REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-7061/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Barbir, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Crkvenac-Franković u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika Zagrebački holding d.o.o. – podružnica Zagrebačke ceste i II. okrivljenika ŽP, zastupani po branitelju Miroslavu Leko, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Leko & partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora na obavezni prekršajni nalog, PU zagrebačke, I Postaje prometne policije, klasa: 211-07/26-35772 urbroj: 511-19-44-26-1 od dana 16.4.2026. nakon žurnog postupka, na temelju čl.179.st.2. Prekršajnog zakona, javno je objavio dana 2. srpnja 2026. i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl.182. točka 3. Prekršajnog zakona

I. Okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, OIB:85584865987, sa sjedištem u [adresa], i

II. okrivljenik: CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1988. godine u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e

da dana 2. ožujka 2026. godine u 20,48 sati u Zagrebu, na križanju ulica I Petruševec i Radnička cesta, nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja sigurnog prometa tj. nisu sanirali niti adekvatno obilježili prometnim znakovima oštećeni dio kolnika (metalni poklopac-šaht dimenzija 0,60 m x 00,60 m) koji je prilikom prelaska vozila izbačen iz svog ležišta, a koji se nalazi na desnoj prometnoj traci u smjeru juga Radničke ceste za oko 350 metara južnije od križanja sa Ulicom I. Petruševec, uslijed čega je došlo do prometne nesreće na način da je EP upravljajući osobnom automobilom oznaka [registarska oznaka], desnom prometnom trakom za ravno, zapadnog kolnika Radničke ceste u smjeru juga, dolaskom do oko 350 metara južnije od križanja sa Ulicom I. Petruševec naletio svojim prednjim lijevim kotačem na neobilježeni otvoreni šaht kojom prilikom je oštetio pneumatik kao i aluminijski naplatak, pri čemu nije bilo ozlijeđenih osoba već je nastala materijalna šteta,

pa da bi time počinili prekršaj iz članka 6. stavak 2. kažnjiv po članku 6. stavak 5. i 6. u svezi s čl. 293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II) Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. i 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, I Postaja prometne policije izdala je obavezni prekršajni nalog klasa: 211-07/26-435772 urbroj: 511-19-44-26-1 od dana 16.4.2026. protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. I i II okrivljenik su u pisanoj obrani naveli:" u pobijanom nalogu nije naznačeno vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda, niti vrijeme kada su ostvarena obilježja samog prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno kada su svojim svjesnim propuštanjem onemogućili sigurno i neometano odvijanje prometa zbog nepoduzimanja mjera, odnosno nisu adekvatno obilježili i osigurali prometnim znakom oštećenje kolnika, odnosno metalni šaht. Dakle, nepoznat je i neutvrđen jedan od elemenata prekršaja iz čl. 16. Prekršajnog zakona.

Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog nema sve elemente propisane člankom 160.st.2. (toč.6.) Prekršajnog zakona pa bi okrivljenike presudom trebalo osloboditi odgovornosti.

O navedenoj okolnosti postoji i sudska praksa pa je tako Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudi posl. br. Pp-10478/2024 od dana 25.11.2024. godine oslobodio optužbe okrivljenike u gotovo istom činjeničnom stanju.

Odredbom čl. 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje.

Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Ulica Radnička cesta je u zemljišnim knjigama definirana kao nerazvrstana cesta - javno dobro u općoj uporabi, a kojima upravlja Grad Zagreb kao jedinica lokalne i područne samouprave, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju nerazvrstanih cesta.

Dokaz: - uvid u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, K.O. 999901, GRAD ZAGREB, zk. ul. [broj ZK uloška]

Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o iskakanju metalnog šahta, te imajući u vidu gore navedeni status prometnica u pitanju, razvidno je da se radi o problematici za koju je nadležan nositelj stvarne služnosti ujedno i po Zakonu o komunalnom gospodarstvu nadležan za održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda u koje svakako spadaju i tzv. poklopci šahtova postavljeni na prometnicama. Nadalje, odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti.

Odredbom čl. 64. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da je građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza jedinica lokalne samouprave odnosno osoba na koje je ta obveza prenesena u skladu s ovim Zakonom ili posebnim zakonom.

Odredbom čl. 23. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se pod održavanjem građevina javne odvodnje oborinskih voda podrazumijeva upravljanje i održavanje građevina koje služe prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih voda iz građevina i površina javne namjene u građevinskom području, uključujući i građevine koje služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda, osim građevina u vlasništvu javnih isporučitelja vodnih usluga koje, prema posebnim propisima o vodama, služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda.

Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetnih cesta nikako ne može biti prvookrivljeni. U konkretnom slučaju, odgovornost leži na pravnoj osobi nadležnoj za regulaciju oborinskih voda, odnosno obavljanje poslova javne odvodnje oborinskih voda u što svakako spada i održavanje šahtova i poklopaca šahtova, a navedena odgovornost proizlazi i iz činjenice da je ista upisana i kao korisnik stvarne služnosti u svrhu provedbe projekta odvodnje na području prometnica gdje se dogodio inkriminirani događaj.

Nadalje, okrivljenici nisu niti imali prethodna saznanja o oštećenju poklopca šahta. Dežurna služba okrivljenika je izašla na teren nakon dojave hitnih službi te je vratila poklopac na mjesto i označili ga, a nadcestarija je odmah, dana 03. 03. 2026. godine zavarila predmetni poklopac i time ga sanirala.

Dokaz: -Dnevnik dežurne službe okrivljenika i fotografija

U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća sukladno Pravilniku o održavanju cesta, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom.

Odredbom članka 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa. S obzirom na to da je prvookrivljenik nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, odnosno od prethodnog pregleda ceste nije prošlo više od mjesec dana, a u međuvremenu nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju oštećenja, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti drugookrivljenika kao odgovorne osobe.

Naime, šaht kanalizacije je odmah po dojavi hitnih službi označen te i saniran. Kako, u konkretnom slučaju, u obveznom prekršajnom nalogu nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno ne zna se kada je sporno oštećenje nastalo, a odmah po dojavi hitnih službi, Dežurna služba je izašla na teren i propisno označila i sanirala oštećenje — dakle, obilježja prekršaja nisu niti ostvarena, kada bi procesna legitimacija na strani okrivljenika i postojala, obzirom da je Dežurna služba I okrivljenika, reagirala i označila, te sanirala oštećenje, odmah po dojavi hitnih službi — stoga prekršajne odgovornosti na strani okrivljenika u svakom slučaju nema.

3. Sud je pročitao izvješće o poduzetom, izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, kroki skicu mjesta događaj i izvadak iz prekršajne evidencije za okr.

4. Iz izvješća o počinjenom prekršaju i zapisnika o očevidu utvrđeno je da se nezgoda dogodila dana 2. ožujka 2026. godine u 20,48 sati u Zagrebu, na križanju ulica I Petruševec i Radnička cesta, da nema građana – očevidaca niti su predloženi, da je na vozilu [registarska oznaka] kojim je upravljao EP oštećen pneumatik kao i aluminijski naplatak od naleta na neobilježeni otvoreni šaht.

5. U daljnjem tijeku postupka sud je izvršio uvid u skicu mjesta događaja, pa je u cilju svrsishodnosti i efikasnosti prekršajnog postupka, donio odluku i odustao od provođenja dokaza saslušanja svjedoka policijskog službenika i svjedoka vozača oštećenog vozila BP budući je utvrđeno da isti nemaju saznanja o odlučnoj činjenici, odnosno o točnom vremenu nastanka predmetne udarne rupe, te kako niti u zapisniku o očevidu, niti u drugoj dokumentaciji nije naveden odlučni podatak o vremenu nastanka sporne udarne rupe, pa je ta okolnost ostala neutvrđena u postupku.

6. Slijedom navedenog, sud na temelju provedenih dokaza nije utvrdio točno vrijeme nastanka predmetne udarne rupe na kolniku, što je odlučna okolnost za procjenu postojanja eventualne odgovornosti I. i II. okrivljenika za propuštanje svojih obveza da vode brigu i pravovremeno poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa. Obzirom da drugih dokaza na temelju kojih bi sud mogao utvrditi odlučnu okolnost o vremenu nastanka udarne rupe, nema, sud je u nedostatku dokaza I. i II. okrivljenike oslobodio optužbe temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona.

7. Prekršajni postupak je obustavljen, pa je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

8. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, dana 2. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Mirjana Crkvenac-Franković

Ivana Barbir

Temeljem odredbe čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude žalba nije dopuštena.

1. I okrivljeniku, Zagrebačkom holdingu- Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa]

2. II okrivljeniku, CP, [adresa]

3. branitelju okrivljenika, Odvjetničkom društvu Leko i partneri, Zagreb, Domagojeva 18,

4. tužitelju, PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb, Heinzelova 98, 10000 Zagreb

5. pismohrana, ovdje