REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU
Ulica Andrije Hebranga 9, Metković
Poslovni broj Pp-1081/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji Jeleni Ćelić, uz sudjelovanje Marije Obradović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: 1. ADEL GRADNJA d.o.o., kao pravne osobe i 2. FA, kao odgovorne osobe, oboje zastupani po branitelju Domagoju Greguriću, odvjetniku iz odvjetničkog društva Nadramija i partneri, zbog prekršaja iz čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) kažnjiv po čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. istog zakona i čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) kažnjiv po čl. 150. st. 1. t. 2. i st. 3. istog zakona, povodom prigovora okrivljenikâ protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata RH, Područnog ureda Split, Ispostava Metković, klasa: 116-02/24-01/2884, urbroj: 443-02-03-19-24-4 od 11. srpnja 2024. godine, nakon završene glavne i javne rasprave održane 2. srpnja 2026. u prisutnosti okrivljenikâ 1. i 2. i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, objavljene istog dana
p r e s u d i o j e
I. Na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 - dalje PZ)
OKRIVLJENICI: 1. Trgovačko društvo ADEL GRADNJA d.o.o. za graditeljstvo
sa sjedištem u [adresa], ΟΙΒ: 58436516631, kao pravna osoba,
2. FA rođen **.**.1958. s prijavljenim
boravištem u [adresa], direktor Adel gradnja d.o.o., koji društvo zastupa pojedinačno i samostalno kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, OIB: [osobni identifikacijski broj],
k r i v i s u
a) zbog toga što okrivljeni radnike:
2. RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 29.08.2022.god. nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 29.08.2022.god., već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 30.08.2022.god.
3. IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 14.08.2023.god. nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 14.08.2023.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 17.08.2023.god.
5. GA OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 22.03.2024.god. nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 22.03.2024.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 25.03.2024.god.
6. Kazem UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 11.12.2023.god. nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 11.12.2023.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 14.12.2023.god.
7. AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 22.03.2024.god. nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 22.03.2024.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 25.03.2024.god.
8. ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 19.05.2022.god. nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 19.05.2022.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 01.06.2022.god.,
a što su bili dužni u skladu s odredbom čl. 112. st. 1. 1. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, (Narodne novine broj: 157/13., 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) kojim je propisana obveza poslodavca da dostavlja podatke za vođenje matične evidencije, konkretno podatke o početku osiguranja osiguranika najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
čime su u odnosu na:
radnika pod 2. dana 29.08.2022.god.,
radnika pod 3. dana 14.08.2023.god.,
radnika pod 5. dana 22.03.2024.god.,
radnika pod 6. dana 11.12.2023.god.,
radnika pod 7. dana 22.03.2024.god. i
radnika pod 8. dana 19.05.2022.god.
počinili prekršaj iz čl. 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,119/22) kažnjiv po čl. 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. istog Zakona pa sud okrivljeniku 1. Adel gradnja d.o.o.
i z r i č e
novčanu kaznu u iznosu od 660,00 eura,
a okrivljeniku 2. FA
i z r i č e
novčanu kaznu u iznosu od 130,00 eura.
Okrivljenici su novčane kazne dužni platiti u roku od 8 (osam) dana po pravomoćnosti presude. Ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, na temelju čl. 152. st. 3. PZ-a smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.
II. Na temelju čl.181. st. 5. PZ-a
PROTIV OKRIVLJENIKA: 1. Trgovačko društvo ADEL GRADNJA d.o.o.
2. ZEKERRIYA ÇELIK
o d b i j a s e o p t u ž b a
a zbog toga što okrivljeni radnike
1. DA, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je počeo s radom dana 24.06.2022.god. nisu prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 24.06.2022.god., već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 22.08.2022.god.
2. ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 22.02.2022.god. nisu prijavili na ZASTAY mirovinsko osiguranje prije početka rada i to najkasnije prije početka rada 22.02.2022.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 01.03.2022.god.
čime bi u odnosu na radnika pod 1. dana 24.06.2022 god. I radnika pod 4. dana 22.02.2022.god. počinili prekršaj iz čl. 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,119/22) kažnjiv po čl. 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. istog Zakona;
b) da okrivljeni radnike:
1. DA, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je počeo s radom dana 24.06.2022.god. nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku osam dana od dana početka rada i to najkasnije 01.07.2022.god., već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 22.08.2022.god.
2. ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 22.02.2022.god. nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku osam dana od dana početka rada i to najkasnije 29.02.2022.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 01.03.2022.god.
3. ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 19.05.2022.god. nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku osam dana od dana početka rada i to najkasnije 26.05.2022.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 01.06.2022.god.,
a što su bili dužni učiniti u skladu s odredbom čl. 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim je propisana obveza poslodavca da podnese prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe,
čime bi u odnosu na:
radnika pod 1. dana 01.07.2022.god.,
radnika pod 2. dana 29.02.2022.god.i
radnika pod 3. dana 26.05.2022 god.
III. Na temelju odredbe čl. 139. st. 2. i 3. PZ-a, okrivljenici 1. i 2. su dužni naknaditi troškove postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 1. i st. 3. PZ-a u iznosu od po 30,00 € (trideseteura) u roku od 8 (osam) dana po pravomoćnosti presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl. 152. st. 4. i st. 11. PZ-a naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat RH, Područni ured Split, Ispostava Metković izdao je prekršajni nalog klasa: 116-02/24-01/2884, urbroj: 443-02-03-19-24-4 od 11. srpnja 2024. godine protiv okrivljenikâ 1. ADEL GRADNJA d.o.o., kao pravne osobe i 2. ZEKERRIYA ÇELIK, kao odgovorne osobe zbog prekršaja zbog prekršaja iz čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) kažnjiv po čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. istog zakona i čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) kažnjiv po čl. 150. st. 1. t. 2. i st. 3. istog zakona, kojim je okrivljeniku 1. izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 9.950,00 eura, a okrivljeniku 2. ukupna novčana kazna u iznosu od 1.190,00 eura.
2. Protiv citiranog prekršajnog naloga okrivljenici su u zakonskom roku putem branitelja izjavili prigovor poričući počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret, ističući da su netočni navodi u vezi kasnije prijave na HZMO za radnike. Naime, Državni inspektorat smatra da se radi o domaćim radnicima koje je moguće faktički odmah prijaviti u HZMO jer imaju OIB-ove, nema nikakve zapreke njihovoj prijavi, itd. No što se tiče zapošljavanja stranaca, u praksi je situacija znatno drukčija. Temeljem ugovora o radu (faktički: predugovora), s klauzulama početak rada ovisi o dobivanju radne dozvole" i sl., aplicira se putem HZZ platforme a potom se postupak šalje u rad policijskoj postaji koja donosi odluku o radnoj dozvoli. Iako je za taj proces Zakonom o strancima predviđeno trajanje od 15 dana, u praksi se često radi o znatno dužem procesu. Nakon što je radna dozvola odobrena, stranci moraju ući u RH s ulaznom vizom D i taj proces može potrajati više mjeseci. Nakon ulaska u RH radnici su dužni odmah prijaviti svoje boravište i ishoditi osobne iskaznice (t) iskaznice stranaca). U ovoj fazi oni dobivaju i OIB-ove te prijavljuju adresu. Prijava na HZMO moguća je tek po ishođenju OIB-a i adrese (koji su bitni sastojci HZMO prijave i bez toga je nemoguće prijaviti radnika u HZMO sustav te obračunavati doprinose, prireze koji ovise o adresi stanovanja te se razlikuju po gradovima, itd.). Dakle, iako je radna dozvola faktički valjana od trenutka izdavanja te radnik može (u smislu Zakona o strancima) početi s radom, za to postoje prepreke u vidu nemogućnosti prijave u HZMO bez obavljanja svih prethodnih koraka. Dakle, trenutak apliciranja za osobnu (broj 3.) je relevantan za početak rada i za prijavu na HZMO. Ali zbog proteka vremena između faze 3) i 4) radi se o nužnom propustu sustava uslijed čega su rokovi od 24 sata i sl. za prijavu na HZMO neostvarivi (kada se radi o strancima). Svrha ulaska stranca u RH je rad a ne turistički ulazak i stoga oni ne mogu i ne smiju (po cijenu prekršaja za poslodavca i za radnika prema Zakonu o strancima) boraviti u [adresa] u svrhu koja nije rad (primjerice čekati u hotelskoj sobi dok se riješe papiri... što može trajati i tjednima). Boravak u svrhu u koju nije odobren predstavlja prekršaj. Osim toga, budući je Inspektorat ugovore o radu ocijenio urednima, naglašava se da je u njima jasno naveden početak rada po ishođenju radne dozvole (odnosno po ulasku u RH) a ne po ishođenju OIB-a ili po prijavi adrese ili po prijavi za iskaznicu stranca / po njenom zaprimanju. Dakle, štogod poslodavac napravio, rezultirati će nekom vrstom prekršaja, osim ako Inspektorat i ostala tijela navedene propuste toleriraju zbog faktične nemogućnosti da se postupi drukčije. Predlaže se od MUP-PP Metković zatražiti sve navedene podatke i očitovanje o procesu, koji je ovdje opisan, kako bi sud utvrdio da nije toliko jednostavno prijaviti radnike kad dođu u RH, već za to postoji proces koji zahtijeva vrijeme i dovodi dva zakona u koliziju (Zakon o strancima i zakon o HZMO). Poslodavac ADEL gradnja d.o.o. u ovom je slučaju napravio jedino moguće da ne ošteti radnike. a istovremeno ne narušuje svrhu njihovog boravka u RH, a usto je platio više doprinosa (što koristi državi RH) nego što bi to napravio da je, kako Državni inspektorat sugerira, čekao s dovršetkom svih dokumenata i tek onda prijavio radnike pro futuro. Slijedom navedenog, a dok se potrebni propisi ne usklade s problematikom rada stranaca u RH i njihovog ulaska u državu, smatraju da ADEL gradnja d.o.o. postupa sukladno Zakonu i sukladno jedinoj mogućnoj preciznoj primjeni različitih zakona koji nisu međusobno u cijelosti usklađeni, stoga se predlaže donijeti oslobađajuću presudu.
3. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. PZ-a, Sud je utvrdio da je prigovor izjavljen u zakonskom roku te je prekršajni nalog stavio van pravne snage i proveo prekršajni postupak.
4. Stranke su pozvane na raspravu na koju tužitelj nije pristupio niti je opravdao izostanak pa je rasprava na temelju čl. 167. st. 3. PZ-a održana u njegovoj odsutnosti.
5. Okrivljenik 2. je iznio obranu kao odgovorna osoba te je izjavio da se ne smatram krivim za prekršaje za koje se terete on i društvo te u cijelosti ostaje kod navoda iz pisane obrane koju je putem branitelja dostavio na predmetni spis. U pisanoj obrani je istaknuto kako okrivljenici negiraju i osporavaju svoju odgovornost za prekršaje koji se stavljaju na teret, a ujedno i predloženu sankciju smatraju drakonskom, jer je očigledno da se ne radi o namjernom izbjegavanju obveznopravnih propisa, već postupanju okrivljenika sukladno ne uvijek usklađenim zakonskim propisima. Ponavljaju se navodi iz prigovora u pogledu proceduralnih koraka prijave na HZMO za radnike i svrha ulaska navedenih stranaca odnosno radnika okrivljenika u RH te činjenica da će, štogod poslodavac napravio, rezultirati će nekom vrstom prekršaja, osim ako Inspektorat i ostala tijela navedene propuste toleriraju zbog faktične nemogućnosti da se postupi drukčije. Ističe se da je poslodavac ADEL gradnja d.o.o. u ovom slučaju napravio jedino moguće da ne ošteti radnike, a istovremeno ne narušuje svrhu njihovog boravka u RH, a usto je platio više doprinosa (što koristi državi RH) nego što bi to napravio da je, kako Državni inspektorat sugerira, čekao s dovršetkom svih dokumenata i tek onda prijavio radnike pro futuro te se naglašava potreba da se potrebni propisi usklade s problematikom rada stranaca u RH I njihovog ulaska u državu.
6. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 25. lipnja 2024. (list 7-12 spisa), obrasci eM-1P (list 18-25 spisa) i potvrdu Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije u odnosu na okrivljenika 1. iz koje proizlazi da mu je presudom Općinskog suda u Metkoviću posl. broj Pp-304/2025 od 9. svibnja 2025. izrečena novčana kazna u iznosu od 240,00 eura zbog prekršaja iz čl. 251. st. 1. toč. 1. Zakona o strancima.
7. Nakon ovako provedenog postupka, Sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici 1. ADEL GRADNJA d.o.o., kao pravna osoba i 2. ZEKERRIYA ÇELIK, kao odgovorna osoba, zbog prekršaj počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret optužnim prijedlogom, a navedeno proizlazi iz materijalne dokumentacije u spisu.
8. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, KLASA: 116-02/24-01/2884, urbroj: 443-02-03-19-24-4 od 11. srpnja 2024.. vidljivo je da okrivljenici nisu radnike DA, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je počeo s radom dana **.**.2022.god., RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana **.**.2022.god., IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana **.**.2023.god., ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana **.**.2022.god., GA OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana **.**.2024.god., FAZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana **.**.2023.god., AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana **.**.2024.god. i ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je počeo s radom dana 19.05.2022.god., prijavili na obavezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, a što su bili dužni učiniti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, sukladno čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, (Narodne novine broj: 157/13., 151/14, 33/15, 93/15., 120/16., 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), kojim je propisana obveza poslodavca da dostavlja podatke za vođenje matične evidencije, konkretno podatke o početku osiguranja osiguranika najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, već su prijavu na mirovinsko osiguranje izvršili nakon zakonom propisanog roka, tj. nakon početka rada imenovanih radnika.
