REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

P-450/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽT, pok. Ž, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po pun. Jošku Dujmovu, odvjetniku u Kaštel Lukšiću, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA OIB 52634238587, zastupana po ODO Split, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 27. travnja 2026. u nazočnosti zamjenika pun. tužitelja, i zz tuženika, a na ročištu od 02. srpnja 2026., zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I Prihvaća se glavni tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:

1. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju sklopljen dana 25.05.1962.g. između CT pok.C kao darovatelja i prednika tuženika Narodnog odbora općine Kaštela kao daroprimca ovjeren u potpisu darovatelja 01.06.1962.g.

2. Nalaže se u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] brisanje upisa prava vlasništva sa imena tuženika na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobnu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Rješenja Z-1325/62, odnosno ponovni upis prava vlasništva na ime prednika tužitelja CT ZT pok.Vicka.

II Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.736,98 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 02. srpnja 2026. pa do konačne isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 06. veljače 2023. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužitelja ŽT protiv tuženika Republike Hrvatske, u kojoj se navodi:

- kako je tužitelj u skladu sa čl.186.a ZPP-a podnio Zahtjev za mirno rješenje spora, koji je dopisom tuženika br. N-DO-20/2023 od 18.siječnja,2023.g. obavijestio tužitelja da ne pristaje na rješenje predmetne pravne stvari u mirnom postupku, slijedom čega tužitelj podnosi ovu tužbu, a sve kako slijedi,

- kako je u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] u z. u. [broj ZK uloška] tj.1. na kat. čest. [katastarska čestica] upisan kao vlasnik tuženik za ¾ dijela cjeline,

- kako je dana 25.05.1962.godine između sada pok. CT pok.C kao darovatelja i prednika tuženika Narodnog odbora općine Kaštela kao daroprimca sklopljen pisani Ugovor o darovanju na kojem je potpis darovatelja sada pok. CT ovjeren od strane tada ovlaštenog organa

- kako je navedenim ugovorom sada pok.CT pok. C darovao predniku tuženika uz ostale nekretnine i ¾ dijela cjeline kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te je temeljem tog Ugovora u zemljišnim knjigama proveden upis prava vlasništva na ime prednika tuženika pod posl.br.Z-1325/62,

- kako je Rješenjem o nasljeđivanju O-1606/93 iza smrti pok. CT pok. C njegovim nasljednicima proglašeni djeca ČT, ČT ŽT i RT.

- kako su se naknadno nasljednici pok. RT ZT pok. C usmeno podijelili u pogledu naslijeđene imovine na način da je RT ŽT (tužitelju) na ime njegovog dijela uz ostalo pripala u vlasništvo i posjed kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa stoga tužitelj ima pravni interes za podnošenje ove tužbe protiv tuženika.

- kako je navedeni Ugovor o darovanju iz 1962. godine apsolutno ništetan, što znači da ne proizvodi nikakve pravne posljedice, a da se radi radi o apsolutnoj ništetnosti proizlazi iz sljedećeg:

- kako u prvom redu treba istaknuti da ovaj ugovor inter vivos treba cijeniti s aspekta tada važećih propisa, naime, ova materija je tada regulirana predratnim pravnim pravilima. Po tim pravilima ( § 943. biv.O.g.z. i čl.52. Zakona o javnim bilježnicima), za ugovor o darovanju propisana je posebna forma ukoliko se predmet darovanja odmah ne predaje u posjed obdareniku, a ako je pak posrijedi predaja tada nije propisana posebna forma,

- kako se dakle kod darovanja bez prave predaje radi o strogo formalnom aktu ili bolje rečeno o prinudnom propisu o kojoj formi zavisi nastanak, odnosno postojanje pravnog posla, kako to znači, ukoliko forma nije poštivana, pravni posao nije valjan i ne proizvodi nikakve pravne učinke, odnosno obdareni nije stekao nikakvo pravo na darovanim nekretninama,

- kako se ta određena forma sastoji u tome da darovana pogodba ( razumije se ako nema prave predaje) mora biti sačinjeno u obliku javnobilježničkog akta, a sada u formi sudskog zapisnika,

- kako je nesporno da ovaj ugovor o darovanju nije napravljen u tom obliku, kako je trebao pak biti sastavljen u formi sudskog zapisnika jer prava, odnosno fizička predaja nikad nije izvršena,

- kako u samom ugovoru nema ni spomena o tome da bi tuženiku darovane nekretnine bile predane u posjed. Da je i to bilo uneseno u ugovor, ta klauzula ne bi bila od značaja u koliko ne bi bilo predaje u gore navedenom smislu,

- kako u ovom slučaju nikad nije došlo do nikakve predaje jer se tužitelj, odnosno njegov prednik CT, stalno, odnosno sve do danas nalazi u posjedu, kao što je to bio u času sklapanja ugovora. CT je predmetnu nekretninu kontinuirano i nesmetano koristio i obrađivao do svoje smrti , a poslije tužitelj,

- kako se na predmetnoj nekretnini nalazi kultivirani maslinik star preko pedeset godina. Tuženik nikada ni jednom gestom nije pokazao svoju volju, niti pokazao interes, da stupi u posjed darovane nekretnine, a nije to nikada ni tražio. Uostalom, s obzirom na nedostatak forme, to ne bi ni mogao temeljem paragrafa 943.OGZ-a.

