REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj: Pr-3/2020-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji tog suda Rajki Ćubela u pravnoj stvari tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Marija Maričević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Naftni terminali Federacije d.o.o. Ploče, Ploče, Trg kralja Tomislava 2, OIB: 75346152368, koje zastupa punomoćnik Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave dana 28. svibnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 2. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Tuženiku se nalaže da tužitelju isplati iznos od 10.210,00 € sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe 05. 09. 2019., pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za iznos od 4.357,28 €, sa zatraženim zateznim kamatama, kao i zahtjev za kamatama od zatraženog do presuđenog iznosa.

III. Tuženiku se nalaže da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.546,12 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 28. 03. 2018. godine zadobio ozljedu na radu, kao djelatnik tvrtke NAFTNI TERMINALI FEDERACIJE d.o.o.. Do nezgode je došlo prilikom poslova sanacije hidrantske mreže 10" u skladištu "NTF" u luci Ploče. Tom prilikom, tužitelj je za potrebe sanacije i mijenjanja dijela hidrantske mreže, brusilicom rezao cijev, pri čemu je prilikom rezanja 10" čelične cijevi hidrantske mreže sa brusilicom (flexa), došlo do uklještenja rezne ploče između prerezane cijevi hidrantske mreže, nakon čega je brusilica iskočila prema glavi tužitelja te ga je štitnik brusilice udario u usnu šupljinu zbog čega je tužitelj zadobio tešku tjelesnu ozljedu, otvorenu ranu usnice i usne šupljine. U naprijed opisanoj nezgodi tužitelj je zadobio ranu razderotinu gornje usne, usne šupljine i lijevog usnog kuta, udarac u lice s ogrebotinama kože desne strane lica, iščašenje i nategnuće cervikalne kralježnice te akutnu reakciju na stres, a osim toga kao posljedicu ozljede tužitelj trpi naruženje, što je sve pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji. Tužitelj zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, činjenice da je radi predmetnog štetnog događaja pretrpio fizičke boli koje se sastoje u snažnim bolovima, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženja, te je pretrpio strah. Također, bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega. Primarni strah bio je prisutan za vrijeme životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja i to, jakog, srednjeg i slabog intenziteta, a trpio je i kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme obavljanja istog posla na radnom mjestu. Fizičke boli su bile jake i dugotrajne, a tužitelj će posljedice zadobivenih ozljeda osjećati trajno. Osim navedenog, tužitelj je pretrpio i imovinsku štetu u vidu troškova liječenja. Troškovi liječenja tužitelja nastali su zbog dentalnih zahvata koje je tužitelj bio primoran učiniti, a koji se sastoje od ugradnje implantata, rekonstrukcije zuba i drugih zahvata, a koji su zahvati za tužitelja bili nužni s obzirom na zadobivene ozljede i oštećenja nastala ozljedom na radu, što je sve pobliže opisano u priloženoj dokumentaciji. Prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade sud mora uzeti u obzir jačinu i trajanje povredom prava osobnosti izazvane boli, ali i druge okolnosti slučaja, stoga tužitelj predlaže sudu, a imajući u vidu težinu povrede i sve okolnosti slučaja utvrditi prema navedenim činjenicama pravičnu novčanu naknadu za: za duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti 16.000,00 kn, za pretrpljene tjelesne boli 9.500,00 kn, za pretrpljeni strah 6.000,00 kn, za tuđu pomoć i njegu 1.500,00 kn, za naruženje 19.000.00 kn, za troškove liječenja 32.830,00 kn, odnosno ukupno 84.830.00 kn. Slijedom iznijetog, tužitelj predlaže da sud, temeljem čl. 1100. st 1. i 2. u svezi čl. 19, 1046. i 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN, broj 35/05), nakon provedenog postupka prihvati tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava kako osnov, tako i visinu tužbenog zahtjeva jer je isti previsoko postavljen, a iz razloga što na strani tuženika glede njegove objektivne odgovornosti, tuženik nije odgovoran za ozljedu na radu koju je dana 28. ožujka 2018. zadobio tužitelj dok je radio na poslovima sanacije hidrantske mreže na skladištu terminala tekućih tereta. s obzirom da nema odgovornosti tuženika za pretrpljenu ozljedu na radu koju je tužitelj pretrpio radeći naloženi mu radni zadatak, tuženik predlaže, a nakon izvedenih dokaza, odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti te ga obvezati da tuženiku naknadi troškove ovog postupka.

