Poslovni broj: K-237/2023-38

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tiboru Kovačiću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nikole Budora kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog TI zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., u tekstu: KZ/11) povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: KO-DO-362/2023 od 7. ožujka 2023., nakon održane javne rasprave 2. srpnja 2026., u prisutnosti savjetnika Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu PI, optuženika osobno te branitelja optuženika Boška Kordića, odvjetnika iz Zagreba dana 7. srpnja 2026. objavio je, a 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/11., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., u tekstu: ZKP/08), stavlja se izvan snage kazneni nalog protiv optuženog TI, poslovnog broja: K-237/2023-3 od 17. travnja 2023.

II. Na temelj članka 455. ZKP/08

Optuženi TI, sin T i II, rođen **.**.1953. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, vozač, u mirovini, s time da je zaposlen tri sata dnevno u obrtu svoje kćeri, s mirovinom od 250,00 eura, te plaćom od 351,00 eura, pismen, sa srednjom stručnom spremom, vlasnik kuće na adresi prebivališta veličine 60 m2, vlasnik automobila marke Mercedes, Model E300 hibrid, godina proizvodnje 2013., OIB: [osobni identifikacijski broj], razveden, otac jednog punoljetnog djeteta, bez čina, bez odlikovanja, kazneno neosuđivan, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak, na slobodi,

k r i v  j e

što je

8. srpnja 2022. oko 21:50 sati u Zagrebu, upravljajući osobnim automobilom marke „Mercedes“, registarskih oznaka [registarska oznaka], kolnikom Varaždinske ulice od jugozapada u smjeru sjeveroistoka te dolaskom do kbr. 25, protivno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08., 48/10., 74/1., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), olako držeći da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu, skrenuo u lijevo na dijelu kolnika gdje to neisprekidanom crtom bijele boje nije dopušteno, a da nije propustio vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera zadržavajući smjer kretanja, uslijed čega je na desnu bočnu stranu njegova vozila naletio motocikl registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao SI krećući se kolnikom Varaždinske ulice od sjeveroistoka u smjeru jugozapada, od koje siline naleta se odvojio od motocikla i pao na kolnik te zadobio teške tjelesne povrede u vidu prijeloma 2., 3. i 4. kosti donožja lijevog stopala,

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za tijelo ljudi pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, a kazneno djelo je počinjeno iz nehaja

čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

III. Na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11 optuženi TI osuđuje se na

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

IV. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom TI se izriče

UVJETNA OSUDA

a izrečena kazna zatvora se neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 3 (tri) godine od dana pravomoćnosti ove presude, ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1.,

6. i 8. ZKP/08 optuženi TI dužna je naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 42,47 eura (četrdesetdva eura i četrdesetsedam centi) na ime troškova izrade fotoelaborata i skice prometne nesreće, u iznosu od 212,36 eura (dvjestodvanaest eura i tridesetšest centi) na ime provedenog sudsko-medicinskog vještačenja, iznos od 717,94 eura (sedamstosedamnaest eura i devedesetčetiri centa) na ime provedenog prometnog vještačenja, te paušalni iznos od 200,00 (dvjesto) eura, koji je trošak dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude, te eventualne troškove opunomoćenika oštećenika, u iznosu koji će se utvrditi posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je optuženog TI za počinjenje kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11, na način kako je to opisano u izreci presude.

1.1. Sud je u odnosu na optuženika donio presudu kojom je izdao kazneni nalog, posl.br. K-237/2023-3 od 17. travnja 2023., na koji kazneni nalog je optuženik prigovorio, slijedom navedenog je sud navedeni kazneni nalog stavio izvan snage, te odlučio kao u točki I. presude.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, optuženik je naveo da ne priznaje počinjenje kaznenog djela stavljenog mu na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitano je: zapisnik o očevidu (list 2-3 spisa), skica mjesta događaja (list 4-5 spisa), medicinska dokumentacija na ime SI (list 6 spisa, list 10-11, list 60-69 spisa, list 80-95 spisa), zapisnik o kemijsko fizikalnom i toksikološkom vještačenju (list 8-9 i 12-13 spisa), nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr.med., spec. sudske medicine Anite Galić Mihić (list 100 -105 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskom vještaka za cestovni i zračni promet Srećka Hlišća (list 179 do 189) spisa. Pregledan je fotografski elaborat ( list 24-52 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvod iz kaznene evidencije za optuženika (list 164-165 spisa) i prekršajne evidencije (list 162-163 spisa).

