1

Poslovni broj 17 Gž R-7/2024-2

 

           Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1                          Poslovni broj 17 Gž R-7/2024-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i Vesne Gašparuš - Horvat  članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: …, Ministarstvo …, Z., zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pr-115/2019 od 15. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 18. siječnja 2024.,

 

                                                     p r e s u d i o j e

 

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pr-115/2019 od 15. studenog 2023. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke te za navedeno sudi:

 

1. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja M. M. koji glasi:

 

„I Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: …, isplatiti tužitelju M. M. iz Z., OIB: …, na ime nadoknade za neiskorištene stanke (pauze) isplati ukupan iznos od 2.546,45 eur/19.186,21 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-33,69 eur od 16.03. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,00 eur od 16.04. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,25 eur od 16.05. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 32,97 eur od 16.06. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 34,54 eur od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,62 eur od 16.08. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 48,36 eur od 16.09. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 41,76 eur od 16.10. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 48,36 eur od 16.11. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 60,45 eur od 16.12. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,56 eur od 16.01. 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,16 eur od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,51 eur od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,57 eur od 16.04.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,57 eur od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,07 eur od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,02 eur od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,89 eur od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 38,56 eur od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,15 eur od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,74 eur od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,25 eur od 16.12.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,53 eur od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,20 eur od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,30 eur od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,97 eur od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,35 eur od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,53 eur od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,06 eur od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 45,67 eur od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,11 eur od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,33 eur od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,52 eur od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 43,59 eur od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,01 eur od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,17 eur od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,30 eur od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,71 eur od 16.04.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 54,34 eur od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 42,73 eur od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,57 eur od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,80 eur od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,27 eur od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,04 eur od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,69 eur od 16.11.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,81 eur od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,81 eur od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,35 eur od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,97 eur od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,81 eur od 16.04.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,81 eur od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 62,04 eur od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,79 eur od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,73 eur od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 57,08 eur od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 51,37 eur od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,11 eur od 16.11.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,86 eur od 16.12.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 67,95 eur od 16.01.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,12 eur od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,03 eur od 16.03.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

 

II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 1.791,76 eura/13.500,00 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

 

2. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

 

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene Republike Hrvatske za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 248,86 eur/1.875,00 kn.

 

 

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke, naloženo je tuženoj da tužitelju isplati iznos od 2.546,45 eur/19.186,21 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje na pojedine mjesečne iznose teku u razdoblju od 16. u mjesecu za tekući mjesec do isplate izuzev zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pod točkom II. izreke, naloženo je tuženoj da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznos od 1.791,76 eura/13.500,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15. studenog 2023. pa do isplate, pod točkom III. tužitelj je odbijen sa preostalim zahtjevom za naknadu parničnih troškova.

2. Presudu žalbom pobija tužena zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome osporava zaključke prvostupanjskog suda da bi u ovome postupku tužitelj dokazao da nije mogao koristiti dnevni odmor, kao i da nijednim zakonskim propisom nije predviđena obveza vođenja evidencije o korištenju dnevnog odmora. Smatra da nepostojanje evidencije o korištenju dnevnog odmora ne može biti na štetu poslodavca i da tužena nije dužna dokazivati ovu činjenicu. Predlaže drugostupanjskom sudu da ukine prvostupanjsku presudu i odbaci tužbu, podredno da presudu preinači i odbije tužbeni zahtjev sve uz naknadu troška postupka koji je zatražio te uz daljnju naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 248,86 eur/1.875,00  kn.

3. Tužitelj u odgovor na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže istu dobiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Presuda naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

 

6. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio niti bilo koju drugu povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio i utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, no na iste je pogrešno primijenio materijalno pravo pa je pravilnom primjenom materijalnog prava od strane ovog drugostupanjskog suda na tako utvrđeno činjenično stanje trebalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

 

8. Predmet spora je zahtjev za isplatu novčane naknade na ime neiskorištenog dnevnog odmora (stanke). U činjeničnim navodima tužbe tužitelj tvrdi da je zaposlen na radnom mjestu pravosudnog policajaca i da mu tužena zbog specifičnosti posla i nedostatka potrebnih kadrova, u spornom razdoblju nije omogućila korištenje dnevnog odmora tijekom rada u turnusima.

 

9. Prvostupanjski sud svoju odluku donosi na temelju zaključka da tužitelj u utuženom razdoblju nije iskoristio pravo na stanku u cijelosti, temeljeći taj zaključak osim na iskazu tužitelja i na temelju Evidencije o radnom vremenu tužitelja za razdoblje od 02/2014 do 02/2019 i Evidencije dolazaka i odlazaka s posla i izlazaka za vrijeme radnog vremena službenika pravosudne policije – Zatvor u Z., zaključujući kako je time tužitelj dokazao da je stanku koristio samo kada je izlazio na stanku izvan zatvora, dok mu u svim danima kada to nije mogao tužena nije omogućila korištenje stanke.

 

10. Ovo pravno stajalište prvostupanjskog suda ne može prihvatiti, na što osnovano tužena ukazuje u svojoj žalbi.

 

11. Pitanje prava na naknadu zbog nekorištenja stanke je pravno pitanje koje valja cijeniti kroz odredbe Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19 - dalje: ZR) i odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 112/17, 12/18, 2/19 - dalje: KU/17), na koji se poziva i prvostupanjski sud.