- kako se, doduše, tuženik na temelju klauzule intabulandi iz ugovora, uknjižio kao vlasnik, a prije kao korisnik darovane nekretnine, no ta činjenica kako ništa ne mijenja na stvari, jer tabularni posjed nije dovoljan, budući da se mora raditi o faktičnom posjedu odnosno, faktičnoj predaji (koje nema), naime, po OGZ-u ( § 312) ako nije bilo prave predaje onda ugovor o prijenosu vlasništva nije imao stvarno pravni nego obligaciono pravni učinak,

- kako ovdje ne dolazi u obzir ni slučaj kada se ugovor zbog nedostatka forme ne može pobijati i kada on proizvodi pravne posljedice /čl.73 ZOO-a/, jer ovaj ugovor uopće nije ispunjen od strane darovatelja budući da nekretnina nije predana u posjed daroprimcu, nego je ostala u posjedu i korištenju darovatelja, zapravo, da bi takav ugovor kojem nedostaje propisana forma , mogao proizvesti pravne učinke, moralo bi postojati prava predaja predmeta darovanja /traditio efektiva/, a toga nema,

- kako je, s obzirom na izloženo, očito da je predmetni Ugovor o darovanju ništetan od samog početka (ex tunc), dakle od samog sklapanja, budući da je protivan prisilnim propisima, pa ne proizvodi pravne učinke, te se stoga s njim postupa kao da nije ni sklopljen.

- kako se slijedom svega navedenog predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu slijedećeg sadržaja:

»1. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju sklopljen dana 25.05.1962.g. između CT pok.C kao darovatelja i prednika tuženika Narodnog odbora općine Kaštela kao daroprimca ovjeren u potpisu darovatelja 01.06.1962.g.

2. Nalaže se u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] brisanje upisa prava vlasništva sa imena tuženika na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobnu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Rješenja Z-1325/62, odnosno ponovni upis prava vlasništva na ime prednika tužitelja CT ZT pok.Vicka.

3. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak Temeljem odredbe čl.188.st.2. ZPP-a tužitelj podnosi podredni tužbeni zahtjev koji glasi: 4. Utvrđuje se da je tužitelj ŽT pok. ZT vlasnik za ¾ dijela cjeline kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pa je stoga ovlašten temeljem ove presude zatražiti i postići u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] upis prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] na svoje ime za ¾ dijela cjeline uz istodobno brisanje toga prava vlasništva sa imena tuženika.

5. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak.«

2. Dana 07. lipnja 2023. zaprimljen je odgovor na tužbu u kojem tuženik navodi:

- kako tuženik osporava predmetnu tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kojim isti traži utvrditi se vlasnikom za ¾ dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uz istodobno brisanje toga prava sa imena i koristi Republike Hrvatske,

- kako prethodno tužitelj traži priznavanje ništavosti zaključenog ugovora o darovanju predmetne nekretnine kojim ugovorom je prednik podnositelja zahtjeva navedenu nekretninu 1962. darovao Općini Kaštela – Kaštel Sućurac.

- kako je pregledom dostavljenog ugovora utvrđeno da Republika Hrvatska nije bila ugovorna strana predmetnog ugovora nego je to bila Općina Kaštela, čiji je pravni slijednik danas Grad Kaštela, te da stoga, Republika Hrvatska prije svega ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u ovom predmetu.

- kako, naime, bez obzira na upis prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnoj knjizi, koji upis je očito formalan primjenom odredbe 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, obzirom na prethodni upis općenarodne imovine bez upisanog nositelja prava upravljanja, te da je stoga potrebno pribaviti potvrdu nadležnog upravnog tijela iz kojeg bi bilo razvidno nalazi li se predmetna nekretnina unutar ili izvan građevnog područja na dan 23. srpnja 1991., kao i potvrdu Hrvatskih šuma je li predmetna nekretnina bila dio šumsko-gospodarske osnove na dan 16. listopada 1990.

- ukoliko sud prigovor promašene pasivne legitimacije Republike Hrvatske u ovom postupku ne bi prihvatio, tada se ističe da osim navodne ništetnosti dostavljenog ugovora o darovanju od 25. svibnja 1962. tužitelj nije dostavio nikakav drugi dokaz na okolnosti iz tužbe pa tako iz tužbe i priloženih dokaza nije razvidno da bi tužitelj, odnosno njegov pravni prednik CT stalno i neometano bio u posjedu predmetne nekretnine, da je istu priveo kulturi te je nesmetano koristio i obrađivao prednik tužitelja do svoje smrti, a kasnije tužitelj,

- kako je iz dostavljene povijesti promjena na katastarskim česticama koju je tužitelj dostavio uz tužbu, razvidno upravo gore navedeno, a to je da se zasigurno radi o formalnom upisu prava vlasništva, budući je nositelj prava Skupština Općine Split,

- ukoliko bi se pak radilo o šumi, u kojem slučaju dokazi o tome još ne prileže sudskom spisu, ali gdje bi Republika Hrvatska doista bila pasivno legitimirana, tada je potrebno naglasiti kako se na šumi i šumskom zemljištu nije se moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću ni prema zakonima koji su donošeni nakon Drugog svjetskog rata, dakle, šumama i šumskim zemljištem koji su bili u društvenom vlasništvu, a tako ni prema Zakonu o šumama iz listopada 1990., koji je u čl. 55. st. 2. propisivao da se na državnom zemljištu ne može steći pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje predstavljaju šumu i šumsko zemljište,

- kako je ova odredba bila na snazi sve do 12. siječnja 2000. kada ju je ukinuo Ustavni sud svojom odlukom UI-374/1998, dakle, rok za stjecanje prava vlasništvo dosjelošću na šumama i šumskim zemljištem počinje teći tek od odluke Ustavnog suda, dakle, od 12. siječnja 2000. Obzirom da tužitelj nije za sada dokazao da bi putem svojih pravnih prednika stekao pravo vlasništva na utuženoj nekretnini do 6. travnja 1941., a radi se o izvanrednoj dosjelosti, dakle, 40- godišnjem roku trajanja tijeka dosijedanja, to se u konkretnoj pravnoj situaciji ne može govoriti o stjecanju prava vlasništva utužene nekretnine s osnova instituta dosjelosti, a koji osnov eventualno proizlazi iz navoda tužbe.