3.1. Tijekom dokaznog postupka ispitan je u svojstvu svjedoka (oštećenog) SI te je dopunski ispitan vještak za cestovni i zračni promet Srećko Hlišć.

4. Na kraju dokaznog postupka optuženik je iznio obranu, navodeći da je u to vrijeme upravljao navedenim vozilom, koje je inače taksi vozilo i po pozivu stranke se uputio na to mjesto. U to vrijeme bio je moto susret Prigorje te je na tom mjestu bio veliki broj motocikala i auta, jer se na tom mjestu nalazi parkiralište. Dolazio je smjerom od Sesveta te je prikočio kako bi utvrdio gdje se nalazi stranka, koju je trebao odvesti u smjeru Sesveta, nije uočio stranku, zbog čega je skrenuo ulijevo tamo gdje se nalazi autobusna stanica, tamo se nalazila isprekidana linija nakon autobusne stanice, jer se nalazi ulaz u dvorište. Izvršio je skretanje, zastao, jer su prolazili ljudi i u tom trenutku je naletio motocikl koji ga je udario u zadnji kraj automobila bočno na suvozačevoj strani, s time da se motocikl odbio udesno, a vozač je preletio preko prtljažnog djela mog automobila. Ovo oštećenje na automobilu lijevo od rezervoara nastalo je upravo od držača noge suvozača motocikla, koji očito bio izbačen. Ujedno na oštećeniku su nastale ozljede na lijevoj nozi pa upravo to potvrđuje njegovu obranu. Automobil se nakon nesreće nije pomicao lijevo ili desno, već samo jedan metar unaprijed kako bi se maknuo s kolnika. Ujedno navodi da je i on sam vozač motora i po njegovom iskustvu, brzina kretanja od 40 do 50 km/h dopušta mogućnost obilaženja, ali ne i brzina od 65 do 80 km/h. U trenutku sudara je obavljao djelatnost taksi vozača. Taj dan je radio u popodnevnoj smijeni, ali se ne sjeća kada je krenuo s vožnjama. U trenutku skretanja nije bilo vozila sa suprotne strane. Poznata mu je cesta i često prolazim tamo.

5. Nije sporno da se predmetni događaj odvio 8. srpnja 2022. oko 21:50 sati u Zagrebu te da je optuženik upravljao osobnim automobilom marke „Mercedes“, registarskih oznaka [registarska oznaka], i to kolnikom Varaždinske ulice od jugozapada u smjeru sjeveroistoka. Također, nije sporno da je oštećeni SI upravljao motociklom registarskih oznaka [registarska oznaka], krećući se kolnikom Varaždinske ulice od sjeveroistoka u smjeru jugozapada. Također, nije sporno da je u navedenom događaju oštećenik zadobio teške tjelesne povrede u vidu prijeloma 2., 3. i 4. kosti donožja lijevog stopala.

6. Spornim se ukazuje je li optuženik postupio suprotno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u tekstu: ZSPC), odnosno je li skrenuo u lijevo na dijelu kolnika gdje to neisprekidanom crtom bijele boje nije dopušteno, a da pri tome nije propustio vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera zadržavajući smjer kretanja te je li navedeno postupanje u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom i nastankom ozljeda kod oštećenika. Spornim se ukazuje i sama brzina oštećenika te njegov doprinos nastanku prometne nesreće.