11.1. Prema odredbama čl. 73. st. 1. i 5. ZR, radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, a ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora, time da se vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme. Prema čl. 73. st. 4. ZR, vrijeme odmora (stanke) ubraja se u radno vrijeme.

11.2. Prema odredbama čl. 10. KU/17, službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti, a službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla, time da se vrijeme odmora ubraja u radno vrijeme.

11.3. Prema odredbama čl. 89. st. 1. ZR, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, poslodavac može za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je radniku osiguran zamjenski odmor.

11.4. Prema čl. 42. KU/17, ako službenik i namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo tražiti da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodne dane.

12. Obzirom da se vrijeme dnevne stanke ubraja u plaćeno osmosatno radno vrijeme, prema shvaćanju ovog suda, rad za vrijeme dnevne stanke nije prekovremeni rad u koji se uračunava rad duži od propisanog osmosatnog radnog vremena koji se obavlja na zahtjev poslodavca. U smislu odredbi čl. 89. st. 1. ZR, te čl. 42. KU/17, zbog nemogućnosti korištenja stanke, službenik ima primarno pravo zahtijevati da vrijeme neiskorištenog dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodne dane.

12.1. Ostvarenje zakonskog prava na slobodne dane zbog nemogućnosti korištenja stanke iz čl. 42. KU/17, pretpostavlja postojanje odgovarajuće evidencije o neiskorištenim dnevnim stankama. Prema Tumačenju broj 1/9 od 19. studenog 2020. Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, evidenciju radnog vremena može zatražiti sam službenik i namještenik za sebe ili u njegovo ime povjerenik sindikata kojeg je član uz njegovu pisanu suglasnost. U smislu navedenog Tumačenja, evidenciju neiskorištenih stanki nije dužan voditi poslodavac, ako u tom pravcu nema zahtjeva bilo samog radnika ili u njegovo ime povjerenika sindikata.

12.2. Polazeći od naprijed navedenih odredaba ZR i KU/17, i utvrđenja pobijane presude o odlučnim činjenicama, prema stajalištu ovog suda, tužitelj bi imao pravo na novčanu naknadu zbog nemogućnosti korištenja stanke ili pauze u slučaju da je tražio slobodne dane na ime evidentiranih nekorištenih stanki koje mu tužena nije priznala, i/ili u slučaju da mu je tužena priznala slobodne dane po osnovi evidentiranih neiskorištenih stanki, ali mu nije omogućila korištenje priznatih slobodnih dana. U postupku pred prvostupanjskim sudom nije bilo sporno da tužitelj nije tražio slobodne dane zbog neiskorištenog dnevnog odmora (stanke) kroz sporno razdoblje.

 

13. Kod nesporne činjenice da tužitelj nije tražio slobodne dane zbog neiskorištenih stanki u dugom razdoblju od veljače 2014. do veljače 2019., što više, radi realizacije prava na slobodne dane zbog neiskorištenog dnevnog odmora (stanke), nije tražio da tužena kao poslodavac evidentira njegove neiskorištene dnevne stanke, nije bilo osnova usvajanju tužbenog zahtjeva na isplatu novčane naknade na ime neiskorištenih stanki, jer tužitelj nije dokazao da mu je bilo omogućeno ostvarivanje prava na dnevni odmoru (stanku) u smislu odredaba čl. 73. st. 1. ZR i čl. 10. st. 1. i čl. 42. KU.

 

14. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 373. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

 

15. Budući je presuda preinačena, temeljem odredbe čl. 166. st. 2 ZPP, valjalo je odlučiti o ukupnim parničnim troškovima. Imajući u vidu prirodu ovog spora, stanje predmeta i materijalno pravni odnos stranaka u ovom sporu, o troškovima postupka valjalo je odlučiti primjenom čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori – broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02, 1/06, 2/10, dalje: Konvencija) prema kojoj odredbi svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva. Nitko ne može biti lišen svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Podnošenje tužbe radi realizacije prava na stanku kao jednog od temeljnih prava iz radnog odnosa, nije bilo očito neosnovano. Naime, u vrijeme podnošenja tužbe nije bilo stabilne, ustaljene sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao najvišeg suda, o pitanjima osnovanosti zahtjeva za isplatu po osnovi neiskorištenog dnevnog odmora (stanke) državnih službenika i namještenika, pa tužitelj nije trebao realno očekivati da neće uspjeti sa zahtjevom. Tužena strana u ovom sporu je država koju zastupa državno odvjetništvo, tako da nije imala prekomjerne troškove, dok bi za tužitelja koji je izgubio parnicu, bio prekomjerni teret plaćanje tuženoj državi troška u zatraženoj visini (1.377,04 eura) koji iznos znatno premašuje iznos tužiteljeve mjesečne plaće. Stoga je, u cilju postizanja pravične ravnoteže, odlučeno da svaka stranka snosi svoje parnične troškove.

 

16. U nepobijanom dijelu točke I. izreke kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatom zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i pod točkom III. izreke, prvostupanjska presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

 

 

U Velikoj Gorici 18. siječnja 2024.

 

 

                                                                                                                        Predsjednica vijeća

                                         

                                                                                                                             Verica Kos, v.r.