REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1050/2026-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, pravnoj stvari tužiteljice VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Boško Kordić, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika TRGOVINA KRK d.d., Malinska, Dubašljanska 80, OIB: 66548420466, koga zastupa punomoćnik Miro Dragović, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koga zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Grgić & partneri odvjetničkom društvu d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, punomoćnika tuženika i punomoćnice umješača, 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku TRGOVINA KRK d.d. isplatiti tužiteljici VB iznos 4.600,00 EUR (slovima: četiri tisuće šesto) zajedno sa zateznim kamatama koje teku na iznos:

- 4.500,00 EUR od 27. lipnja 2024. do isplate,

- 100,00 EUR od 2. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice VB za iznos 2.100,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 27. lipnja 2024. do isplate.

III Nalaže se tuženiku TRGOVINA KRK d.d. naknaditi tužiteljici VB trošak parničnog postupka u iznosu 2.283,75 EUR (slovima: dvije tisuće dvjesto osamdeset tri eura i sedamdeset pet centi) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 2. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužiteljice VB za naknadu troška postupka u preostalom iznosu 2.641,25 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

V Odbija se zahtjev tuženika TRGOVINA KRK d.d. za naknadu troška postupka u iznosu 2.420,17 EUR.

VI Odbija se zahtjev umješača EUROHERC osiguranja d.d. za naknadu troška postupka u iznosu 2.175,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 27. lipnja 2024. navodi da je 20. veljače 2024. stradala na radnom mjestu u trgovini P-73 u Zagrebu, Erdödijeva 12 A kada je oko 19:20 h u nju, kao prodavačicu, zamaskirani nepoznati muškarac uperio pištolj i repetirao ga, uzeo novac i udaljio se iz trgovine, da je zbog navedenog pretrpjela veliki strah i zabrinutost za vlastiti život uslijed čega je nužno morala biti podvrgnuta liječenju u Zavodu za kliničku psihijatriju KBC Zagreb, da je 8. svibnja 2024. podnijela zahtjev osiguratelju tuženika EUROHERC osiguranju d.d. za popravak nastale neimovinske i imovinske štete, da ju je EUROHERC osiguranje d.d. dopisom od 6. lipnja 2024. obavijestio da je njen zahtjev pravno neosnovan jer je do štetnog događaja došlo isključivo radnjom treće osobe, za što oni nisu odgovorni sukladno uvjetima za osiguranje izvanugovorne odgovornosti. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 12. svibnja 2025. predlaže naložiti tuženiku isplatu iznosa 6.700,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 27. lipnja 2024. do isplate te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 29. srpnja 2024. navodi da tužiteljica u činjeničnom opisu tužbe ne navodi u čemu se sastoji protupravno ponašanje tuženika kao poslodavca, niti navodi da je tuženik prekršio neku pravnu normu. Smatra da je već samim postavljanjem kamere u prostor trgovine postupio više nego što se to uobičajeno postupa u sličnim trgovinama pa postoje razlozi za oslobođenje tuženika od odgovornosti jer je šteta nastala radnjom treće osobe koju tuženik nije mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu te da tako nastale ozljede tužiteljice nisu u vezi s radom. Osporava odgovornost za štetu, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva i predlaže odbiti tužiteljici u cijelosti uz naknadu troškova. Naposljetku predlaže pozvati osiguratelja EUROHERC osiguranje d.d. na miješanje, odnosno obavijestiti ga o započetoj parnici.

3. Dopisom od 31. srpnja 2024. o otpočetoj je parnici obaviješten osiguratelj tuženika EUROHERC osiguranje d.d., na temelju odredbe članka 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP).

4. Podneskom od 8. studenog 2024. osiguratelj tuženika EUROHERC osiguranje d.d. predložio je da mu sud dopusti stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika u ovom postupku budući da za isto ima pravni interes jer je s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti. Nadalje navodi da se pridružuje svim navodima tuženika iz odgovora na tužbu, da osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor isključive krivnje treće osobe za nastanak utužene štete jer je ista nastala počinjenjem kaznenog djela od strane treće osobe, na što tuženik nije mogao utjecati niti je posljedice mogao izbjeći. Osporava visinu tužbenog zahtjeva smatrajući je prekomjerno odmjerenom te zatraženi tijek zateznih kamata. Slijedom svega navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troška parničnog postupka umješaču.