3. Tužitelj je podneskom od 23. prosinca 2024. uredio tužbeni zahtjev na način da na ime neimovinske štete potražuje iznos od 10.000,00 €, za tuđu pomoć i njegu 210,00 €, te za troškove liječenja 4.357,28 €.

4. Izvedeni su dokazi uvidom u sve priložene isprave, saslušanjem svjedoka ĐŠ, saslušanjem tužitelja, medicinskim vještačenjem tužitelja, čitanjem nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Borića od 28. studenog 2024, dopune nalaza i mišljenja dr. Igora Borića od 15. siječnja 2025., čitanjem nalaza i mišljenja vještaka dr. Marine A. Ježina Bušelić od 29. ožujka 2026. kao i saslušanjem vještaka dr. Igora Borića i dr. Marine A. Ježina Bušelić.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja kojim od tuženika potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 14.567,28 € sa zakonskim zateznim kamatama koju je pretrpio prilikom ozljede na radu kod tuženika dana 28. ožujka 2018. godine.

7. Među strankama nije sporno, a što proizlazi i iz prijave ozljede na radu, da se tužitelj ozlijedio na radu kod tuženika dana 28. ožujka 2018. godine.

8. Prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti za štetu jedino ako dokaže da je šteta nastala iz razloga koji ga oslobađaju odgovornosti.

9. S obzirom da tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti isti se može osloboditi odgovornosti jedino ako dokaže da je šteta nastala iz razloga koji ga oslobađaju odgovornosti.

10. Također u skladu s odredbom čl. 103. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje ZR), ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

11. Iz iskaza svjedoka ĐŠ proizlazi da se sjeća da je tužitelj u mjesecu ožujku, prije možda dvije godine, doživio nezgodu na radu. On je tada popunio prijavu o ozljedi na radu, s obzirom da je zaposlen kod tuženika kao stručnjak za zaštitu na radu. Sjeća se da je tužitelj tada propisno koristio sva sredstva za zaštitu na radu, a što je sve evidentirao u tiskanici prijave i zna da mu je priznata ta ozljeda kao ozljeda na radu. Bio je osobno prisutan te je tužitelja uputio na daljnju obradu. Tužitelj je upućen na hitnu pomoć, a nakon toga u Split, pa kada je iz Splita dobio potvrdu da se radi o teškoj ozljedi, tek tada je popunio obrazac. Od tuženika je bilo sve poduzeto što se tiče zaštite na radu. Neposredni rukovoditelj je bio upoznat s činjenicom da tužitelj ide na rad na teren, s tim da ih je bilo trojica prije pauze, a nakon toga tužitelj i još jedan te pratilac vatrogasac. Uobičajena procedura je da se koristi dizalica ili lift, a u ovom slučaju nije bilo prostora, pa je izgledalo lakše da podmetnu hidrauličnu malu dizalicu da mogu nesmetano odrezati dio cijevi. U svakom slučaju bi bio sigurniji lift ili da se ima kran. Imali su mogućnost i koristiti i CO2, pa čak misli da su ga u jednom trenutku i koristili, a izbor je na njima. Prilikom organizacije izvođenja tih poslova, njegov neposredni rukovodilac s jedne strane, a s druge strane ovlaštena osoba zaštite od požara i zaštite na radu, zajednički izdaju odobrenje za rad uz zahtjev izvršitelja, u ovom slučaju služba održavanja. U odobrenju za rad se odrede mjere od zaštite od požara i zaštite na radu, korištenje osobnih zaštitnih sredstva i upotreba opreme koja je ispitana i zakonski regulirana. Samu pripremu određenog posla obavlja vođa smjene, odnosno neposredni rukovodilac i izvršitelj organiziraju što sigurniji i što lakši način izvršenja. U konkretnom slučaju oni osiguravaju podmetanje hidraulične dizalice ili nekih pomoćnih sredstava poput drvenih greda da ne bi cijev na kojoj se radi imala pomjeranja. Oni su, po njihovim izjavama, već odradili dobar dio posla, odnosno rezanja prije događaja. U tom trenutku, da li se cijev pomjerila ili je ugrožena stabilnost cijevi, nije primijećeno od njega, a ni od drugih, čak nije lako to ni procijeniti, jer se radi o zahtjevnom poslu. Već je kazao da je ispoštovana procedura od strane zaštite na radu i tužitelja.

12. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je kod tuženika već skoro 5 godina zaposlen na radnom mjestu cjevar-bravar. Dana kada se dogodila nezgoda na radu on je obavljao poslove pri sanaciji hidratantske mreže u skladištu. Od poslodavca je dobio nalog da obavlja te poslove. Imao je zaštitne naočale, kacigu, rukavice. Prilikom sanacije i mijenjanja dijela hidrantske mreže velikom brusilicom je rezao cijev pa prilikom rezanja željezne cijevi od 10 cola došlo je do uklještenja rezne ploče između prerezane cijevi hidrantske mreže uslijed čega ga je brusilica udarila po glavi te štitnik brusilice udario po ustima, uslijed čega je zadobio teške tjelesne ozljede. Na liječenju je bio 8 mjeseci, a dva mjeseca nije mogao jesti, već se hranio putem slamke. On je taj dan radio na uobičajeni način na koji se radi, s tim da i danas kod tuženika obavlja slične poslove. Spisu je priložio medicinsku dokumentaciju i specijalističke nalaze. U trenutku nastanka ove nezgode misli da je dizalica bila malo nategnuta, uslijed čega je prilikom rezanja cijevi došlo do uklještenja, odnosno, udarca brusilice u njegovu glavu. Njih trojica kolega su ujutro započeli raditi, postavili tu dizalicu, pa nakon što su se vratili s marende išao je dovršiti započeti posao, nakon čega je došlo do nezgode. On je kod poslodavca prošao zaštitu na radu. I sada ima vidljive ožiljke i bolove na promjenu vremena.

13. Ocjenjujući iskaz svjedoka ĐŠ te tužiteljev iskaz, kao i uvidom u prijavu o ozljedi na radu, sud utvrđuje da se nesreća dogodila na način da je tužitelj prilikom sanacije i mijenjanja dijela hidrantske mreže velikom brusilicom rezao cijev pa prilikom rezanja željezne cijevi od 10 cola došlo je do uklještenja rezne ploče između prerezane cijevi hidrantske mreže uslijed čega ga je brusilica udarila po glavi te štitnik brusilice udario po ustima, uslijed čega je zadobio teške tjelesne ozljede. On je taj dan radio na uobičajeni način na koji se radi, s tim da i danas kod tuženika obavlja slične poslove. Iz iskaza svjedoka ĐŠ, koji je sačinio prijavu o ozljedi na radu, proizlazi da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, te da je propisno koristio sva sredstva za zaštitu na radu. U konkretnom slučaju zbog ozljede na radu tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti.

14. S obzirom da tuženik nije dokazao da postoje okolnosti koje bi ga oslobodile odgovornosti, niti da je tužitelj svojim ponašanjem doprinio nastanku štetnog događaja, tuženik je dužan tužitelju u cijelosti naknaditi nastalu štetu.

15. Po stavu ovog suda u konkretnom slučaju tuženik nije dokazao ni da se radi o nepažnji, a pogotovo ne o krajnjoj nepažnji.

16. Radi utvrđenja je li kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti, je li tužitelj trpio bolove, strah, duševne boli te je li došlo do naruženosti, kao i je li bilo potrebe za tuđom njegom i pomoći, koje je nastalo kao posljedica ozljeđivanja na radu kod tuženika dana 28. ožujka 2018., izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Igoru Boriću, spec. sudske medicine.

17. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pr-3/2020 od 16. rujna 2021. sudskim vještacima su bili imenovani dr. HŠH, maksilofacijalni kirurg iz Splita i dr. Jasminka Šarić, vještak psihijatar, nakon čega je dr. HŠH izvijestio sud da zbog brojnih obveza nije u mogućnosti provesti vještačenje. Tužitelj je predložio imenovanje drugog vještaka maksilofacijalne kirurgije, nakon čega je sud rješenjem od 16. svibnja 2022. vještakom imenovao dr. AŠ. Potom je navedeni dr. AŠ **.**.2023. izvijestio sud kako zbog bolesti nije u mogućnosti provesti vještačenje uz napomenu da bez kliničkog pregleda tužitelja i bez nekih medicinskih nalaza koji nedostaju u spisu i nije u mogućnosti dati nalaz i mišljenje pa je predložio imenovanje novog vještaka. S obzirom da na području ŽS u Dubrovniku kao i na području ŽS u Splitu ne postoje vještaci maksilofacijalne struke, sud je izmijenio rješenje pa je vještačenje povjerio stalnom sudskom vještaku za sudsku medicinu dr. Igoru Boriću iz Dubrovnika.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Borića od 28. studenog 2024., kojeg je izradio zajedno s dr. GŠ, spec. otorinolaringologom, proizlazi da iz navedene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj HŠ u predmetnom događaju zadobio ranu razderotinu gornje usne, ranu razderotinu kuta gornje usne, ranu razderotinu predvorja usta gore, prijelome pet zuba, a utvrđena su i odstranjena strana tijela iz područja rana, oguljotine kože lica i istegnuće vratnih mišića. Navedena ozljeda je mogla nastati u predmetnom događaju te je s njom u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi. Svi medicinski postupci i tijek liječenja protekli su na uobičajeni način. Fizikalna terapija je provođena u više navrata. Liječenje je dovršeno uz zaostale posljedice. Predložena je sanacija zubala po stomatologu koja do danas nije odrađena. Uzimajući u obzir bolove koje je tužitelj trpio prilikom ozljeđivanja i liječenja, proizlazi da je ukupno osijecao bolove: jakog intenziteta 5 -7 dana, srednjeg intenziteta 8-10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 3-4 tjedna, bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera uračunati su u smanjenje životne aktivnosti. Strah jakog intenziteta, primarnog karaktera, trajao je koliko i samo ozljeđivanje, da bi prešao u zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha koji je bio: jakog intenziteta oko tjedan dana, srednjeg intenziteta oko dva do tri tjedna, slabog intenziteta oko dva do tri mjeseca. Nakon dovršetka liječenja zaostale su trajne posljedice manjkavog zubala i oštećenog zagriza, zatezanjem i slabijom osjetljivošću i povremenim bolovima u području ožiljaka, kao i povremenim bolovima u vratu, te kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 12% (dvanaest) izraženo u obliku postotaka zbog čega trpi duševnu bol. Kod tužitelja postoji naruženost srednjeg stupnja vezana uz predmetno ozljeđivanje, zbog vidljivih ožiljaka i gubitka zubi. Tužitelj je barem mjesec dana trebao konzumirati kašastu hranu uz pojačane mjere higijene usne šupljine. Nakon ozljeđivanja tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć zbog privikavanja na novonastalu situaciju oko tjedan dana po 4 sati dnevno, tjedan dana po 2 sata dnevno, te oko 2-3 tjedna po sat dnevno.

19. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Borića, ali je predložio dopunu vještačenja na način da se vještak očituje jesu li troškovi liječenja iskazani u priloženoj ponudi za stomatološko protetske radove opravdani i realni, imajući u vidu uobičajene cijene. Tuženik također nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.

20. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Borića od 15. siječnja 2025. proizlazi kako je pregledao račune za medicinske usluge sadržane u spisu sa zadatkom da se izjasni o opravdanost navedenih računa , i to 1. Prijedlog dentalnih zahvata od 26.072019. - s popisom zahvata i cijena, 2. Račun 82-1-1 Ordinacije dentalne medicine BŠ od 03.04.2015. vremenom odgovara Rtg snimki zuba od 03.04.18. te se najvjerojatnije odnosi na isto, 3. Račun 2351/1/1 Poliklinike Dr. Petrović od 12.11.2018. vremenom odgovara Nalazu neurologa uz EMNG od 12.11.18. (navedeno u vještačenju) te se najvjerojatnije odnosi na isto , 4. Više računa KBC Split, loše kvalitete preslike te su praktični nečitljivi najvjerojatnije odgovaraju uplatama participacije za preglede obavljene u KBC Split. Račun koji je označio brojem 1 je predračun za predložene dentalne zahvate sanacije zubala, a kako je sudu poznato on nije stomatolog-protetičar, te nije upoznat s cijenama dentalnih zahvata kako sada tako niti u vrijeme izdavanja navedenog Prijedloga te predlaže da tu informaciju sud pribavi od adekvatnog stručnjaka. Računi koje je označio kao 2, 3 i 4 izdani su za opravdane i urađene medicinske usluge u skladu s cjenicima navedenih ustanova.