Nadalje, utvrđeno je da radnike DA, koji je počeo s radom dana 24.06.2022.god. nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku osam dana od dana početka rada i to najkasnije 01.07.2022.god., već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana **.**.2022.god., ZA, koji je počeo s radom dana 22.02.2022.god. nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku osam dana od dana početka rada i to najkasnije 29.02.2022.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 01.03.2022.god., te radnika ĐA, koji je počeo s radom dana 19.05.2022.god. nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku osam dana od dana početka rada i to najkasnije 26.05.2022.god. već su prijavu podnijeli nakon zakonom propisanog roka dana 01.06.2022.god., a što su bili dužni učiniti u skladu s odredbom čl. 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim je propisana obveza poslodavca da podnese prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.
Budući da inspekcijskom nadzoru nije nazočio poslodavac, istom je sukladno članku 52. Zakona o općem upravnom postupku dana mogućnost da se u roku pet (5) dana očituje na zapisnikom utvrđeno stanje. Isti se nije očitovao te se smatra da je suglasan s navodima u Zapisniku, kojim je utvrđeno počinjenje prekršaja iz točke I. izreke presude.
9. Člankom 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 141/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) propisano je da podatke za vođenje matične evidencije i to podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona - obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dok je člankom 72. stavak 2. 1.5. i stavak 3. istog Zakona propisano da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.) te da će se za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
10. Člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN broj 80/13., 137/13, 98/19, 33/23), propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe, dok je člankom 150. stavak 1. toč. 2. i st. 3. istog Zakona propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.).
11. Prilikom odmjeravanja kazne, prihvaćajući kao vjerodostojnu obranu okrivljenikâ u dijelu u kojem objašnjavaju neusklađenost zakonskih propisa u pogledu prijave stranih radnika u RH, sud je kao olakotnu okolnost na strani okrivljenika uzeo u obzir prethodno navedene okolnosti pod kojima su predmetni prekršaji počinjeni, dok otegotne okolnosti na strani okrivljenika nisu utvrđene. Sud je stoga okrivljenike proglasio krivima izrekao im minimalne propisane novčane kazne koje su dužni platiti u roku od osam dana po pravomoćnosti presude. Sud smatra da su izrečene sankcije primjerene težini počinjenih prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenikâ i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra te da će se izrečenim novčanim kaznama ostvariti opća svrha prekršajnih sankcija, kao i svrha kažnjavanja iz članka 6. i članka 32. PZ-a.
12. Ukoliko okrivljenici plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku od 8 (osam) dana po pravomoćnosti ove presude, na temelju čl. 152. st. 3. PZ-a smatrat će se da su novčane kazne plaćene u cjelini.
13. U odnosu na odbijajući dio presude ističe se da je od počinjenja prekršaja iz čl. 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju u odnosu na radnike 1. DA i 4. ZA i prekršaja iz čl. 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u odnosu na radnike 1. DA i 2. ZA i 3. ĐA protekao rok od 3 (tri) godine te je nastupila zastara prekršajnog progona u smislu čl. 13. st. 2. Prekršajnog zakona. Naime, prema činjeničnom opisu prekršaji iz 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju su počinjeni 24. lipnja 2022. i 22. veljače 2022., a prekršaji iz čl. 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju 1. srpnja 2022., 29. veljače 2022. i 26. svibnja 2022. od kada počinje teći zastarni rok prekršajnog progona od tri godine, koji je istekao. Zastara prekršajnog progona je okolnost koja isključuje prekršajni progon pa je na temelju čl. 181. st. 5. Prekršajnog zakona, sud donio presudu kojom se u odnosu na te prekršaje optužba odbija protiv okrivljenikâ.
14. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na čl. 138. st. 2. i 3. PZ-a, a visina paušala određena je u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za trošak prekršajnog postupka (NN 18/13), kojom je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 kuna do 5.000,00 kuna, a prema duljini i složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika. Naime, pa sud smatra da plaćanjem paušalnog troška postupka u iznosu od po 30,00 eura, dakle minimalnog mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenikâ.
15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Metković, 2. srpnja 2026.
Z a p i s n i č a r k a :
S u t k i n j a :
Marija Obradović, v.r.
Jelena Ćelić, v.r.
UPUTA OPRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu RH u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude koja se u 2 (dva) primjerka podnosi putem ovog suda .
DNA:
1. Okrivljenik 1: Adel gradnja d.o.o. [adresa]
2. Okrivljenik 2: FA, Kastav, [adresa], Rijeka
3. Branitelji: Domagoj Gregurić, Odvjetničko društvo Nadramija i partneri, Zagreb
4. Tužitelj: Državni inspektorat RH, Područni ured Split, Ispostava Metković