- kako stoga, tužitelj ne samo da nije dokazao pasivnu legitimaciju Republike Hrvatske u ovom postupku, bez obzira na formalan upis u zemljišnoj knjizi, nego čak i kada bi se radilo o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, ni približno nije dokazan osnov tužbenog traženja.

- kako slijedom navedenog, tužena osporava kako glavni, tako i podredni tužbeni zahtjev tužitelja te predlaže isti odbiti uz nadoknadu tuženoj parničnog troška.

3. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom Ugovora o darovanju zaključenog dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane i Općine Kaštela -Kaštel Sućurac-zastupana po predsjedniku ĐT kao daroprimcu s druge strane, pregledom izvatka iz zemljišne knjige od 15. lipnja 2022. za katastarsku općinu [katastarska općina], zk uložak: [broj ZK uloška], kat. čest. zem. [katastarska čestica], očevidom na licu mjesta održanim dana 31. ožujka 2025., uz sudjelovanje vještaka geodeta, dipl. ing geodezije Tihomira Duvnjaka, pregledom pisanog vještva sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka, dipl. ing geodezije, zaprimljenog kod ovog suda dana 24. travnja 2025., pregledom izvatka iz zemljišne knjige od 16. travnja 2025. za katastarsku općinu [katastarska općina], zk uložak: [broj ZK uloška], kat. čest. zem. [katastarska čestica] , saslušanjem svjedoka UT, saslušanjem svjedoka GT, saslušanjem svjedoka TT saslušanjem svjedoka IT, saslušanjem svjedokinje LT.

4. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. ZPP-a (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25, dalje: ZPP).

5. Glavni tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

7. Predmet spora jest glavni tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tužitelj zatražio da se utvrdi da je ništetan Ugovor o darovanju sklopljen dana 25.05.1962.g. između CT pok.C kao darovatelja i prednika tuženika Narodnog odbora općine Kaštela kao daroprimca ovjeren u potpisu darovatelja 01.06.1962.g., te zahtjev da se u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] naloži brisanje upisa prava vlasništva sa imena tuženika na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobnu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Rješenja Z-1325/62, odnosno ponovni upis prava vlasništva na ime prednika tužitelja JT pok.Vicka. Nadalje, tužitelj je postavio i podredni tužbeni zahtjev kojim je zatraženo da se utvrdi da je tužitelj ŽT pok.ZT vlasnik za ¾ dijela cjeline kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pa da je stoga ovlašten temeljem ove presude zatražiti i postići u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] upis prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] na svoje ime za ¾ dijela cjeline uz istodobno brisanje toga prava vlasništva sa imena tuženika.

8. Prema odredbi članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22., 154/22., 155/23 dalje ZOO), ništetan je ugovor, onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

9. Identično je bilo propisano i odredbom čl. 103. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91 i 3/94 - dalje ZOO/91) prema kojem je ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva ništav je ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon o određenom slučaju ne propisuje što drugo.

10. Treba reći da je u svojoj odluci Vrhovni sud Republike Hrvatske broj: Rev-995/04- 2 od 4. listopada 2005. između ostaloga istaknuo: “Predmetni darovni ugovor nije zadovoljavao ovaj oblik, jer iako sačinjen u pisanoj formi, nije imao formu javnobilježničkog akta. Slijedom toga, takav je darovni ugovor protivan propisu, pa je zaključeni pravni posao ništav osnovom čl. 103. Zakona o obveznim odnosima. Samo bi prava predaja stvari mogla nadomjestiti takav nedostatak, a ne i uknjižba u zemljišne knjige.''

11. Obzirom da je ugovor o darovanju reguliran tek donošenjem Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO) to se za prosudbu valjanosti i učinaka takvih ugovora do stupanja na snagu tog Zakona - 1. siječnja 2006. primjenjuju odredbe paragrafa 938- 956 Općeg građanskog zakonika koji se kao pravna pravila primjenjivao temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (''Narodne novine'', broj 73/91.).

12. U primjeni pravnog pravila iz paragrafa 943. bivšeg OGZ-a (koji se primjenjivao temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. zauzeto je pravno shvaćanje da ugovor o darovanju treba biti sačinjen u formi sudskog zapisnika odnosno javnobilježničkog akta sukladno odredbi čl. 53. st. 1. toč. 3. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93), a kad ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi tada taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, a ne i uknjižba u zemljišne knjige. Dakle, činjenica što je predmetni ugovor proveden u zemljišnim knjigama ne može nadomjestiti predaju stvari u neposredan posjed. Ništetan je ugovor o darovanju bez pravne predaje u posjed ukoliko nije sklopljen u obliku propisanom u ZOO-a, pri čemu se pod pojmom prave predaje podrazumijeva realna predaja stvari u neposredan posjed stjecatelja, a ne „fiktivna“ predaja stvari, odnosno za valjanost takvog ugovora o darovanju nije dovoljna tradicija samo na osnovi očitovanja (tako VS RH Rev-1182/14-2 od 30. kolovoza 2017.). Prava predaja je izvršena kada se stjecatelj voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati vlast glede stvari.

13. Pregledom Ugovora o darovanju zaključenog dana 25. V 1962. godine između JT pok. C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac-zastupana po predsjedniku ĐT kao daroprimcu s druge strane, sud je utvrdio:

- kako je toč. 1. rečenog ugovora JT. C iz [adresa] darovao Općini Kaštela, Kaštel Sućurac-zastupane po predsjedniku ĐT nekretnine označene kao dio od 3/4 čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], dio od ¾ dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] sve u k. o. [katastarska općina], te čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

- kako su toč. 3/ stranke sporazumno ugovorile kako vrijednost darovanih nekretnina za dinara 500.000/petstotina hiljada, koje nekretnine darovatelj istupa Općini Kaštela bez ikakove protunaknade.

