Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž Zk-41/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vinko Ljubičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić & Vrdoljak d.o.o. u Splitu, protiv protustranki: 1. VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. EČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz Splita, Šetalište Ivana Meštrovića 27, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z-45/2026 od 28. siječnja 2026., dana 2. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z-45/2026 od 28. siječnja 2026. i nalaže prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe žalbe određene rješenjem broj Z-9310/2026 od 22. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prigovor predlagatelja, te potvrđeno rješenje zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z-19089/2025 od 17. prosinca 2025., dok je pod točkom II. izreke naložen zemljišnoknjižnom odjelu upis zabilježbe odbijenog prigovora do pravomoćnog okončanja postupka, a pod točkom III. naložena provedba upisa iz tog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz svih zakonom propisanih razloga predlažući da se pobijano rješenje preinači i dopusti uknjižba prava vlasništva od 63/192 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime žalitelja, podredno da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iako se u predmetnom slučaju žalba podnosi (i) zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka, predlagatelj niti sadržajem žalbe ne ukazuje koju bitnu povredu odredaba postupka nalazi ostvarenom, pa je ovaj drugostupanjski sud ispitao pobijanu odluku i utvrdio da nije ostvarena niti jedna bitna povreda odredba postupka na koje se pazi u žalbenom postupku po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP i člankom 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK), pa žalba predlagatelja iz tog žalbenog razloga nije osnovana.

5. Neosnovani su i žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

6. Naime, iz razloga pobijanog rješenja, u bitnom, proizlazi:

-da je protivnica upisa pod 1) upisana kao suvlasnica za 5259/19200 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da je na njenom suvlasničkom dijelu rješenjem Z-13782/2021 na temelju prijedloga od 8. travnja 2021. upisana zabilježba spora koji se pred tim sudom vodi pod brojem P-1187/2020 između predlagatelja upisa kao tužitelja i protivnica upisa kao tuženica radi utvrđenja prava vlasništva 63/192 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da je protivnica upisa pod 2) EČĐ bila upisana kao suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] za 63/192 dijela,

-da je pod brojem Z-785/14 od 27. siječnja 2014. na temelju ugovora o darovanju od 27. siječnja 2014. pravo vlasništva sa imena EČĐ uknjiženo na ime protivnice upisa pod 1) VČ za 63/192 dijela,

-da je pod brojem Z-11469/15 od 2. listopada 2015. na temelju kupoprodajnog ugovora od 29. srpnja 2010., Aneksa od 2. lipnja 2014. i 28. rujna 2015. pravo vlasništva sa imena VČ uknjiženo na ime BČ za 1041/19200 dijela, i da je za taj dio umanjen suvlasnički dio VČ, te da je ona upisana kao suvlasnica za 5259/19200 dijela,

-da je pregledom pravomoćne i ovršne presude tog suda broj P-1187/2020 od 22. studenog 2022., potvrđene u dosuđujućem dijelu presudom Županjskog suda u Zadru broj Gž-241/2023 od 28. veljače 2024., utvrđeno da su u tom postupku sudjelovali predlagatelj upisa kao tužitelj, te protivnice upisa pod 1) i 2) kao tuženice i da je utvrđeno da je ništetan i da ne proizvodi pravne učinke ugovor o darovanju sklopljen između EČĐ i VČ u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 63/192 dijela, te je naloženo brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog provedbom uknjižbe na temelju ugovora o darovanju od 27. siječnja 2014. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to za idealni dio od 63/192 dijela, i uspostavljanje zk. stanja koje je prethodilo provedbi te uknjižbe na način da se suvlasništvo idealni dio od 63/192 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] briše sa imena VČ i upiše na ime tužitelja

– predlagatelja upisa, a podredno na ime EČĐ.

6.1. Slijedom navedenog prvostupanjski sud zaključuje da tužbeni zahtjev tužitelja na uspostavu zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije sporne uknjižbe predstavlja brisovnu tužbu iz članka 150. stavak 1. ZZK, pa da imajući u vidu činjenicu da je prije upisa protivnice upisa pod 1) kao suvlasnica predmetne nekretnine bila upisana protivnica upisa pod 2), to da je sud jedino mogao upisati prijašnju knjižnu vlasnicu EČĐ, a kako ista nije stavila takav prijedlog za uknjižbu, dok s druge strane predlagatelj predlaže uknjižbu na svoje ime, to da ni iz tog razloga nije osnovan prijedlog predlagatelja. Također, da se zabilježba spora ne može odnositi na razdoblje prije podnošenja prijedloga za zabilježbu spora, odnosno i na suvlasnički dio BČ koji je svoj suvlasnički dio od 1041/19200 stekao kupoprodajom od Jelene Matković 2015. godine.