7. Na okolnost utvrđivanja spornih okolnosti, sud je ispitao svjedoka (oštećenog) SI, pročitao i izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju, dopunski ispitao vještaka za promet Srećka Hlišća te je na temelju analize svakog dokaza posebno te dovođenjem istih u međusobnu vezu i povezujući ih s obranom optuženika, utvrdio da je optuženik u inkriminirano vrijeme, na način opisan u izreci presude, počinio kazneno djelo iz članka 227. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 te ga je za isto kazneno djelo oglasio krivim.

7.1. Svjedok (oštećeni) SI u svome iskazu je naveo da se sjećam da je negdje u srpnju 2022. u večernjim satima, oko 22:00 sata, upravljao motociklom marke "Yamaha R6" zagrebačkih registarskih oznaka i kretao se iz smjera Sveti Ivan Zelina prema Sesvetama i dolaskom na raskršće za skretanje prema Adamovcu uočio dva ili tri vozila koji su namjeravali skretati prema Adamovcu, s time da je prvo vozilo stajalo i čekalo da on prođe kako bi ono moglo skrenuti. Upravljao je motociklom tako da je imao svu opremu, kacigu, motorističko odijelo, odnosno jaknu i rukavice. Prvo vozilo je stajalo i čekalo da on prođe, iza njega je bilo još jedno ili dva vozila, a onda nakon njih je bilo vozilo optuženika, marke "Mercedes", koje je u jednom trenutku samo skrenulo, oštećenik ga je prekasno uočio, odnosno nije mogao zakočiti na vrijeme, nije stigao, te je motociklom udario u njegova zadnja desna suvozačeva vrata, nakon čega je preletio preko auta, pao na cestu i bio pri svijesti. Nije vidio je li to vozilo, kojim je upravljao optuženik, dalo pokazivač smjera, s time da ne zna je li njemu dopušteno skretanje na takav način, ne sjeća se je li traka isprekidana ili ne. Zadobio je snažan udarac, boljelo ga je dok je disao, neki ljudi su došli do njega i netko mu je skinuo kacigu i kada su ga pridigli, zabolila ga je noga i ponovo je pao. Tom prilikom je zadobio ozljede noge, pukle su tri kosti u lijevoj nozi i imao je još nekakve ozljede unutarnjih organa, čini mu se slezena. Odveden je na hitnu i tamo je zadržan tijekom noći. Nakon oporavka je morao ići na fizikalne terapije koje su trajale 25 tretmana. Vremenske prilike toga dana bile normalne, bila je noć, bez magle, bez padalina, imao je upaljena svjetla na motociklu, jer taj motocikl automatski pali svjetla, a i ostala vozila su imala upaljena svjetla. Kretao se pravocrtno po ulici u smjeru Zagreba, a optuženik je skretao u lijevo prema kafiću pizzeriji "Ruta 66". Kretao se brzinom od oko 60 km/h, s time da je tamo dopuštena brzina do 50 km/h. Nakon pada, bio je od vozila optuženika udaljen metar do 1,50 metara, pa zaključuje da se nije mogao kretati velikom brzinom. Optuženik je njega mogao na vrijeme uočiti. Ova vozila koja su se nalazila i čekala za skretanje prema Adamovcu bila su na suprotnoj kolničkoj traci gdje se nalazilo i vozilo optuženika, s time da kolnik ima dvije trake. Na kolniku na njegovoj strani je bio samo on s motociklom.

7.2. Iz zapisnika o očevidu, skica mjesta događaja te fotodokumentacije razvidno je mjesto nastanka prometne nesreće, kao i oštećenja koja su nastala na optuženikovom automobilu i oštećenikovom motociklu.

7.3. U odnosu na ozljede koje je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio oštećeni SI, spisu prileži bolnička prijava KB „Dubrava“ iz koje proizlazi da je imenovani tom prilikom zadobio tešku tjelesnu ozljedu, dok je provedenim sudskomedicinskim vještačenjem potvrđeno da je oštećenik u prometnoj nesreći zadobio prijelome 2., 3. i 4. kosti donožja lijevog stopala. Navedeni prijelomi kostiju stopala čine cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, koja je mogla nastati u dinamici prometne nesreće kako to proizlazi iz stanja spisa.