- kako toč. 4 darovatelj jamči daroprimatelju da su gore navedene nekretnine njegovo isključivo vlasništvo, koje je naslijedio od svojeg pok. oca Z, temeljem rješenje o nasljedstvu, pošto je on jedini i zakoniti nasljednik tog imanja, a to se vidi u zemljišnim knjigama kotarskog suda u Splitu,

- kako je toč. 5 Ugovora Općina Kaštela-Kaštel Sućurac-zastupana po predsje ĐT primila se darovanja gore navedenih nekretnina, temeljem rješenja obaju Vijeća skupštine NOO-a Kaštela broj 05-1534/1-1962/1962 godine.

- kako je toč. 6 darovatelj ovim ugovorom ovlastio Općinu Kaštela, da bez njegovog daljnjeg učešća može ishoditi uknjižbu kod Kotarskog suda u Splitu u zemljišnom odjelu kao i kod svih drugih organa, gdje to bilo potrebno.

- kako su se toč. 7. stranke odrekle prava pobijanja ovog ugovora radi ukrate preko polovice običajne vrijednosti, ukoliko bi taj slučaj bio.

- kako je predmetni ugovor ovjeren od Kotarskog javnog pravobraniteljstva, te da je isto izdalo klauzulu kako je ugovor pravno valjan.

14. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige od 15. lipnja 2022. za katastarsku općinu [katastarska općina], sud je utvrdio:

- kako je u zk uložak: [broj ZK uloška], u posjedovnici upisana kat. čest. zem. [katastarska čestica] , pašnjak, površine 1715,

- kako je u vlastovnici u zk. tijelo 1. suvlasnički dio ¼ upisana

KT MARE UD. Č

- ZK tijelo - 2. Suvlasnički dio: 3/4

*OPĆENARODNA IMOVINA

REPUBLIKA HRVATSKA

- kako je evidentirano zaprimanje 27.10.2009. broj Z-1742/09:

Na temelju odredbe čl. 3 stav 1 Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91,152/08) a u svezi s odredbom čl. 388 stav 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uvjerenja upravnog odjela za prostorno uređenje, imovinsko-pravne poslove i graditeljstvo, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo klasa: 350-07/09-03/48 od 03.08.2009.god., uknjižuje se pravo vlasništva, za korist:

*2.1 Z-1742/2009

pod upravom

*NARODNI ODBOR OPĆINE KAŠTELA

15. Očevidom održanim dana 31. ožujka 2025., uz sudjelovanje vještaka geodeta, dipl. ing geodezije Tihomira Duvnjaka, sud je utvrdio:

- kako je predmet očevida nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- kako se, po podacima katastra, predmetna nekretnina vodi kulture pašnjak površine 1715m2, a upisana posjednika Društvena imovina Kaštel Gomilica,

- kako u naravi predmetna nekretnina predstavlja maslinik,

- kako su granice predmetne nekretnine jasno definirane sa svih strana, suhozid.

16. Pregledom pisanog vještva sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka, dipl. ing geodezije, zaprimjnog kod ovog suda dana 24. travnja 2025., sud je utvrdio:

- kako je predmet identifikacije kat. čest. [katastarska čestica] k.o. K.Kambelovac (na Grafičkom prikazu označeno kao lik ABCDA-žuto - pov.1715 m2).

- kako se po podacima katastra kat. čest. [katastarska čestica] k.o. K. Kambelovac vodi kulture pašnjak površine 1715 m2, a upisana posjednika DRUŠTVENA IMOVINA, K.GOMILICA, a upisana vlasnika u zemljišnim knjigama Prtrić Mare ud. Č za 1⁄4 dijele i

REPUBLIKA HRVATSKA za 3⁄4 dijela,

- kako u naravi predmetna kat.čet.17/1 k.o. K. Kambelovac (u Grafičkom prikazu označeno kao lik ABCDA-žuto-pov.1715 m2) predstavlja maslinik,

- kako su granice iste vidljive i sa svih strana definirane suhozidom.,

- kako je sam položaj predmetne kat. čest. u odnosu na susjedne kat.čest. prikazan na grafičkom prikazu ovog Vještva.

17. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige od 16. travnja 2025. za katastarsku općinu [katastarska općina],

- kako je u zk uložak: [broj ZK uloška], u posjedovnici upisana kat. čest. zem. [katastarska čestica] , pašnjak, površine 1715 m2,

- kako je u vlastovnici pod rednim brojem 1 upisan suvlasnički dio ¼

MT UD. Č

- pod brojem 2. Suvlasnički dio: 3/4

REPUBLIKA HRVATSKA

18. Iz iskaza svjedoka UT, saslušanog na roč. od 16. rujna 2025., sud je utvrdio:

- kako mu nije ništa poznato oko sklapanja ugovora između CT, pok. C i narodnog odbora, kako je on nešto čuo oko toga, ali nije mu ništa poznato,

- kako mu je poznato glede čestice zemlje k. o. [katastarska općina] o kojoj se parceli radi budući se radi o zemlji koja je u njegovom susjedstvu,

- kako on nije međašnik s tom zemljom te da se između sporne parcele i njegove nalazi još jedna zemlja,

- kako mu nije poznato tko je vlasnik ove zemlje koja je predmet ovog spora, međutim može navesti da je on sa svojim pok. ocem dolazio na zemlju koja se nalazi u susjedstvu predmetne zemlje, te da je sa svojim ocem obrađivao zemlju te da je vidio jednog čovjeka kako obrađuje zemlju koja je predmet ovog spora,

- kako je najviše viđao ŽT tužitelja, a na toj zemlji je viđao i njegovog pok. oca, čijeg se imena sada ne sjeća, te tužiteljevog brata pok. ČT,

- kako je on sa svojim ocem dolazio tu pred otprilike 30 do 40 godina, također želi pojasniti kako je na svoju zemlju sa svojim ocem počeo dolaziti kada je imao otprilike 15 godina te da na tu svoju zemlju i danas dolazi i istu obrađiva, te da je tužitelja i njegovog oca viđao u vremenu kada je tek počeo dolaziti na svoju nekretninu, dakle, od svog djetinjstva,

- kako može navesti kako i sada vidi da se predmetna zemlja obrađuje, te da tu zemlju obrađuje jedan čovjek i jedan sin, da se radi o tužitelju ŽT i njegu sinu čije ime mi nije poznato.

- kako su se uglavnom na spornoj zemlji obrađivale trešnje i masline, dok je verdure bilo malo, kako mu nije poznato jesu li se prije vodili neki sporovi oko predmetne zemlje,

- kako tužitelja tu vidi kada dođe na svoju zemlju, tada se pozdrave, malo popričaju i to je to, kako to bude otprilike dva tri puta godišnje.

19. Iz iskaza svjedoka GT, saslušanog na roč. od 16. rujna 2025., sud je utvrdio:

- kako svjedoku nije ništa poznato vezano za zaključenje ugovora između pok. CT pok. C i narodnog odbora Općine Kaštela,

- kako je u Kaštela doselio 1983.g.,

- kako mu nije ništa poznato o čest. zem. označnoj kao 17/1 k. o. [katastarska općina], kako može navesti da mu po samom broju čestice nije poznato o čemu se radi,

- nakon što je sud svjedoku pokazao slike iz vještva vještaka T. Duvnjaka, te skicu iz istog vještva svjedok je naveo kako mu je poznata ta zemlja te je dodao kako živi na udaljenosti od otprilike 150 do 200m od te zemlje, te nekada, da skrati vrijeme, dođe do ŽT, koji radi i obrađuje predmetnu zemlju, naime, ŽT na toj zemlji ima oko 100 do 120 komada maslina, poneku smokvu, trešnju, te posadi malo biža i boba i krumpira,

- kako je VT na predmetnoj zemlji počeo viđati kada je doselio tu 1983.g.,

- kako ga je kasnije cijelo vrijeme tu viđao kada bi tu prolazio, kako se parcela nalazi uz cestu put groblja [adresa], tako da kad prolazi cestom mora tuda proći,

- kako je osim ŽT na toj zemlji još viđao njegova sina, čije ime sada ne zna,

- kako mu nije poznato jesu li se vodili neki sporovi oko te zemlje, nije mu poznato na koga je ta zemlja uknjižena, nije mu poznata KT,

- kako se cesta kojom on prolazi i koja se nalazi uz predmetnu zemlju zove Put Kruševika 57 i ta ulica se proteže skroz do groblja,

- kako mu je poznato da je maslinik, kojeg svjedok spominje u svojem iskazu, zasadio ŽT, kako je maslinik zasađen svakako nakon 1983.g., a 1983.g. nalazila su se na toj zemlji dva komada trešanja, i jedna do dvije smokve.

20. Iz iskaza svjedoka TT saslušanog na roč. od 16. rujna 2025., sud je utvrdio:

- kako je tužitelj njegov susjed i ta zemlja se nalazi odmah u susjedstvu njegove parcele, dakle da su oni međašnici,

- kako je on svoju zemlju kupio 2003.g. i tada je upoznao ŽT, naime, ŽT na toj zemlji je stalno nešto sadio, masline, gradio je zidove, nešto je kopao, a sve to ŽT radi i do dan danas,

- kako je na toj zemlji bilo je trešanja, maslina i još ponešto,

- kako mu je ŽT rekao u njihovim razgovorima da je ta zemlja bila u vlasništvu njegovog oca. Drugo mu ništa nije govorio, a on ništa nije ni pitao,

- kako mu nije poznato je li bilo nekih sporova odnosno sudskih postupaka oko te zemlje.

21. Iz iskaza svjedoka IT, saslušanog na roč. od 13. studenoga 2025., sud je utvrdio:

- kako je rođen 1976.g., u odnosu na sporni ugovor o darovanju koji je sklopljen 25.05.1962. između ZT pok. C kao darovatelja i narodnog odbora Općine Kaštela kao daroprimca, može navesti da mu je nešto oko tog ugovora poznato i to iz priča njegovog oca i dida,

- kako mu je iz priče njih dvojice poznato da je njegov pok. dida zarobljen u partizanima kod Buškog Jezera, a on je tada bio pripadnik partizanskog pokreta, to je bilo 1943.g. nakon pada Italije,

- kako je dida nakon tog zarobljavanja prošao kroz logore u Hrvatskoj i završio je u zarobljeništvu u Njemačkoj,

- kako je u Njemačkoj dodijeljen gospodaru - R kod kojega je živio i radio na imanju tog gospodara J, a koji se tada vrlo dobro odnosio prema njemu,

- Kako su u [adresa] tada živjeli njegovi roditelji, a njegov otac je preminuo od tuge jer njegovi roditelji nisu znali što je s njim,

- kada se vratio iz zarobljeništva 1945.g., didina majka je tada bila na samrti, a otac je već tada bio umro, 1946.g. umrla je majka, dida je ostao sam, a nakon nekog vremena se oženio, i dobio je djecu,

- kako je bila glad, trebalo je preživjeti, kako je država u to vrijeme živjela od poreza na zemlju, a taj porez dida nije mogao plaćati,

- kako su ostali ljudi prebacivali svoju zemlju na nekoga drugoga, da na taj način sačuvaju svoju zemlju, međutim, dida nije imao ni roditelja a nije imao na koga niti prebaciti zemlju, zbog čega je dida predmetnu zemlju morao prebaciti na tadašnje vlasti,

- kako on ne zna je li dida bio prisiljen prebaciti tu zemlju, međutim, poznato mu je iz priča da je on odmah nakon toga tražio da se zemlja vrati odmah nazad, a od tadašnje vlasti mu je obećano da će mu tu zemlju vratiti, međutim, zemlja mu nije vraćena.