6.2. Stoga sud prvog stupnja nalazi da je u ovom predmetu upis odredilo za to nadležno tijelo u smislu odredbe članka 60. stavak 1.b) ZZK, međutim, da upis nije provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, zbog čega da je prijedlog predlagatelja ispravno odbijen, pa kako navodima iz prigovora predlagatelj nije doveo u sumnju ispravnost pobijanog rješenja, jer je sud utvrdio da postoji zapreka predloženom upisu, to je na temelju odredbe članka 145. stavak 4. ZZK odlučio kao u izreci.

7. U konkretnom slučaju žalitelj u žalbi ponavlja svoje navode da prvostupanjski sud nije ovlašten preispitivati sadržaj i domet pravomoćne presude jer da formalna razlika u nazivniku razlomka ne predstavlja zapreku provedbi presude, zatim da je pogrešan zaključak suda da je eventualno mogla biti upisana samo EČĐ čime da je sud zanemario primarni dio izreke pravomoćne presude i prekoračio granice ispitivanja dopuštene člankom 117. stavak 2. ZZK, te , na koncu, da je sud pogrešno tumačio učinak ništetnosti i zauzeo pogrešan stav glede učinka zabilježbe spora - a kojim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

8. Naime, u pravu je predlagatelj kada u svojoj žalbi navodi da zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati valjanost presude na temelju koje se traži uknjižba, međutim, prvostupanjski sud je temeljem odredbe članka 117. stavak 2. ZZK bio dužan provjeriti da li je upis moguć s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama.

9. Postupajući na taj način, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da u konkretnom slučaju zatraženi upis nije provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, stoga žalbeni navodi kojima žalitelj upire na pogrešnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava, nemaju osnova ni u stanju spisa, a niti u mjerodavnim pravnim normama koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio s time da je žalitelju za odgovoriti da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan postupak koji se vodi po pravilima izvanparničnog postupka i u kojem se ispituje jesu li ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za pojedini zemljišnoknjižni upis – a to je u konkretnom slučaju uknjižba prava (su)vlasništva na ime predlagatelja upisa za 63/192 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz prethodno brisanje toga prava sa imena VČ , na temelju pravomoćne presude toga suda broj P-1187/2020, a koje pretpostavke je sud u konkretnom slučaju pravilno utvrdio.

9.1. Stoga suprotno pravnom shvaćanju žalitelja, s obzirom da je u konkretnom slučaju upis odredio drugi sud, te da se pravilno zemljišnoknjižni sud ograničio samo na ispitivanje da li je taj upis provediv s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, pa isti nije prekoračio granice ispitivanja dopuštene citiranom odredbom kada je ocijenio da zatraženi upis prava (su)vlasništva na ime predlagatelja nije provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige imajući u vidu činjenicu da je prije upisa protivnice upisa pod 1) kao suvlasnica predmetne nekretnine bila upisana protivnica upisa pod 2), a ne predlagatelj. Ovo sve s obzirom da je pravomoćnom presudom broj P-1187/2020 utvrđen ništetnim ugovor o darovanju sklopljen između protivnica upisa, te naložena uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja koje je prethodilo provedbi te uknjižbe , iz čega je po ocjeni ovog suda zaključiti da navedena presuda nije valjana osnova za uknjižbu prava suvlasništva u korist predlagatelja, unatoč činjenici što je tom presudom navedeno da se uspostavljanje zemljišnoknjižnog stanja koje je prethodilo provedbi te uknjižbe izvrši na način da se „briše s imena tužene i upiše na ime tužitelja, a podredno na ime tužene ad/2“.

10. Kako dakle, predloženi upis nije provediv s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, to su pravno neodlučni navodi žalitelja „da je suvlasnički udio danas razlomljen na 5259/19200 i 1041/19200… te da formalna razlika u razlomcima ne predstavlja zapreku upisu“.

11. Ostali navodi žalitelja u kontekstu iznesenih relevantnih pravnih normi, nemaju nikakvog utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke s obzirom na to da se radi o postupku u kojem sud ne utvrđuje činjenice i ne raspravlja sa strankama o povredi njihovih prava, već postupa sukladno pravilima o upisu koji se provodi u zemljišnim knjigama, a koja pravila su propisana ZZK. Zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje prema stanju u trenutku kada je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu (članak 116. ZZK). Za sve što je zemljišnoknjižni sud dužan ispitati pri odlučivanju o upisu mjerodavno je ono što je sadržano u zemljišnoj knjizi, prijedlogu i njegovim prilozima.

12. Također, suprotno pravnom shvaćanju žalitelja, pravilno je prvostupanjski sud protumačio odredbu članka 86. stavak 2. ZZK glede učinka zabilježbe spora.

13. Slijedom svega iznesenog, na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe određene rješenjem broj Z-9310/2026 od 22. travnja 2026.

U Šibeniku, 2. srpnja 2026.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić