Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5187/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EKO-KART d.o.o., kao pravne osobe i KU, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenika EKO-KART d.o.o., kao pravne osobe i KU, kao odgovorne osobe podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinskog ureda Zagreb, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja od 7. ožujka 2025., broj: 24/2025, Klasa: 471-01/24-04/3414, Ur.broj: 513-02-3035/77-25-7 na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se prigovor okrivljenika EKO-KART d.o.o., kao pravne osobe i KU, kao odgovorne osobe, a u povodu tog prigovora i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se prekršaj činjenično opisan izrekom tog prekršajnog naloga zbog kojeg su okrivljenici proglašeni krivima, pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), te se temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset) eura, dok se uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, okrivljenici EKO-KART d.o.o., kao pravna osoba i KU, kao odgovorna osoba dužni su platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 35,00 (tridesetpet) eura, svaki, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenici EKO-KART d.o.o., kao pravna osoba i KU, kao odgovorna osoba proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te je temeljem citirane zakonske odredbe, okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 2.700,00 (dvijetisućesedamsto) eura, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura.

2. Istim prekršajnim nalogom, svaki okrivljenik je obvezan na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 25,00 (dvadesetpet) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenici su sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijeli zajednički prigovor, zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru okrivljenici u bitnom navode kako prekršaj zbog kojeg su proglašeni krivima nije počinjen s namjerom, izražavajući pri tom kajanje zbog istog te uz obećanje da isti neće ponavljati. Apostrofiraju ujedno kako posluju savjesno te do sada nikada nisu kažnjavani, predlažući stoga da se odmjerene novčane kazne ublaže.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Međutim, ovaj Sud je također po službenoj dužnosti utvrdio kako je izdavatelj prekršajnog naloga djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret pogrešno pravno kvalificirao, budući je glede prekršaja koji je predmet optužbe, primijenjen propis koji se ne može primijeniti (odredba članka 196. točka 4. Prekršajnog zakona). Naime, postupanje okrivljenika pravno je označeno kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, kojeg čini pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ne iskazuju isporuku dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuju ih gotovinom ili ne iskazuju ili ne iskazuju potpuno i/ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno te je takvo postupanje suprotno materijalnoj odredbi članka 62. stavka 4. istog Zakona. No, u činjeničnom opisu inkriminiranog prekršaja nije navedeno kako novčani iznos koji je naplaćen u gotovini za isporučena dobra nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, koja okolnost čini bitno obilježje tog prekršaja, ali je nesporno razvidno da okrivljenici nisu izdali račun carinskoj službenici za kupnju paketa vrećica naplaćenog 2,00 eura. Budući prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, čine pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, ako ne izdaju račune, postupanjem okrivljenika ostvarena su bitna obilježja inkriminiranog prekršaja, pa je ovaj Sud po službenoj dužnosti, otklonio počinjenu povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i djelo okrivljenika pravilno pravno označio, kao što je navedeno u točki I izreke ove drugostupanjske presude.

7. Ispitujući nadalje pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojim okrivljenici ukazuju kako su odmjerene novčane kazne prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena svakom okrivljeniku, a koja je za inkriminirani prekršaj za počinitelja pravnu osobu propisana u iznosu 2.650,00 do 66.360,00 eura, dok je za počinitelja odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana u iznosu od 660,00 do 5.300,00 eura.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su prilikom odmjeravanja kazne cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog prekršaja i njegove posljedice, pri čemu je otegotno cijenjena okolnost da se radi o počinjenju djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti, dok su olakotno cijenjene činjenice ranije prekršajne nekažnjavanosti okrivljenika, njihovo priznaje počinjenog prekršaja i kajanje zbog istog.

9. Kako okrivljenici navodima prigovora decidirano priznaju počinjenje prekršaja, izražavajući pri tom kajanje zbog istog, pridonoseći takvim svojim postupanjem brzom i efikasnom okončanju prekršajnog postupka i pokazujući svijest o zabranjenosti svog postupanja, s time da značaj pravilno utvrđenih olakotnih okolnosti nije cijenjen u dovoljnoj mjeri, budući ranija prekršajna nekažnjavanost okrivljenika ukazuje na njihovu sklonost poštivanju, a ne kršenju propisa, pri čemu je također propušteno vrednovanje činjenice da račun nije izdan za doista mali iznos (2,00 eura) te uvažavajući protek vremena od počinjenja djela, ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u konkretnom slučaju u njihovoj ukupnosti imaju značaj naročito olakotnih te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 2. i 1. Prekršajnog zakona. Stoga je uvažavajući navedeno, kao i vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj te granice ublažavanja iste za svakog od njih, okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna izrečena u posebnom minimumu novčane kazne do koje se ista može ublažiti, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena vrlo blizu iznosa do kojeg se može ublažiti maksimalno.

10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i utvrđena otegotna okolnost na strani okrivljenika koja se tiče objektivne težine djela, pa odmjerena novčana kazna svakom okrivljeniku, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se isitma postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.

13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za svakog okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj – preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 2. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Zagreb, Carinskom uredu Zagreb, Službi za nadzor, Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i ovlaštenog tužitelja.