljen to iz razloga jer članak ne sadrži informaciju da je g ŠA uhićen, tako da se ispravak odnosi na nepostojeću informaciju, te ispravak nije sastavljen u skladu s čl. 40. st 4 ZM, među ostalim i stoga što sadrži brojne kvalifikacije. Ako tekst ispravka na odgovarajući način izmjene tako da objavljene podatke i informacije isprave ili iznese činjenice i okolnosti kojima objavljene informacije pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopuni tada će se zahtjev ponovno razmotriti.
Uvidom u pribavljene podatke o čitanosti spornog članka objavljenog 08.02.2024. na portalu www.telegram.hr utvrđeno je da je web adresa utuženog članka na dan objave posjećena 6.005 puta.
Iz dokumentacije dostavljen u spis uz odgovor na tužbu razvidno je da su i drugi mediji 08.02.2024. objavili vijest o tužitelju i drugim osobama obuhvaćenim kriminalističkim istraživanjem PU PG. Tako portal vijesti.hr.hr objavio članak pod naslovom " Uhićen bivši dekan riječke ekonomije, oštetio ustanovu za 384.000 EUR", dnevnik.hr " Detalji skandala na fakultetu u Rijeci: Poznato čime su muljali i za što su osumnjičeni bivši dekan i suradnici", jutarnji.hr " Pao bivši dekan riječkog Ekonomskog fakulteta, s sumnja se na kriminal težak stotine tisuće eura" novilist.hr" Istražitelji gone bivšeg dekana riječkog Ekonomskog fakulteta zbog kriminala teškog 384.000 EUR" i dr.
Člankom 21. Zakona o medijima propisano je (1) Nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom. (2) Šteta je umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezina povećanja (materijalna šteta) te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). (3) Na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju se propisi o obveznim odnosima, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (4) Nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena:– vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom – objavljena unutar autoriziranog intervjua, – utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri – fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela – točna, a iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zaključio da se oštećenik slaže s njezinim objavljivanjem – proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri. (5) Stavak 4. ovoga članka ne odnosi se na osobne podatke kojih je tajnost propisana zakonom, na informacije o maloljetnim osobama, te informacije prikupljene na nezakonit način. (6) Postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz stavka 4. ovoga članka dokazuje tuženik. (7) Ako je informacija autorizirana, a pojedini dijelovi sadrže očevidne uvrede ili klevete, autorizacija ne isključuje i solidarnu odgovornost nakladnika i glavnog urednika, ukoliko nisu postupali u dobroj vjeri.
Člankom 22 Zakona o medijima propisano je (1) Nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. (2) Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.
Prema čl. 3. st. st. 1. i 2. ZM jamči se sloboda izražavanja i sloboda medija, koja obuhvaća osobito: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za različita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnoga informiranja, tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskog programa, kao i drugih elektroničkih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke.
No ova sloboda nije apsolutna, već je ograničena odredbom čl. 7. st. 1. ZM prema kojoj svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.
Tužitelj tužbom traži naknadu štete smatrajući da je naslovom predmetnog članka, povrijeđeno njegovo dostojanstvo, ugled i čast, jer da je u članku, točnije njegovom naslovu iznosi činjenično netočan podatak da bi tužitelj, kao bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, sa danom 08.02.2024. godine uhićen od strane policije, a vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njega podnijeta Policijskoj upravi Primorsko-goranske županije te Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci. Tužitelj ponavlja da toga dana niti kasnije nije uhićen od strane PU PG pa je riječ o neistinitim i klevetničkim navodima te zlonamjernim insinuacijama kojima se senzacionalistički te ispod elementarne razine novinarske profesionalnosti, a s jedinim ciljem profesionalnog i osobnog difamiranja i diskreditiranja. Dakle, u predmetnom članku autor krajnje neprimjereno i neprofesionalno iznosi informacije koje su evidentno netočne i neistinite, a kojima su grubo i trajno povrijeđeni ugled, čast i dobro ime tužitelja.