- kako je dida i nakon što je tu zemlju predao tadašnjoj vlasti dolazio na tu zemlju neko vrijeme međutim, tadašnja vlast mu je dala posao u nekom poduzeću odnosno zaposlio se, te kada je imao slobodnog vremena sa konjem kojeg je imao dolazio je na predmetnu zemlju,

- kako je na zemlji bilo nešto maslina i dida bi dolazio brati te masline,

- kako je dida umro 1993.g. u kolovozu, a kako je dida prestao dolaziti na zemlju 1974.g., kada je njegov otac kupio automobil, a tada je otac kupio i motornu pilu,

- kako je dida prestao dolaziti na zemlju jer više nije bio niti moćan da na istoj radi, međutim, od 1974.g. zemlju je obrađivao otac, i to krvavo, krvavo iz razloga jer su mu ruke uvijek bile pune drača, koje je otac hvatao golim rukama i onda bi mu se te drače zabole u ruke i on bi te drače vadio jednu po jednu iz ruke,

- kako u razdoblju kada je zemlja darovana pa do vremena kada je njegov otac počeo obrađivati zemlju, zemlja je zarasla od razno razne drače i borovine, a ljudi su odnijeli kamenje koje je služilo kao prezida,

- kako njegov otac i dan danas obrađiva predmetnu zemlju, kako je otac tijekom vremena obnovio sve te prezide koje su bile nestale zbog odnošenja kamenja. otac je između ostalog povadio sve masline koje su bile posađene u međama te je sve te masline odmaknuo na tri metra od susjedne međe,

- kako je 1974.g. njegov otac posadio plantažu bresaka, 1988.g. on i otac su posadili trešnje na predmetnoj zemlji, kako su, osim trešanja, a prije toga i bresaka, sadili luk, kapulu, bob, biž, krumpir, te da to sve dan danas sade,

- kako je njemu, kada je bio dijete, rečeno da je to njegova zemlja,

- kako ih nitko nikada nije sprječavao da dolaze na tu zemlju i da tu zemlju obrađivaju i nitko ih nije sprječavao da na toj zemlji sade kulture koje je naveo u svom iskazu,

- kako su otac i on kupovali kamione zemlje sa kojom su nasuli predmetnu zemlju odnosno predmetnu česticu,

- kako su, nakon što su trešnje propale zbog bolesti, odlučili tada tu posaditi masline, te kako su sa sadnjom maslina započeli 1995.g. a možda i malo ranije,

- kako predmetnu zemlju i dan danas obrađuju i upravo su ubrali masline i iste su išli preraditi.

22. Iz iskaza svjedokinje LT, saslušane na roč. od 13. studenoga 2025., sud je utvrdio:

- kako joj nije ništa poznato vezano uz zaključenje ugovora o darovanju sklopljenog dana 25.05.1962. između CT pok. C kao darovatelja i Narodnog odbora Općine Kaštela kao daroprimca,

- kako ne zna točno koji broj nosi čestica, međutim poznato joj je da sam ŽT viđala i da ga viđa na zemlji, koja se nalazi od njene kuće 50m Put Kruševika, kako je njezina kuća broj 57,

- kako se predmetna zemlja nalazi put groblja, poviše njene kuće i ta zemlja se nalazi odmah uz cestu.

- kako je ona tu došla stanovati 1983.g., te kako se tada na toj zemlji nalazila poneka maslina, smokva i dvije trešnje, te da je tada vidjela ŽT da obrađuje sam predmetnu zemlju, da je također vidjela da je ŽT sadio poljoprivredne kulture poput luka, krumpira, biži i slično, ono što mu je trebalo, to je sadio.

- kako je također viđala da bi ove voćke koje bi uginule zamijenio sa novim voćkama, maslinu za maslinu, zna da je kopao i zna i sjeća se da je i njoj davao sadnicu maslina,

- kako ona nije nikada vidjela da netko tužitelju prijeti i zabranjiva da obrađuje tu zemlju, da joj tužitelj nikada nije govorio da mu netko prijeti i zabranjuje obrađivanje te zemlje,

- kako danas na zemlji nema trešanja samo masline, a luk i bob upravo sada sadi jer je sada vrijeme od sadnje boba,

- kako svjedoka koji je svjedočio prije nje, inače sina AT, također ponekad viđa na zemlji i to ponekad s obzirom da je on zaposlen, pa kad je slobodan onda vidi i njega na predmetnoj zemlji.

23. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda kako je glavni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

24. Pri tome je zaključak ovog suda kako prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan.

25. Naime, tužitelj je z.k. izvatkom dokazao kako je tuženik uknjiženi suvlasnik za ¾ dijela sporne nekretnine označene kao 17/1 z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja je čest. zem. pak bila predmetom ugovora o darovanju zaključenog dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane, inače pravnog prednika tužitelja i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac, za koji Ugovor tužitelj u ovom postupku traži da se utvrdi ništetnim.

26. Ukoliko bi sud u ovom postupku utvrdio da je sporni ugovor o darovanju doista ništetan, tada bi se izvršilo brisanje upisa prava vlasništva sa imena tuženika, kako uknjiženog suvlasnika, na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobnu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Rješenja Z-1325/62, odnosno ponovni upis prava (su)vlasništva na ime prednika tužitelja JT pok.Vicka.

27. S obzirom na navedeno, zaključak je ovog suda kako je tuženik, kao uknjiženi suvlasnik za ¾ dijela kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pasivno legitimiran u ovom postupku.

28. Osim toga sve i kada bi netko drugi bio vlasnikom sporne nekretnine, sve dok je tuženik u zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik iste, to je tuženik vlasnik sporne nekretnine, sve dok ne bude izvršeno brisanje upisa njegovog prava vlasništva na utuženoj nekretnini, u smislu odredbe članka 123. stavak 1. ZVDSP-a kojim je propisano da stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila.

29. Kako je tuženik, kako u vrijeme podnošenja tužbe, tako i u vrijeme zaključenja glavne rasprave, bio upisan kao suvlasnik utužene nekretnine za ¾ dijela, to je zaključak ovog suda kako je tuženik pasivno legitimiran u ovom sporu, slijedom čega je sud odbio istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije kao neosnovan.

30. Tuženik sve vrijeme tvrdi kako se radi o formalnom upisu tuženika u zemljišne knjige, međutim, takve tvrdnje ovaj sud nije prihvatio, između ostalog jer ne postoji formalan upis u zemljišne knjige, s obzirom kako je odredbom čl. 120. st 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

31. Dakle, onaj tko je upisan kao vlasnik neke nekretnine, taj nije formalni vlasnik, nego stvarni.

32. Pored toga, odredbom čl. 45. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne Novine broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24) određeno je kako su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena (u daljnjem tekstu: knjižni prednik)

33. Nadalje, potrebno je istaći kako ni tuženik ni Grad Kaštela, a ni nitko treći (osim tužitelja), nisu pokrenuli bilo kakav postupak u kojem bi tvrdili kako Republika Hrvatska nije vlasnik uparničene nekretnine, te predmet kojega bi postupka bio zahtjev da se tuženik Republika Hrvatska briše kao uknjiženi (su)vlasnik utužene nekretnine, iz čega ovaj sud zaključuje kako je i Gradu Kaštelima i tuženiku nesporno kako je upravo tuženik suvlasnik za ¾ dijela predmetne nekretnine, dakle upravo onog dijela koji je bio predmetom Ugovora o darovanju zaključenog dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane, inače pravnog prednika tužitelja i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac, za koji Ugovor tužitelj u ovom postupku traži da se utvrdi ništetnim.

34. Dodatno tome, sud je obavijestio Grad Kaštela o postojanju ove parnice, međutim, Grad Kaštela, iako upoznat sa postojanjem ove parnice, nije tvrdio kako bi uparničena nekretnina bila njegovo vlasništvo, te se isto tako u ovom sporu Grad Kaštela nije legitimirao ni kao umješač, a ni u bilo kojem drugom svojstvu.

35. Cijeneći sve naprijed iznijeto, a posebno činjenicu kako je citiranom odredbom čl. 45. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, u ime kojeg se upis zahtjeva, ili koja bar istodobno budu kao takva uknjižena ili predbilježena (knjižni prednik), te kako iz zemljišnoknjižnog izvatka od 15.06.22. koji prileži spisu proizlazi kako je sporna nekretnina 17/1 k. o. [katastarska općina], z. u. [broj ZK uloška], za ¾ dijela ranije bila uknjižena kao općenarodna imovina, dok je prema kasnijem zemljišnoknjižnom izvatku od 16.04.2025. na istoj čestici uknjiženo pravo vlasništva Republike Hrvatske za ¾ dijela, na temelju odredbe čl. 3 stav 1 Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91,152/08) a u svezi s odredbom čl. 388 stav 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uvjerenja upravnog odjela za prostorno uređenje, imovinsko-pravne poslove i graditeljstvo, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo klasa: 350-07/09-03/48 od 03.08.2009.god., te budući kako je tuženik Republika Hrvatska prema dostavljenom zemljišnoknjižnom izvatku bila uknjižena kao vlasnik sporne nekretnine u vrijeme zaključenja glavne rasprave u ovom postupku, te kako je predmet spornog ugovora o darovanja za kojeg tužitelj tvrdi da je ništetan, upravo ¾ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. u. [broj ZK uloška], na kojima je uknjižen tuženik kao vlasnik, tada treba zaključiti kako jedino tuženik može biti pasivno legitimiran da trpi upis tužiteljevog prava vlasništva na navedenoj nekretnini, slijedom čega je sud odbio prigovor promašene pasivne legitimacije kao neosnovan.

36. U odnosu na glavni tužbeni zahtjev, kojim je tužitelj zatražio da se utvrdi da je ništetan Ugovor o darovanju sklopljen dana 25.05.1962.g. između CT pok.C kao darovatelja i prednika tuženika Narodnog odbora općine Kaštela kao daroprimca ovjeren u potpisu darovatelja 01.06.1962.g., te kojim je zatraženo da se u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] naloži brisanje upisa prava vlasništva sa imena tuženika na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobnu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Rješenja Z-1325/62, odnosno ponovni upis prava vlasništva na ime prednika tužitelja CT ZT pok.C, ocjena ovog suda kako je isti osnovan.

37. Naime, pregledom spornog Ugovora o darovanju zaključenog dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane, inače pravnog prednika tužitelja i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac, sud je utvrdio kako je JT ZT pok.C iz [adresa] darovao Općini Kaštela, Kaštel Sućurac između ostalog i ¾ dijela sporne nekretnine označene kao 17/1 z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je dalje utvrđeno kako spornim Ugovorom o darovanju nije ugovoreno uvođenje i stupanje u posjed daroprimatelja, prednika tuženika, te kako nije ugovorena ni predaja utužene nekretnine.

38. Iz iskaza saslušanih svjedoka, na koje iskaze tuženik nije imao primjedbi, sud je utvrdio kako su i nakon zaključenja spornog ugovora o darovanju, prednici tužitelja i dalje držali u svom posjedu darovanu nekretninu, te kako su i dalje nastavili sa obrađivanjem i korištenjem sporne nekretnine označene kao čest zem. 17/1 z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te kako je i tužitelj u posjedu iste i danas.