7.4. Iz nalaz i mišljenje stalnog sudskom vještaka za cestovni i zračni promet Srećka Hlišća (list 179 do 189 spisa) proizlazi da je optuženik upravljao osobnim vozilom iz smjera jugozapada Varaždinskom ulicom u Belovaru te je skretao lijevo prema uređenom proširenju ispred kućnog br. 25, na mjestu gdje se između područja kratko isprekidanih linija nalazi puna razdjelna linija u dužini od 22 metra, dok mu je iz suprotnog smjera na motociklu nailazio oštećenik po svojoj desnoj voznoj traci. Kada je osobno vozilo počelo prelaziti na suprotnu stranu kolnika, oštećenik je reagirao snažnim kočenjem, pri kojem je došlo do sudara prednjeg dijela motocikla i stražnjeg dijela sredine desnog boka osobnog vozila, koje u tom trenutku skrenuto ulijevo bilo prednjim desnim kotačem na isprekidanoj rubnoj liniji kolnika i proširenja, a stražnjim desnim kutom na oko 0,95 metara od pune razdjelne linije, dok je motocikl bio za oko 1,75 metara od razdjelne linije. Kada je oštećenik reagirao kočenjem, kretao se brzinom od oko 70 km/h a reagirao je na oko 32,5 metara ispred mjesta sudara ili oko 2,0 sekundi prije sudara. Kod sudara je njegova brzina iznosila oko 38 km/h. Da se kod reagiranja kočenjem oštećenik kretao ograničenom brzinom od 50 km/h, sudar se ne bi dogodio. Brzina osobnog vozila kod sudara je mogla iznositi oko 12 km/h. S obzirom na postojeću preglednost od oko 150 metara prema smjeru nailaska motocikla kroz blagi desni zavoj, očekivalo bi se da prosječno pažljivi vozač u noćnim uvjetima na udaljenosti od 92,3 metra može zapaziti kutno svjetlo nadolazećeg motocikla, pa da je zato optuženik zastao na svojoj desnoj voznoj traci, do nesreće ne bi došlo. Do nesreće ne bi došlo i da je prelazio na suprotnu stranu kolnika na mjestu gdje je razdjelna linija kratko isprekidana.

