REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

OVRV-20847/26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Bošku Jurčeviću, po prijedlogu sudskog savjetnika Gorana Loze, u pravnoj stvari ovrhovoditelja: HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, OIB:43965974818, zastupan po punomoćniku Kruno Perona, odvjetnik u Splitu, protiv ovršenika: ZĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 02.srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog za ovrhu od 01.lipnja 2026. i ukidaju se sve provedene radnje.

Obrazloženje

Ovrhovoditelj HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb dana 01.lipnja 2026.godine podnio je elektroničkim putem nadležnom Općinskom sudu u Splitu protiv ovršenika ZĐ i ĐĐ prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

Javni bilježnik kome je povjeren u rad navedeni je proslijedio predmet Općinskom sudu u Splitu na nadležno odlučivanje budući je budući je u vjerodostojnoj ispravi, temeljem koje je pokrenut ovaj postupak, označen prednik ovršenika, odnosno osoba koja je u vjerodostojnoj ispravi naznačena kao ovršenik, PĐ, umrla je prije pokretanja ovog postupka.

Prema rješenju o nasljeđivanju iza smrti pok. PĐ broj: O- 1467/13 UPP/OS-68/13, utvrđeno je da je da je ista umrla 13.10 2012., prije pokretanja ovog postupka.

Sukladno članku 3. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 dalje: OZ), ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja.

Odredbom članka 77. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22, dalje: ZPP), a u svezi sa člankom 21.OZ-a propisano je da stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

Člankom 82. ZPP-a propisano je da će sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, zastupali li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kada je ono potrebno.

Naime, prema odredbi članka 31. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ) vjerodostojna isprava je račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata. Prema stavku 2. toga članka vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

Odredbom čl. 32. OZ-a propisano je: "(1) Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik. "

Citirane odredbe o prijenosu tražbine ili obveze odnose se samo na osobe koje nisu označene kao vjerovnici, odnosno dužnici u ovršnoj ispravi na temelju koje se predlaže ovrha, dakle ne i vjerodostojnoj ispravi iz članka 31. stavka 1. OZ-a. Ovo stoga jer sama vjerodostojna isprava predstavlja osnovu za ishođenje ovršne isprave (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje sadrži nalog za plaćanje) protiv osobe na koju se ta isprava odnosi. Slijedom navedenog, na temelju vjerodostojne isprave u kojoj je naznačeno dugovanje pok. pravnog prednika ovršenika i rješenja o nasljeđivanju iza njegove smrti, nisu ispunjeni uvjeti za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave od strane javnog bilježnika ili suda protiv ovršenika.

Međutim, primjena odredbi članka 32. stavak 1. i 2. OZ-a odnosi se samo na ovrhu na temelju ovršne isprave, a ne i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Ovakav stav je iznesen i u Zaključku sa sastanka Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova, posl. br. Su IV–56/2023-9, od 23. studenog 2023. (točka 6.) i odlukama županijskih sudova, primjerice: Rješenje Županijskog suda u Zadru Gž Ovr-156/2023-2 i Rješenje Županijskog suda u Zagrebu Gž Ovr-488/2023-3.

Stoga, obzirom na iznijeto, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 02.srpnja 2026.

Sudac

Boško Jurčević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka

DNA: ovrhovoditelju po punomoćniku

u spis