5. Rješenjem donesenim na ročištu održanom 12. studenog 2024. prihvaćeno je sudjelovanje osiguratelja EUROHERC osiguranja d.d. u ovom postupku u svojstvu umješača na strani tuženika.

6. Po prijedlogu tuženika i umješača, dopisom od 3. ožujka 2026. o otpočetoj je parnici obaviješten počinitelj kaznenog djela ZB, na temelju odredbe članka 211. ZPP, koji nije zatražio stupanje u parnicu kao umješač u ovom postupku.

7. Rješenjem od 13. ožujka 2026. poslovnog broja Pr-867/2024-51 ponovno je otvorena glavna rasprava (stavak I izreke), ročište za objavu i uručenje presude određeno za 14. travnja 2026. je odgođeno (stavak II izreke) prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari zbog prestanka postojanja tuženika PREHRANA TRGOVINA d.d. (stavak III izreke), pozvan je pravni sljednik tuženika – TRGOVINA KRK d.d. da preuzme ovaj postupak (stavak IV izreke) te je postupak nastavljen s pravnim sljednikom tuženika TRGOVINA KRK d.d., kao tuženikom (stavak V izreke). Predmetno rješenje steklo je svojstvo pravomoćnosti 10. travnja 2026.

8. Tužiteljica je nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 12. svibnja 2025., povećala prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, kojoj preinaci se umješač usprotivio podneskom od 2. rujna 2025. Budući da je, prema ocjeni ovog suda, predmetna preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, na temelju odredbe članka 190. stavaka 2. i 3. ZPP, odlučeno je kao u rješenju donesenom na ročištu održanom 26. rujna 2025.

9. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Prijave o ozljedi na radu od 29. veljače 2024. (list 5-8 spisa), Izjave ozlijeđenog radnika (list 9 spisa), Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, V. policijske postaje Zagreb od 11. travnja 2024. (list 10 spisa), medicinske dokumentacije (list 11 spisa), Zahtjeva (list 12-14 spisa), Police osiguranja izvanugovorne odgovornosti (list 15 spisa), dopisa EUROHERC osiguranja d.d. (list 16 spisa), dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Službe prevencije od 21. ožujka 2023. (list 56 spisa), spisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, V. policijske postaje Zagreb broj: 511-19-31/3-K-57/24 (list 73- 78 spisa), zdravstvenog kartona tužiteljice (list 86-203 spisa), optužnice od 27. srpnja 2025. (list 241-262 spisa), zapisnika od 16. listopada 2025. (list 263-270 spisa), presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 29. prosinca 2025. poslovnog broja K-1660/2025-24 (list 278-296 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju prim. Gordanu Makariću, dr. med. (list 206-207, 232-234 spisa) te je saslušana tužiteljica VB (list 218 spisa).

10. Na ročištu održanom 26. rujna 2025. odbijen je dokazni prijedlog umješača za provođenje sudsko-medicinskog vještačenja, kao nepotreban, budući da se stalni sudski vještak za psihijatriju prim. Gordanu Makariću, dr. med. u svom pisanom nalazu i mišljenju očitovao o postojanju uzročne veze štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja kod tužiteljice.

11. Na ročištu održanom 3. ožujka 2026. sud je odbio dokazni prijedlog umješača za provođenje novog medicinskog vještačenja, kao nepotreban, budući da je stalni sudski vještak za psihijatriju prim. Gordanu Makariću, dr. med., na ročištu održanom 16. prosinca 2025. usmeno obrazložio svoj pisani nalaz i mišljenje, odgovorio na sva pitanja umješača i time iste otklonio, da njegov nalaz i mišljenje nije nejasan, nepotpun, u proturječnosti sam sa sobom ili ostalim izvedenim dokazima, u njemu nema proturječnosti niti nedostataka zbog čega bi, na temelju odredbe članka 261. stavaka 2. i 3. ZPP bilo potrebno obnoviti vještačenje ili zatražiti mišljenje drugog vještaka.

12. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

13. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog pretrpljene ozljede na radu 20. veljače 2024.

14. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja.

15. Sporna je odgovornost tuženika, osnova i visina tužbenog zahtjeva.

16. Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

17. Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18; dalje: ZZR) propisano je da poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, dok je stavkom 2. citiranog članka propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

18. Tijekom postupka nije bilo sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu prodavačice, da je 20. veljače 2024., za vrijeme radnog vremena, oko 19:20 h bila žrtva kaznenog djela razbojništva te da joj je ozljeda pretrpljena u navedenom štetnom događaju priznata od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao ozljeda na radu.

19. Iz iskaza tužiteljice VB proizlazi da je do ožujka 2024. bila zaposlena kod tuženika 15 godina na radnom mjestu prodavačice, da je na dan štetnog događaja radila u popodnevnoj smjeni na blagajni kada je oko 20:00 h u prodavaonicu ušao visok i krupan muškarac odjeven u crno, s kapuljačom i maskom na glavi, a na rukama je imao rukavice i pištolj, da je pištolj usmjerio prema njoj i rekao "Novce!", da mu je ona rekla da nema novaca, a on joj je i dalje prijetio pištoljem i rekao joj da otvori blagajnu što je ona i učinila, da je pljačkaš uzeo novac iz blagajne kojeg nije bilo puno i potom joj rekao da ga vodi u sef, na što mu je ona rekla da nemaju sef, da je on podigao ladicu blagajne i ispod te ladice je bilo nešto novaca iz prve smjene, što je pljačkaš uzeo i pobjegao, da je godinu dana prije štetnog događaja doživjela pljačku na radnom mjestu kojom prilikom joj je pljačkaš prijetio pištoljem, da bi još voljela raditi i fizički to može, ali zbog ovog štetnog događaja to ne može jer se boji, da ju je strah svaki put kad na ulici vidi muškarca s crnom kapuljačom, da su joj za vrijeme liječenja suprug i sin pružali pomoć i njegu.

20. Sud je u cijelosti povjerovao iskazu tužiteljice budući da je iskazivala uvjerljivo, životno, logično te u suglasnosti s materijalnom dokumentacijom koja je priložena spisu (list 5-10, 74-78 spisa).

21. U odnosu na prigovor isključive krivnje treće osobe za nastanak štetnog događaja istaknut od strane tuženika i umješača, navodi se da je, prema ocjeni ovog suda, razbojništvo u kojem strada radnik zaposlen u maloprodajnoj trgovini koja posluje s gotovinom, s obzirom na prirodu poslovanja tuženika, rizik posla koji tuženik, kao poslodavac, može predvidjeti i posljedice kojeg može izbjeći ili otkloniti pa nasilničko ponašanje pljačkaša trgovine tuženika nema značenje radnje treće osobe kako to tvrde tuženik i umješač, već ima značenje predvidivog profesionalnog rizika za koji tuženik, kao poslodavac, snosi odgovornost (tako i Županijski sud u Rijeci u odluci od 18. svibnja 2018. poslovnog broja Gž R-614/2017-2).

22. U prilog navedenom govori i činjenica da je tuženik, očito svjestan predmetnog profesionalnog rizika, proveo preventivnu aktivnost iz područja kriminalističke prevencije s ciljem smanjivanja štetnih posljedica od mogućih kaznenih djela razbojništva na štetu njegovih maloprodajnih trgovina (list 56 spisa). Isto predstavlja, kako je to i navedeno u dopisu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Službe prevencije od 21. ožujka 2023., preventivnu, a ne sigurnosnu mjeru kojom bi bilo moguće spriječiti ili odvratiti počinjenje kaznenih djela razbojništva u trgovinama tuženika jer nije životno niti logično očekivati od radnika koji kod tuženika rade na radnom mjestu prodavača da budu fizički i mentalno sposobni spriječiti ili odvratiti počinitelje takvih kaznenih djela.

23. Tuženik tijekom postupka, osim navođenja da je postavio kamere u prostor maloprodajne trgovine, nije dokazao da je proveo odgovarajuće mjere zaštite i da je napad bio neotklonjiv unatoč provedenoj zaštiti, niti je dokazao da je ugradio kakve uređaje ili naprave za protuprovalnu zaštitu, odnosno poduzeo sigurnosne ili organizacijske mjere kojima bi spriječio počinjenje kaznenog djela razbojništva u svojim trgovinama.

24. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog suda, nije osnovan prigovor isključive krivnje treće osobe za nastanak štetnog događaja istaknut od strane tuženika i umješača.

25. Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prim. Gordanu Makariću, dr. med.

26. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka od 7. svibnja 2025. proizlazi da je tužiteljica bila izložena štetnom događaju 20. veljače 2024., da je na psihičkom planu razvila simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), u primarno psihički vulnerabilne strukture, kao posljedice izloženosti prijašnjoj pljački, što proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije, da je tužiteljica u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet pa i život, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja, da se aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi perzistiranje anksiozno-depresivne simptomatike, da između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza, da je kod tužiteljice došlo do povrede duševnog zdravlja jer je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, da je do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do tri dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do dva tjedna, da je trpjela slabiji oscilirajući strah sveukupno do šest tjedna, da je zaostao kasni, povremeni, oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj, da joj je tuđa pomoć pružana od strane ukućana bila potrebna kumulativno 20 sati (pratnje liječniku, pružanje psihološke potpore), da je status psihičkih funkcija stabiliziran 2. svibnja 2024., da duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti smanjenja životne aktivnosti cijeni s 5% te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

27. Tužiteljica nije imala primjedbi na citirani nalaz i mišljenje vještaka.

28. Umješač je podneskom od 2. rujna 2025. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u bitnome navodeći da je vještak duševne boli tužiteljice ocijenio s previsokih i neargumentiranih 5%, dok u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice nema dokaza o perzistiranju anksiozno-depresivne simptomatike te da je vještak pogrešno i neargumentirano ocijenio strah koji je tužiteljica pretrpjela.