Tuženik navodi kako nije objavio informaciju da je tužitelj bio uhićen. Tužitelj ne osporava točnost informacija sadržanih u prilogu autorice EA. Stoga treba smatrati nesporno točnom informaciju o priopćenju primorsko-goranske policije o provedenom kriminalističkom istraživanju nad čelnikom jedne visokoškolske ustanove, kao i informaciju da se to priopćenje odnosi na tužitelja. Vijest o tužitelju i drugim osobama obuhvaćenim kriminalističkim istraživanjem objavili su i drugi mediji, neki čak spominju „uhićenje“, pa tuženik osporava uzročnu vezu između štete koju tužitelj opisuje i objave spornog naslova kao štetne radnje Informaciju o provedenom kriminalističkom istraživanju nad tužiteljem i drugim osobama objavili su brojni mediji, uključujući. Neki su čak ustvrdili da je tužitelj bio uhićen. Tužitelj navodi da mu je štetu uzrokovala informacija o uhićenju. Kako tu informaciju nije objavio tuženik, već drugi mediji, tuženik osporava uzročnu vezu između objave spornog priloga/naslova i štete za koju tužitelj tvrdi da ju je pretrpio. Informacija o sumnji na gospodarski kriminalitet na javnom fakultetu vijest je od javnog interesa. Sumnje na protuzakonito poslovanje fakulteta i ustanova, te način korištenja javnog novca nesporno su vijesti od javnog interesa.
Čitajući sporni članak, jasno je razvidno da je u sam tekst članka, a uzimajući u obzir službeno priopćenje Policijske uprave Primorsko-goranske od 08.02.2024. koje prileži spisu na listu 30-31 spisa, u većem dijelu preneseno navedeno priopćenje o poduzetom kriminalističkom istraživanju nad desetoro hrvatskih državljana zbog sumnje u počinjenje kaznenih dijela iz domene gospodarskog kriminaliteta, dakle u članu je prenesena informacije koja je dobivena iz priopćenja PU PG, javnog tijela . Tužitelj niti ne spori da se sam tekst članka većinom sastoji od informacija dobivenih iz službenog priopćena PU PG na dan 08. veljače 2024. , dakle informacija sadržana u članku a budući je dobivena od tijela javne vlasti je istinita i novinar nema razloga sumnjati u istinitost iste.
Istu informaciju objavio je niz drugih medija, a ne samo tuženik.
Iz iskaza saslušane svjedokinje EA autorice navedenog članka i svjedokinje ŠAB jasno proizlazi kako navedeno priopćenje PU PG predstavlja informaciju od javnog interesa jer se isto odnosi na čelnika javne ustanove i njegova djelovanja u toj ustanovi . Iz iskaza saslušanih svjedokinja nadalje proizlazi i to kako je novinarka EA pokušala kontaktirati tužitelja no bezuspješno, a sam tužitelj u iskazu navodi kako su ga navedenog dana zvali i poznati i nepoznati brojevi, ne zna je li među njima bio i broj novinarke EA. Sud nema razloga sumnjati u istinitost dijela iskaza novinske EA da je pokušala kontaktirati i tužitelja , dakle čuti drugu stranu, kao osnovno novinarsko pravilo. Naime i sam tužitelj navodi kako je EA respektabilna, nagrađivana novinara kojoj se vjeruje pa sud smatra da je sita poštivala osnovno novinarsko pravilo. .
Valja istaći kako navedena informacija sadržana u spornom članku , je informacija koja se neprijeporno odnosi na temu od javnog interesa i odnosi se na javnu osobu koja je obavljala rukovodeće dužnosti u javnoj instituciji, naime tužitelj je bio dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci , a sama informacija se odnosi na provedeno kriminalističko istraživanje nad čelikom jedne ustanove vezano za prouzročenu materijalnu štetu od 384.000,00 EUR u ustanovi na čijem čelu je bio tužitelj, dakle navedena informacije se jasno odnosi na temu od javnog interesa . U novinarskom smislu javni interes uključuje razotkrivanje informacija koje pomažu ljudima da bolje shvate ili da bolje donose odluke o pitanjima od javne važnosti . Izvještavanje o dekanu na čelu ustanove koje je financirana javnim novcem, a za kojeg nakon provedenog kriminalističkog istraživanja postoji sumnja da je istoj ustanovi prouzročio znatnu materijalnu štetu je svakako od javnog interesa u to nema sumnje.
