REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Ovr-4234/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Juri Pezelju, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnice osiguranja UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], povodom prijedloga za osiguranje privremenim mjerama, dana 2. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja LT za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine podnesen 15. prosinca 2025. kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Predlagateljica osiguranja u prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine u bitnom navodi da je jedina vlasnica stana na adresi [adresa] u [adresa] te da njena majka ĐT na njemu ima upisano doživotno pravo plodouživanja ali stan koristi samo povremeno nekoliko dana godišnje kojom prilikom sa sobom dovodi UT (protivnica osiguranja) koja nema nikakvo pravo korištenja njenog stana. Navodi da je uslijed niza događaja koji joj uznemiravaju posjed podnijela i kaznenu prijavu protiv nje, pa kako postoji opravdan strah od ponavljanog uznemiravanja posjeda, predlaže donijeti privremenu mjeru kojom će sud zabraniti protivnici osiguranja ulazak u stan bez izričitog dopuštenja predlagateljice osiguranja te da naloži plodouživateljici ĐT da ne smije dovoditi treće osobe bez njene prethodne pisane suglasnosti kao i da se privremeno ograniči izvršavanje prava plodouživanja u dijelu koji omogućava nenajavljene dolaske, dovođenje trećih osoba i bilo kakav pristup stanu bez pristanka vlasnice, dok traje mjera zaštite.
2.U dopunama prijedloga ukazuje da se radi o praznom i zloupotrijebljenom korištenju prava plodouživanja bez njegove prave svrhe te da nema potpuni nadzor nad troškovima koji terete nekretninu jer je većina obveza prenesena na korisnicu plodouživanja.
3.U odgovoru na prijedlog, protivnica osiguranja navodi da ona i njena kćerka, inače unuka plodouživateljice, koriste stan za potrebe liječenja kćerke koje joj je potrebno od rođenja te da stan koriste s pažnjom dobrog domaćina a s plodouživateljicom je sklopljen i ugovor o najmu stana za koje je preuzeto i plaćanje režijskih troškova i troškova održavanja. Ističe da prema zakonu plodouživatelj može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja i za to mu ne treba nikakva i ničija suglasnost, a vlasnik stana mora trpjeti izvršavanje plodouživateljevih prava i ovlasti na svojoj stvari. Zato predlaže odbiti prijedlog za donošenje privremene mjere.
4.Prijedlog nije osnovan.
5.U čl. 346 st. 1 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6.U čl. 347 st. 1 OZ propisane su vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, te proizlazi da sud može odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takvog osiguranja. Također, sud može, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
7.Dakle, da bi se uopće razmatrao prijedlog, osim podataka iz čl. 341 OZ, mora postojati vjerojatnost da tražbina, kako ju predlagatelj obrazlaže, postoji te da protivnik osiguranja svojim postupcima (radnjama) sprječava ili znatno otežava ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Nadalje, u prijedlogu mora biti navedeno u kojem roku će biti pokrenut postupak radi opravdanja donesene mjere (tražbine za koju se traži osiguranje).
8.Prema podatcima u spisu proizlazi da predlagateljica osiguranja svoju tražbinu prema protivniku osiguranja obrazlaže činjenicom da njena majka kao nositeljica prava plodouživanja na stanu u [adresa], bez njenog odobrenja u stan dovodi svoju snahu (protivnicu osiguranja) što je kulminiralo sukobima, pozivima policiji, podnošenjem kaznene prijave te obraćanje Zavodu za socijalni rad. U tom kontekstu predlagateljica zapravo traži da sud zabrani takve dolaske u stan protivnici osiguranja a ujedno i da ograniči pravo plodouživateljici glede dovođenja trećih osoba u stan bez njenog dopuštenja. Međutim, ostvarenje takve tražbine prema protivnici osiguranja, ukoliko bi i postojala na određenom stupnju vjerojatnosti, mora biti radnjama protivnice osiguranja sprječavano i znatno otežavano, odnosno da bi ono prouzrokovalo nasilje i nastanak nenadoknadive štete. A to iz dostavljene dokumentacije sud nije utvrdio, dapače, protivnica osiguranja je priložila u spis ugovor o najmu stana iz kojeg je razvidno da ovlaštenica plodouživanja u okviru svojih ovlaštenja iz čl. 204 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 52/25., dalje ZVDSP) daje stan na uporabu svojoj snahi, sinu i unuci za potrebe njenog liječenja te se ugovara plaćanje najamnine u visini godišnjih režija. Iz takvog postupanja plodouživateljice i načina služenja svojim pravom kao i radnji protivnice osiguranja koja je dolazila u stan na poziv svoje svekrve te sklopila ugovor o uporabi stana za sebe, supruga i kćerku, sud ne nalazi elemenata koji bi ukazivali na osujećenje ili onemogućavanje bilo kakvih tražbina predlagateljice osiguranja. Nadalje, sud nije utvrdio niti da bi se radilo o potrebi reguliranja međusobnih odnosa stranaka glede eventualnog sprječavanja nasilja ili nenadoknadive štete, imajući u vidu prijave zbog uznemiravanja, jer su te prijave u sferi tumačenja predlagateljice osiguranja oko opsega sadržaja i načina korištenja ovlaštenja prava plodouživanja. Ukoliko i postoje određena obiteljska neslaganja i ukoliko je potrebno drugačije urediti korištenje predmetnog stana, onda za to postoje drugi postupci u kojima se rješavaju sporna pitanja. Međutim, postupak osiguranja privremenim mjerama je specifičan pravni put kojim se sporna pitanja i odnosi ne rješavaju, već se samo osigurava da se do trenutka njihovog rješenja (sudskim putem) ne osujeti tražbina koja je predmetom postupka odnosno da ne nastane šteta koja se ne bi kasnije mogla nadoknaditi.
9.Iz svega naprijed navedenog proizlazi da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da bi predloženu mjeru trebalo donijeti iz razloga što bi tražbina glede zabrane dolaska u stan protivnici osiguranja bila na bilo koji način sprječavana ili znatno otežana od strane protivnice osiguranja, niti da bi se time promijenilo postojeće stanje stvari. Stoga je na temelju svih podataka i podastrijetih dokaza valjalo prijedlog odbiti i odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 2. srpnja 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od dana primitka. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u 3 istovjetna primjerka ovom sudu a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. predlagateljici osiguranja uz podn. 2.4.2026. s prilozima
2. protivnici osiguranja (na znanje)