39. Nadalje, tuženik tijekom postupka nije ni tvrdio da su, bilo tuženik, bilo njegovi prednici ušli u posjed sporne nekretnine, te tuženik nije ni tvrdio ni dokazao da bi tuženik ili njegovi prednici pokrenuli bilo kakve postupke protiv tužitelja i njegovih prednika radi predaje u posjed sporne čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Navedeno, kako tuženik nikada nije bio u posjedu sporne čest. zem., te kako tuženik nije ni tražio od tužitelja predaju posjeda potvrdili su i saslušani svjedoci.

40. Konačno, iz provedenog postupka sud je utvrdio kako predmetni – sporni ugovor o darovanju koji je zaključen dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane, inače pravnog prednika tužitelja i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac, nije sačinjen u formi sudskog zapisnika, a ni u formi javnobilježničkog akta sukladno odredbi čl. 53. st. 1. toč. 3. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93).

41. Dakle, analizirajući cjelokupno utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio:

- kako sporni ugovor o darovanju zaključen dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane, inače prednika tužitelja i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac, inače prednika tuženika, nije sačinjen u propisanoj formi, te

- kako taj nedostatak nije nadomješten pravom predajom u posjed nekretnine koja je predmet spornog ugovora o darovanju, konkretno ¾ dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

42. Nije sporno kako su se tuženik i njegov prednik temeljem tog ugovora o darovanju zaključenog dana 25. V 1962. godine uknjižili kao (su)vlasnici utužene nekretnine, međutim, s obzirom na zauzeti stav Vrhovnog suda RH kako uknjižba u zemljišne knjige ne može nadomjestiti nedostatak forme i nedostatak prave predaje stvari, to je zaključak ovog suda kako je sporni ugovor o darovanju, koji je zaključen dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane, inače pravnog prednika tužitelja i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac, predmet kojeg je darovanje ¾ dijiela kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od strane prednika tužitelja predniku tuženika, ništetan, slijedom čega je sud prihvatio glavni tužbeni zahtjev tužitelja kojim je zatraženo da se utvrdi kako je ništetan Ugovor o darovanju sklopljen dana 25.05.1962.g. između CT pok.C kao darovatelja i prednika tuženika Narodnog odbora općine Kaštela kao daroprimca ovjeren u potpisu darovatelja 01.06.1962.g.

43. S obzirom kako je sud utvrdio da je predmetni ugovor o darovanju, koji je zaključen dana 25. V 1962. godine između JT pok.C iz [adresa] kao darovatelja jedne strane, inače pravnog prednika tužitelja i Općine Kaštela - Kaštel Sućurac, predmet kojeg je darovanje kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od strane prednika tužitelja predniku tuženika, ništetan, to isti, kao takav, ne proizvodi pravni učinak, slijedom čega je prihvaćen i tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tužitelj zatražio da se u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] naloži brisanje upisa prava vlasništva sa imena tuženika na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobnu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Rješenja Z-1325/62, odnosno ponovni upis prava vlasništva na ime prednika tužitelja JT ZT pok. C.

44. U odnosu na prigovore tuženika kako se nisu ispunili uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, potrebno je istaći kako tužitelj glavnim tužbenim zahtjevom nije ni tražio da se utvrdi da je tužitelj stekao pravo vlasništva utužene nekretnine dosjelošću, već je tužitelj glavnim tužbenim zahtjevom, kojeg je ovaj sud prihvatio u cijelosti, tražio da se vrati zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije zaključenja spornog (ništetnog) ugovora o darovanju, dakle tužitelj glavnim tužbenim zahtjevom ne tvrdi da je stekao vlasništvo dosjelošću, već da je ugovor o darovanju, temeljem kojeg se prednik tuženika uknjižio kao suvlasnik za ¾ dijela ništetan, slijedom čega nisu od značaja prigovori tuženika kako se na šumi i šumskom zemljištu nije moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću ni prema zakonima koji su donošeni nakon Drugog svjetskog rata, dakle, šumama i šumskim zemljištem koji su bili u društvenom vlasništvu, te nije od značaja prigovor kako je ova odredba bila na snazi sve do 12. siječnja 2000. kada ju je ukinuo Ustavni sud svojom odlukom UI-374/1998, pa bi dakle, rok za stjecanje prava vlasništvo dosjelošću na šumama i šumskim zemljištem počinje teći tek od odluke Ustavnog suda, dakle, od 12. siječnja 2000.

45. Slijedom svega iznijetog i obrazloženog, sud je prihvatio glavni tužbeni zahtjev te je odlučeno kao u toč. I i II izreke ove presude. Za napomenuti je da kako je ovaj sud prihvatio glavni tužbeni zahtjev, to nije bilo mjesta raspravljanju o podrednom tužbenom zahtjevu.

46. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st 1 ZPP-a, a tužitelju zastupanom po pun. priznat je trošak sastava tužbe 100 bodova, za pristup na roč. od 17.02.2025. 100 bodova, za pristup na očevid od 31.03.2025. 100 bodova, za pristup na roč. od 16.09.2025. 100 bodova, za pristup na roč. od 13.11.25. 100 bodova, te za pristup na roč. od 27.04.26. 50 bodova, što ukupno zbrojeno iznosi 550 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€ koliko iznosi vrijednost jednog boda, daje iznos od 1.100,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 26,98 € na ime suds. pristojbe na tužbu, 110,00 € na ime sudske pristojbe na ovu presudu, te 500,00 € na ime troškova izlaska suda i vještaka na lice mjesta, te izrade pisanog vještva, pa sveukupan trošak tužitelja iznosi 1.736,98 €. Na dosuđeni iznos troška tužitelju pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 02. srpnja 2026. pa do konačne isplate.

47. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. II izreke ove presude.

U Splitu, 02. srpnja 2026.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu.

Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tužene