Ističe se kako u spornom članku niti u naslovu istog nigdje nije navedeno da je tužitelj uhićen. Stoga tuženik nije niti postupio po tužiteljevom zahtjevu za ispravkom informacije koje je tužitelj po punomoćnicima podnio tuženiku 06. ožujka 2024. a takav zahtjev tuženik otklonio 12. ožujka 2024, jer članak ne sadrži informacije da je tužitelj bio uhićen pa se ispravak odnosi na nepostojeću informaciju.
U ovom postupku je sporan naslov navedenog članka koji glasi „Telegram doznaje: policija uhvatila dekana Ekonomije u Rijeci, sumnja se da je pokrao ogroman novac“ točnije riječ " UHVATILA" jer tužitelj smatra da prosječni čitatelj iz takvog naslova članka odmah tumači da je tužitelj uhićen, da ima lisice na rukama da ga vode u zatvor.
Što se tiče same riječi uhvaćen po definiciji radi se o glagolskom pridjevu trpnom glagola uhvatiti, ova riječ ima značenje da je netko uhvaćen u nedjelu. Iz sadržaja članka koji se temelji na priopćenju PU PG jasno je razvidno da nigdje nije navedeno da je tužitelj uhićen, već je navedeno kako je po provedenom kriminalističkom istraživanju PU PG tužitelja-kao čelnika visokoškolske ustanove s još devetoro osumnjičenih kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu pod sumnjom za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene ili poslovne isprave sve na štetu Ekonomskog fakulteta ,a sam naslov članka je logičan slijed onog što je u tekstu članka navedeno , a odnosi se među ostalim i na tužitelja, da je isti uhvaćen u nedjelu-sumnja na počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta. To što se neki mediji krivo prenijeli vijest, naveli da je tužitelj uhićen, ne može ići nikako na štetu tuženiku.
Stoga su ispunjenje pretpostavke iz odredbe čl. 21 st. 4 ZM koja jasno propisuje kada nakladnik ne odgovara za štetu, u konkretnom slučaju iz razloga jer je informacija utemeljena na činjenicama za koje autor nije imao razloga sumnjati u istinitost iste je se temelji na priopćenju PU PG , nadalje navedena informacije objavljena u članku je bila od javnog interesa s obzirom na funkciju koju je obavljao tužitelj, te štetnika-ustanovu na čijem je čelu bio. Članak je dakle bio motiviranim ulogom tuženika da se izvijesti javnost o temi od javnog interesa, a između dviju zaštićenih vrijednosti s jedne stane prava na slobodu izražavanju te s druge strane na poštivanje osobnog života u ovom konkretnom slučaju preteže pravo na slobodu izražavanja.
Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je u cijelosti odbiti tužitelja tužbom i tužbenim zahtjevom te odlučiti kao u točki I izreke nove odluke.
Podnesak tužitelja od 20. travnja 2026. neće se uzeti u obzir niti komentirati navodi u istima, i dokazi priloženi uz isti jer je dostavljen sudu nakon zaključenja glavne rasprave od 17. travnja 2026.
Ostali navodi parničnih stranaka nisu posebno obrazlagani budući nisu bili važni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.
Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a slijedom čega je tuženiku zastupanom po punomoćniku valjalo priznati trošak za sastav odgovora na tužbu u visini od 100 bodova (Tbr. 8 toč.1), za sastav podneska od 14.03.2025. u visini od 25 bodova (Tbr. 8 toč.4), za pristup na ročišta dana 07.03.2025., 06.06.2025., 22.02.2026. i 17.04.2026. svaki u visini od po 100 bodova (Tbr. 9 toč.1), vrijednost boda 2,00 EUR sve uz priznanje 25% PDV-a i odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, što ukupno iznosi 1.312,50 EUR. Na dosuđeni trošak temeljem odredbe čl. 151 s. 3ZPP- a tuženiku pripada zatezna kamata od presuđenja.
Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.
U Rijeci 02. srpnja 2026.
Sudac
Katarina Bajčić Ivančević
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.
Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.
DNA:
-pun tužitelja uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu
-pun tuženika