29. Tuženik se na ročištu održanom 26. rujna 2025. pridružio prigovorima umješača na nalaz i mišljenje vještaka.

30. Očitujući se na prigovore tuženika i umješača, sudski vještak Gordan Makarić je na ročištu održanom 16. prosinca 2025. naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Pojasnio je da je nalaz i mišljenje sačinio na temelju analize dinamike štetnog događaja proizašle iz medicinske dokumentacije, analizom iste, uvidom u osobni zdravstveni karton tužiteljice te, konačno i odlučno, rezultata vlastitog ispitivanja, da je točno da je tužiteljica pregledana dva dana po štetnom događaju od strane psihijatra uz dijagnozu akutne stresne reakcije (F43.0), međutim, u preslici zdravstvenog kartona od 22. veljače 2024. pa nadalje opisuje se simptomatika koja je utvrđena i prilikom osobnog pregleda, a to su reaktivne anksiozno depresivne tegobe, da se dijagnoza mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja (F41.2) niti ne bilježi u medicinskoj dokumentaciji kao takva, već se jednokratno 4. siječnja 2021. u preslici zdravstvenog kartona bilježi dijagnoza drugog anksioznog poremećaja (F41), da je trajanje pretrpljenog straha iskazano u kumulativnom iznosu, a uvažavajući vrstu i narav psihičkih tegoba tužiteljice jer životno nije moguće da osoba trpi kontinuirani strah 24 sata dnevno, a isto tako nije moguće da je navedeno trpljenje straha u istom intenzitetu, već ono oscilira tijekom dana, da je strah, kao i fizička bol, subjektivna kategorija te da ne postoji objektivna dijagnostička metoda kojom se isti mogu utvrditi, da je navedenu ocjenu dao temeljem svega prije navedenog, svog stručnog znanja i dugogodišnjeg kliničkog iskustva te u konačnici pozitivnoj sudsko medicinskoj praksi, da dijagnoza na temelju koje tužiteljica ima trajne posljedice nije bitna, ali da se radi o elementima PTSP-a, da upućivanje na psihologijsko testiranje ovisi o odluci nadležnog liječnika, a isto je pomoćno sredstvo kojim se može detektirati određena simptomatika, ali zaključke iz navedenog tumači isključivo liječnik specijalist, da se u psihijatriji ne govori o završetku liječenja i izjednačavanju istog s potpunom remisijom, odnosno potpunim povlačenjem simptomatike, već se smatra da simptomatika može nadalje egistirati u svom kronificiranom obliku, da je u slučaju tužiteljice zadnji zapis o dijagnozi F43.0 2. svibnja 2024. pa je taj datum naveo kao datum stabilizacije psihičkih funkcija, da propisivanje blagog hipnotika Sanvala uz dijagnozu neorganske nesanice (F51) nije u nikakvoj uzročnoj vezi s ocjenom kvalifikatornih okolnosti iz njegovog nalaza i mišljenja, da je akutna stresna reakcija (F43.0) prolazan poremećaj i njegova simptomatika blijedi u pravilu unutar tri dana, ali ukoliko simptomatika i dalje perzistira, treba je prekvalificirati u neki drugi poremećaj sukladno kriterijima MKB-10.

31. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Gordana Makarića budući da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju, pregleda tužiteljice i uvida u njen zdravstveni karton. Prema ocjeni ovog suda, sudski je vještak usmeno na ročištu održanom 16. prosinca 2025. otklonio sve prigovore umješača i tuženika.

32. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO.

33. Sud je utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi, odnosno strah te duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

34. Budući da je nalazom i mišljenjem vještaka utvrđen intenzitet i trajanje straha kod tužiteljice od osam i pol tjedana, od čega je tužiteljica dva i pol tjedna trpjela jaki i umjereni strah, da je kod tužiteljice utvrđeno smanjenje životnih aktivnosti od 5%, da je tijekom postupka utvrđeno da tužiteljica zbog štetnog događaja i dalje osjeća strah kada na ulici vidi muškarca s crnom kapuljačom, da je još željela raditi, ali više ne može zbog štetnog događaja jer se boji te dob tužiteljice u trenutku nastupa štetnog događaja (67 godina), ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici u iznosu od 4.500,00 EUR.

35. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., pa je sud prilikom dosuđenja pravične novčane naknade tužiteljici uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2022. godine.

36. Na temelju odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO i članka 1089. stavka 2. ZOO, tužiteljici za 20 sati potrebne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. Na temelju odredbe članka 223. stavka 1. ZPP, sud je na temelju slobodne ocjene odredio cijenu sata nestručne pomoći u visini od 5,00 EUR/h uzimajući u obzir lokalne prilike u mjestu pružanja pomoći (tužiteljica prebiva u gradu Zagrebu). Stoga je tužiteljici po toj osnovi dosuđen iznos 100,00 EUR (20hx5,00 EUR).

37. Odredbom članka 1103. ZOO propisano je da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

38. Budući da je sudski vještak u nalazu i mišljenju naveo da je status psihičkih funkcija tužiteljice stabiliziran 2. svibnja 2024., tužiteljici su dosuđene zatezne kamate koje na iznos neimovinske štete teku od dana podnošenja tužbe, odnosno od 27. lipnja 2024. do isplate.

39. Zatezne kamate na iznos imovinske štete dosuđene su tužiteljici od dana donošenja presude s obzirom da troškovi tuđe pomoći, koju su tužiteljici pružali ukućani besplatno, predstavljaju materijalnu štetu, koja je u konkretnom slučaju određena prema cijenama u vrijeme donošenja presude, a na temelju odredbe članka 1089. stavka 2. ZOO.

40. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u stavku I izreke presude.

41. Tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu za iznos 2.100,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 27. lipnja 2024. do isplate odbijen je kao neosnovan jer je zatražen u previsokom iznosu. Stoga je odlučeno kao u stavku II izreke presude.

42. Stopa zatezne kamate određena je na temelju odredbe članka 29. stavaka 2. i 8. ZOO.

43. Ostali priloženi dokazi nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

44. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 2. ZPP i članka 155. ZPP, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23; dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 6.700,00 EUR.

45. Tužiteljici je dosuđen trošak sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 23. kolovoza 2024., od 5. prosinca 2024. (kojima se očitovala na navode tuženika), od 12. svibnja 2025. (kojim se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka i konačno uredila tužbeni zahtjev), od 3. rujna 2025. (kojim se očitovala na navode umješača) od 4x100 bodova (Tbr. 8/1), sastava podnesaka od 13. ožujka 2025. (u prilogu kojeg je dostavila zdravstveni karton), od 19. siječnja 2026. i od 26. veljače 2026. (u prilogu kojeg je dostavila dokumentaciju iz spisa koji se vodi pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu) od 3x25 bodova, pristup na ročište održano 12. studenog 2024. od 50 bodova (Tbr. 9/2), pristup na ročišta održana 14. siječnja 2025., 26. rujna 2025., 16. prosinca 2025., 3. ožujka 2026. i 26. svibnja 2026. od 5x100 bodova (Tbr. 9/1), razmatranje i pregled spisa poslovnog broja K-1660/2025 (budući da isti nije dostavljen sudu na uvid od strane Općinskog kaznenog suda u Zagrebu povodom zamolnice) od 25 bodova (Tbr. 36/1), što, uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 u vezi Tbr. 52/3) i uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46), ukupno iznosi 2.875,00 EUR.

46. Tužiteljica je uspjela u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine zahtjeva uspjela je sa 69% svog zahtjeva. Tuženik je u odnosu na tužiteljicu, što se tiče visine tužbenog zahtjeva, uspio sa 31%. Uzimajući u obzir omjer 100:69% u odnosu na 0:31%, tužiteljica je uspjela u sporu 84,5%, a tuženik 15,5%. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u omjeru od 69%, a što odgovara iznosu od 1.983,75 EUR.

47. Tužiteljici je, također, dosuđen trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu 300,00 EUR, budući da je tuženik osporavao osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

48. Stoga je odlučeno kao u stavku III izreke presude.

49. Tužiteljici nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 4. srpnja 2024. i 8. srpnja 2024. (u prilogu kojih dostavlja punomoć jer je urednu punomoć bila dužna dostaviti već uz tužbu), od 15. siječnja 2025. (u prilogu kojeg dostavlja dokaz o plaćanju predujma za provođenje medicinskog vještačenja), od 26. veljače 2025. (kojim predlaže provesti medicinsko vještačenje), od 7. listopada 2025. (kojim se protivi dokaznom prijedlogu tuženika) budući da isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, sukladno odredbi članka 155. stavka 1. ZPP.

50. Tužiteljici, također, nije priznata razlika preko dosuđenog iznosa za pristup na ročište održano 12. studenog 2024., sastav podnesaka od 13. ožujka 2025., 19. siječnja 2026. i 26. veljače 2026. te za razmatranje i pregled spisa poslovnog broja K-1660/2025 jer su predmetni troškovi u troškovniku zatraženi u previsokom iznosu.

51. Stoga je odlučeno kao u stavku IV izreke presude.

52. Zahtjev tuženika za naknadu troška postupka u iznosu 2.420,17 EUR te zahtjev umješača za naknadu troška postupka u iznosu 2.175,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, odbijeni su kao neosnovni, na temelju odredbe članka 154. stavka 2. ZPP.

53. Stoga je odlučeno kao u stavku V i VI izreke presude.

54. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 2. srpnja 2026.

Sutkinja

Mateja Cvitić Gašparac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.

3. Umješaču po pun.