7.4.1. Prometni vještak je u svojoj dopuni nalaza i mišljenja, ispitan na raspravi, naveo da se na kolniku Varaždinske ulice ispred autobusne stanice nalazi puna linija u duljini od 22 metra, a optuženik je upravo svojim vozilom započeo radnju skretanja na parkiralište na 9,1 metar dok je još bila puna linija što isti nije smio učiniti sukladno ZSCP. U slučaju kada bi optuženik skretanje poduzeo na mjestu kratko isprekidane linije ispred početka pune linije, odnosno na mjestu kratko isprekidane linije nakon završetka pune linije, nesreća se ne bi dogodila iz razloga jer su ta dva mjesta prostorno odmaknuta od mjesta sudara osobnog vozila s motociklom. Zbog tog prostornog pomaka sudar ne bi bio moguć. Kada bi se oštećenik kretao na mjestu nesreće ograničenom brzinom u naseljenom mjestu od 50 km/h do nesreće ne bi moglo doći, zato jer bi optuženik stigao obaviti izlazak s kolnika prije dolaska motocikla. Mjesto nesreće je pregledno u dovoljnoj duljini da je optuženik mogao vidjeti nailazak motocikla iz suprotnog smjera i pri brzini kojom se kretao. Optuženik nije mogao procijeniti razliku brzine budući da je ista relativno mala između 50 i 70 km/h, ali je mogao vidjeti dolazi li motocikl. Okolnost naleta motocikla prednjim kotačem na relativno krut bočni dio osobnog vozila u području praga, upućuje na zaključivanje na relativni pad brzine od oko 35 km/h. Brzina kretanja motocikla ovisi i o putu koji isti prijeđe nakon sudara pa ako je isti pao odmah iza mjesta sudara s obzirom na pragove koji se nalaze ne kolniku tada je minimalna brzina motocikla u trenutku sudara 38 km/h. Ovakva oštećenja dozvoljavala bi i veću brzinu kretanja motocikla u trenutku sudara, ali ne i manju što bi u konačnici kada se uzmu u obzir i tragovi kočenja ukazivalo i na nešto veću brzinu kretanja oštećenika od 70 km/h, pri čemu uzročno -posljedično postoji ograničenje u najvećoj mogućoj brzini prilaska, jer kočenje oštećenika ukazuje na postojanje neposredne opasnosti zbog kojeg motociklist koči. U slučaju ako bi relativni pad brzine u sudaru za motocikle iznosio 40 km/h, tada bi sudarna brzina s 38 km/h na 43 km/h. Budući da dužina traga kočenja ostaje nepromijenjena, dakle i dalje 17 metara, prilazna brzina motocikla će se promijeniti i iznositi će umjesto ranijih 70 km/h iznosit će 73 km/h. Mjesto reagiranja kočenjem više neće biti na 32,5 metara ispred mjesta sudara, već 33,2 metra ispred mjesta sudara, odnosno pomaknut će se unazad za svega 70 cm. Neće se u bitnome promijeniti okolnosti nastanka nesreće, već i dalje proizlazi da se nesreća ne bi dogodila kada bi se oštećenik kretao ograničenom brzinom u naseljenom mjestu od 50 km/h. Budući da najprije u kontakt dolazi motocikl svojim prednjim kotačem s stražnjim desnim vratima osobnog vozila, a nakon toga oštećenik biva izbačen sa sjedala prema naprijed isti mora preletjeti upravljač motocikla i zahvatiti tijelom stražnji desni gornji dio osobno vozila. Tako nešto nije moguće ako bi osobno vozilo u trenutku kontakta bilo zaokrenuto u smjeru sjeverozapada već isključivo ako je usmjereno prema sjeveroistoku odnosno siječe kut motociklu s lijeva i desno. U konkretnom slučaju tragovi koji su pronađeni na samom kolniku pokazuju da je motocikl snažno zakočen duž desne vozne trake za svoj smjer nešto desno od same sredine trake te da pri kraju traga kočenja s lijeve strane završetka traga se nalaze tragovi istjecanja tekućine motocikla. Dakle odnos ovih tragova pokazuju da je nakon sudara motocikl usmjeren u lijevo, a ne u desno. Da je motocikl usmjeren u desno u odnosu na trag kočenja onda bi i tragovi iscurijele tekućine bile desno od traga kočenja. U sudarnom položaju osobno vozilo po dijagonali izlazi s kolnika na parkiralište te zauzima desnu voznu traku motociklistu na način da je stražnji desni kut osobnog vozila udaljen od razdjelne linije oko 0,95 metara. Konkretan motocikl je širine ne glede raširenosti nogu samog oštećenika 0,71 metar što bi teoretski dozvoljavalo mogućnost prolaska tim slobodnim djelom oštećeniku desne vozne trake. Obzirom na pronađene tragove, odnosno kapljice i krhotine, vozilo optuženika je bilo u kretanju. Vještak je do zaključka o sudarnom kutu između motocikla i osobnog vozila došao temeljem tragova koji ukazuju da je motocikl morao biti skrenut ulijevo prema kapljicama, a i motociklist je skrenut relativno ulijevo u odnosu na svoj smjer kretanja, ovo relativno se odnosi na okolnost da osobno vozilo od prvog trenutka kontakta s motociklom odlazi u desnu stranu tako da motociklist koji se odmah zatim odvaja prelijeće stražnji dio osobnog vozila, a ne zabija se u stražnji dio desnog boka osobnog vozila u predjelu stražnjih desnih vrata. Oštećenje koje se vidi na stražnjoj desnoj bočnoj strani osobnog vozila nastalo je sekundarno, nakon što motocikl biva preusmjeren ulijevo, a osobno vozilo u trenutku kontakta nije statično nego odlazi u desno u odnosu na motocikl i oštećenika pa zato i mogu ostati ovi tragovi. U konkretnom slučaju na osobnom vozilu ne samo da su oštećena stražnja desna vrata, već na stražnjem desnom kotaču postoji tamna brisotina pneumatika. Navedeno znači da je slijed udara bio s desna nalijevo gledano smjerom kretanja osobnog vozila s primarnim kontaktom u području stražnjih desnih vrata pa ulijevo prema stražnjem desnom kotaču i stražnjoj desnoj stranici. Sudar nije statičan već je to proces koje vremenski teče, iako u kratkom vremenu, pri čemu osobno vozilo svojim smjerom izlazi iz putanje kako motocikla tako i oštećenika, upravo zato oštećenik ne dolazi u kontakt kao i motocikl primarno u području stražnjih desnih vrata, nego "kasni" te prelijeće prtljažni dio osobnog vozila. Ovo oštećenje na desnoj strani kod rezervoara moguće da je nastalo i od držača noge suvozača motocikla.

8. Iako je optuženik osporavao bilo kakvu odgovornost za kršenje prometnih propisa i posljedično uzrokovanje predmetne prometne nesreće, odnosno poricao učin kaznenog djela stavljenog mu na teret, analizom iskaza oštećenog SI, materijalne dokumentacije te nalaza i mišljenja prometnog vještaka Srećka Hlišća, nedvojbeno je utvrđeno da je povrijedio blanketnu odredbu članka 57. stavka 2. ZSPC i pri tome kršeći navedeni prometni propis, uzrokovao prometnu nesreću, u kojoj je druga osoba teško tjelesno ozlijeđena.

8.1. Naime, iz iskaza oštećenika proizlazi da je upravljao motociklom i kretao se iz smjera Sveti Ivan Zelina prema Sesvetama i dolaskom na raskršće za skretanje prema Adamovcu uočio dva ili tri vozila koji su namjeravali skretati prema Adamovcu, prvo vozilo je stajalo i čekalo da on prođe, iza njega je bilo još jedno ili dva vozila, a onda nakon njih je bilo vozilo optuženika, marke "Mercedes", koje je u jednom trenutku samo skrenulo, oštećenik ga je prekasno uočio, odnosno nije mogao zakočiti na vrijeme, nije stigao, te je motociklom udario u njegova zadnja desna suvozačeva vrata, nakon čega je preletio preko auta, pao na cestu i bio pri svijesti. Cijelo vrijeme vožnje je imao upaljena svjetla na motociklu. Takav iskaz, kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan, istinit, logičan te životan, u skladu je s materijalnom dokumentacijom, dakle provedenim očevidom i fotografijama motocikla i automobila optuženika, a posebice nalazom vještaka za promet Srećka Hlišća. Naime, u svome nalazu je naveo da, s obzirom na postojeću preglednost od oko 150 metara prema smjeru nailaska motocikla kroz blagi desni zavoj, očekivalo bi se da prosječno pažljivi vozač u noćnim uvjetima na udaljenosti od 92,3 metra može zapaziti kutno svjetlo nadolazećeg motocikla, pa da je zato optuženik zastao na svojoj desnoj voznoj traci, do nesreće ne bi došlo. Do nesreće ne bi došlo i da je prelazio na suprotnu stranu kolnika na mjestu gdje je razdjelna linija kratko isprekidana, dakle optuženik je upravo svojim vozilom započeo radnju skretanja na parkiralište na 9,1 metar dok je još bila puna linija, što isti nije smio učiniti sukladno ZSCP. Zaključno, vještak je naveo da u slučaju kada bi optuženik skretanje poduzeo na mjestu kratko isprekidane linije ispred početka pune linije, odnosno na mjestu kratko isprekidane linije nakon završetka pune linije, nesreća se ne bi dogodila iz razloga jer su ta dva mjesta prostorno odmaknuta od mjesta sudara osobnog vozila s motociklom. Ujedno, mjesto nesreće je pregledno u dovoljnoj duljini da je optuženik mogao vidjeti nailazak motocikla iz suprotnog smjera i pri brzini kojom se kretao.

