Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PC, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 5. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika PC, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinskog ureda Zagreb, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području trošarina i posebnih poreza od 26. veljače 2025., broj: 58/2025, Klasa: 471-01/25-04/239, Ur.broj: 513-02-3035/104-2511 na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se prigovor okrivljenika PC te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način, da je uz primjenu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenik novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura, koja mu je izrečena tim prekršajnim nalogom dužan platiti u 5 jednakih mjesečnih obroka, s time da je prvi obrok dužan platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, dok je ostale obroke dužan platiti u roku od 30 dana od dana uplate prethodnog obroka.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, okrivljenik PC dužan je platiti paušalne troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 35,00 (tridesetpet) eura, u roku od 30 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik PC proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 192. stavka 5. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te mu je temeljem citirane zakonske odredbe izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura.
1.1. Temeljem odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona od okrivljenika je oduzeta imovinska korist, navedena u točki II izreke tog prekršajnog naloga.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 30,00 (trideset) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenik je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnio prigovor isključivo zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenik u bitnom navodi kako je do počinjenja prekršaja došlo zbog problema koje imaju sa aplikacijom A1, ukazujući kako njegova obitelj živi od poslovanja obrta, žena je na minimalcu, a mlađa kćer im je teško bolesna, predlažući stoga da se odmjerena novčana kazna smanji.
5. Prigovor je osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojim okrivljenik ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići upravo odmjerenom novčanom kaznom, a koja je za inkriminirani prekršaj propisana u iznosu od 2.650,00 do 53.080,00 eura.
8. Iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako je izdavatelj prekršajnog naloga na strani okrivljenika olakotno cijenio kajanje zbog počinjenog prekršaja, kao i činjenicu da se od njegovog obrta uzdržava više članova njegove obitelji, dok je otegotno cijenjena okolnost da se radi o počinjenju djela iznimne i očite društvene opasnosti, kao i činjenica da je ranije kažnjavan za iste ili slične prekršaje prekršajnim nalogom koji je postao pravomoćan 16. kolovoza 2024.
9. Budući je za inkriminirani prekršaj, za počinitelja fizičku osobu obrtnika propisana novčana kazna u iznosu od 2.650,00 do 53.080,00 eura, a ista je odmjerena u iznosu koji je tek nešto veći od njezinog posebnog minimuma, takva kazna razmjerna je i manjem iznosu koji za isporučena dobra i usluge u konkretnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom visok (3,90 eura), pa ovaj Sud smatra da takva kazna nije prestroga i odgovara okolnostima konkretnog slučaja, unatoč činjenici da je na strani okrivljenika, suprotno načelu zabrane dvostrukog vrednovanja, otegotno cijenjena njegova ranija pravomoćna kažnjavanost zbog počinjenja istovrsnog prekršaja, koja nije mogla biti cijenjena prilikom odmjeravanja kazne, s obzirom da ista predstavlja bitno zakonsko obilježje predmetnog prekršaja. Konačno, kako niti okrivljenik navode prigovora kojima ukazuje na loše imovinske prilike nije potkrijepio niti jednim relevantnim dokazom, bez osnove je njegov prijedlog da se primijeni institut ublažavanja kazne, posebice stoga što se radi o kvalificiranom obliku inkriminiranog prekršaja.
10. Slijedom navedenog, ovaj Sud je mišljenja kako je odmjerena novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja te je opravdano očekivati da će se istom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
11. Međutim, iako slijedom svega navedenog nije bilo osnovanih razloga da ovaj Sud preinači osporavani prekršajni nalog u odluci o kazni, smanjivanjem iste, prilikom određivanja roka za njeno plaćanje u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, vodio je računa o visini novčane kazne koja životno predstavlja veliko opterećenje za svakog prosječnog građanina te je odobrena obročna otplata iste, na način naveden u točki I izreke ove drugostupanjske odluke, pri čemu se ističe kako će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku.
12. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
13. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
14. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu 2. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Zagreb, Carinskom uredu Zagreb, Službi za nadzor, Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području trošarina i posebnih poreza u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.