8.2. Uzimajući u obzir navedena utvrđenja, nesporno je utvrđeno da optuženik inkriminiranog dana, prije skretanja ulijevo, nije propustio motocikl s kojim je upravljao oštećenik, koje je dolazilo iz suprotnog smjera i koji je zadržao svoj smjer kretanja, na koji način nije postupio sukladno odredbi članka 57. stavka 2. ZOSPC, pa je isti, bez potrebnih provjera i lošom procjenom udaljenosti, izvršio radnju skretanja na nedopuštenom dijelu kolnika i time presjekao put motociklu kojim je upravljao oštećenik, koji ga je prekasno uočio, odnosno nije mogao zakočiti na vrijeme, te je motociklom udario u njegova zadnja desna suvozačeva vrata, nakon čega je preletio preko auta, pao na cestu i teško se tjelesno ozlijedio. Naime, iz nalaza i mišljenje sudskomedicinskog vještaka proizlazi da je oštećen ik uslijed pada zadobio ozljede u vidu prijeloma 2., 3. i 4. kosti donožja lijevog stopala, a mehanizam nastanka ove ozljede uklapa se u dinamiku predmetne prometne nesreće.

8.3. Na opisani je način optuženik, kršenjem članka 57. stavka 2. ZOSPC, dakle, propisa o sigurnosti prometa na cestama, ugrozio promet te je izazvao predmetnu prometnu nesreću u kojoj je druga osoba teško tjelesno ozlijeđena, čime su u njegovom ponašanju ostvarena objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 2. KZ/11. Optuženik je pri tome postupao s oblikom krivnje koji se naziva svjesni nehaj, bio je svjestan da takvom svojom vožnjom, dakle poduzimanjem radnje skretanja ulijevo bez da se prethodno uvjerio da isto može učiniti bez opasnosti po ostale sudionike u prometu i na mjestu gdje skretanje uopće nije dopušteno, može uzrokovati prometnu nesreću, ali je olako smatrao da se to neće dogoditi, odnosno da će to moći spriječiti.

8.4. S obzirom da u ponašanju optuženika nisu utvrđene okolnosti koje bi dovodile u sumnju njegovu ubrojivost u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela, ovaj sud je utvrdio da su u njegovom ponašanju ostvarena i sva objektivna i sva subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 2. KZ/11 za koje je oglašen krivim.

9. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećenika, cijeneći isti vjerodostojnim, logičnim i životnim, isti je u skladu s materijalnom dokumentacijom, posebice nalazom vještaka za promet i sudskomedicinskog vještaka.

9.1. Nalaz i mišljenje vještaka za promet Srećka Hkišća, kao i nalaz i mišljenje sudskomedicinskih vještaka dr. Anite Galić Mihić, sud je u cijelosti prihvatio kao stručne, obavljene u skladu s pravilima struke i vjerodostojne, isti se međusobno nadopunjuju, potkrijepljeni su materijalnom dokumentacijom, iskazom oštećenika i dijela obrane optuženika.

9.2. Obrana optuženika sud je cijenio kao nevjerodostojnu, razvidno da je optuženik pokušao umanjiti i isključiti svoju kaznenopravnu odgovornosti, a takva obrana je u suprotnosti s iskazom oštećenika, materijalnom dokumentacijom i nalazima oba vještaka. Dakle, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, a prema pronađenim i fotografiranim tragovima, utvrđeno je da je optuženik skretao ulijevo preko pune linije, ne kako je isti naveo u obrani, preko isprekidane linije, a što je i sam vještak u prigovoru na njegov nalaz, otklonio. Također, dinamika same prometne nesreće, opisana od strane optuženika, također nije potvrđena niti materijalnom dokumentacijom, niti nalazom prometnog vještaka, ali niti iskazom oštećenika, u dijelu mogućnosti uočavanja, kao i mjesta sraza motocikla i automobila.

9.3. Pročitana materijalna dokumentacija u cijelosti je prihvaćena, s obzirom da nije bilo čime dovedena u sumnju, niti su stranke osporavali autentičnost istih.

10. Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženiku za počinjeno kazneno djelo ovaj sud je, uzimajući u obzir okvir za izricanje kazne za kazneno djelo iz članka 227. stavka 2. KZ/11, uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženika, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

10.1. Olakotnim okolnostima optuženiku sud je cijenio činjenicu da je kazneno nekažnjavana osoba, pa se navedeni događaj može promatrati kao pojedinačni eksces u njegovom ponašanju, a nikako kao uobičajeno ponašanje. Ujedno, sud je i olakotnim cijenio njegovu stariju životnu dob.

10.2. Od otegotnih okolnosti na strani optuženika sud je našao u njegovoj nekritičnosti u počinjenju kaznenog djela, ali i prekršajnu kažnjavanost upravo za dva prometna prekršaja.

10.3. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene olakotne i otegotne okolnosti, kao i činjenicu da je za kazneno djelo iz članka 227. stavak 2. KZ/11 zapriječena kazna zatvora u trajanju do 3 godine, te cijeneći način počinjenja kaznenog djela i društvenu opasnost djela, prijašnji život optuženika, njegove osobne prilike te ponašanje nakon počinjenja djela, ovaj sud je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci. Uzimajući u obzir težinu te društvenu opasnost ovog kaznenog djela, sud smatra da će upravo kazna zatvora na koju je optuženik osuđen, postići svrhu kažnjavanja odnosno izraziti društvenu osudu zbog učinjenog kaznenog djela, te utjecati kako na optuženika, tako i na druge da ne čine kaznena djela. Međutim, cijeneći olakotne okolnosti utvrđene kod optuženika, posebice raniju neosuđivanost za kaznena djela, ovaj sud smatra da i bez izvršenja kazne zatvora optuženik neće ubuduće činiti kaznena djela, zbog čega je optuženiku izrečena i uvjetna osuda prema kojoj se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci neće izvršiti, ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od 3 godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. Naime, ocjena je ovog suda da će već i sama uvjetna osuda utjecati na optuženika u dostatnoj mjeri da se ubuduće odgovorno ponaša u prometu i ne čini povrede prometnih propisa kao i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje sa društveno priznatim normama.

11. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. ZKP/08 odbio dokazni prijedlog oštećenika za pribavu sudskog spisa OGS-a poslovnog broja: Pn-2567/2023 kao odugovlačeći, se uvidom u spis ne bi utvrdile nove činjenice bitne za ovaj postupak. Ujedno, sud je odbio i dokazni prijedlog optuženika za provođenjem kombiniranog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja kao odugovlačeći obzirom da su sve relevantne činjenice utvrđene u navedenom postupku, posebice dopunskim ispitivanjem vještaka prometne struke, ali i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka iz kojeg proizlazi da je oštećenik zadobio ozljede koje su mogle nastati u dinamici prometne nesreće kako proizlazi iz stanja spisa, dok iz nalaza i mišljenja vještaka za promet, koji je u dva navrata dao dopunu svoga nalaza i na raspravi, kada su mu stranke postavljale pitanja, je utvrđena uzročno posljedična veza između prometne nesreće i ozljeda oštećenika.

12. Na temelju zakonske odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08 naloženo je optuženiku naknaditi trošak ovog kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 200,00 eura, visina koje je odmjerena cijeneći duljinu trajanja i složenost kaznenog postupka, te naknaditi trošak provedenih prometnog i sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 972,77 eura, koje sve troškove je dužan naknaditi u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Sud smatra da navedeni troškovi neće ugroziti egzistenciju optuženika, obzirom je riječ o osobi s redovnim primanjima i vlasnikom nekretnina i pokretnina.

U Zagrebu 2. srpnja 2026.

Sudac:

Tibor Kovačić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju istovjetna primjerka za sud i stranke, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, KO-DO-362/2023,

2. Optuženi TI,

3. Branitelj optuženika Boško Kordić, odvjetnik iz Zagreba,

4. Oštećeni SI,

5. Opunomoćenik oštećenika Bruno Milinković, odvjetnik iz Zagreba,

6. Spis.