21. Na okolnost jesu li troškovi iskazani u priloženoj ponudi za stomatološko- protetske radove opravdani i realni (prijedlog dentalnih zahvata dr. MŠ od 26. srpnja 2019. - list 55 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem tužitelja po vještaku stomatologu dr. Marini A. Ježina Bušelić iz Splita.

22. Iz nalaza i mišljenja vještaka stomatologa dr. Marine A. Ježina Bušelić od 29. ožujka 2026. proizlazi da iz medicinske dokumentacije koja prileži sudskom spisu, nesporno proizlazi da je HŠ u predmetnom događaju zadobio razderotinu gornje usne, radnu razderotinu kuta gornje usne, ranu razderotinu predvorja usta gore, a utvrđena su i odstranjena strana tijela iz područja rana, oguljotine kože lica, kako slijedi: DG: VLC lobi oris sup., VLC Anguli oris dex., VLC vestibuli oris sup., Excoriotiona facieli dex., Contusio Facieli. Nesporno je da su gore navedene ozljede nastale u predmetnom događaju te je s njom u direktnoj posljedičnoj vezi. Jedino u vještvu otorinolaringologa, audiologa sudskog vještaka za sudsku medicinu Igor Borić, DDM iz Dubrovnika u svom mišljenju od 28.11.2024. na strani 4 navodi da postoje prijelomi zuba kod pacijenta HŠ. Nadalje isti vještak na str. 2. spominje preslik Rtg snimke zuba od 03. 04. 2018. loše kvalitete na kojemu je dopisano "...prijelom pet zuba...". Nigdje se ne navodi o kojim zubima se radi niti se u ijednom nalazu koji prileži sudskom spisu navodi dijagnoza fracture dentis. Također se ne navodi ni gdje je snimka napravljena ni tko je potpisuje ni tko je dopisao utvrđenje prijeloma pet zuba. Stoga se ozljeda kako takva ne može smatrati vjerodostojnim niti može biti predmet ovog vještva, a pogotovo ne naknade štete. Tijekom pregleda u njezinoj ordinaciji dentalne medicine napravljena je i foto dokumentacija koja prileži ovom vještvu i na njima također nisu vidljive frakture, premda je opće stanje zubi vrlo loše i zahtjeva detaljnu i opsežnu sanaciju. Može se vještačiti isključivo na temelju vjerodostojnih dokaza. Prema dentalnom statusu pacijenta proizlazi da nikakva sanacija zuba do danas nije urađena. Utvrđuje se da su predmet ovog vještačenja isključivo oštećenja koja su nastala na licu, gornjoj usni te u angulusu usne. U odnosu na ponudu - prijedlog Dentalnog zahvata od 26.07.2019. od strane Dentalne medicine BŠ, dr. med. dent. iz [adresa] na iznos od 32.200,00 Kn (strana 55 sudskog spisa), kojom se taksativno navode potrebni radovi i cijene, navodi kako iskazana ponuda, a koja odnosi se na sanaciju mogućih frakturiranih i oštećenih zubi nije predmet ove štete obzirom da ne može utvrditi povezanost s štetnim događajem.

23. Podneskom od 14. travnja 2026. tužitelj je u cijelosti prigovorio nalazu i mišljenju vještakinje za stomatologiju dr. Ježina Bušelić navodeći kako vještakinja bez jasnog obrazloženja osporava vjerodostojnost medicinske dokumentacije u spisu, osporava zaključke vještaka dr. Borića i dr. H, netočno navodi da u nalazima nema spomena ozljede zubi (04. travnja 2018. maksiofacijalni kirurg “Javiti se stomatologu radi sanacije zubala”), sve proturječno svom dopisu od 02.07.2025. u kojem je navela da je tužitelj nesporno zadobio prijelome 5 zubi, što je u uzročnoj vezi sa štetnim događajem.

24. S obzirom na prigovore tužitelja na nalaz i mišljenje vještaka dentalne medicine, na ročištu za glavnu raspravu održanom 28. svibnja 2026. izveden je dokaz saslušanjem vještaka dr. Igora Borića i dr. Marine A. Ježina Bušelić.

25. Iz iskaza vještaka dr. Igora Borića proizlazi da je upoznat s primjedbama tužitelja na nalaz i mišljenje vještaka dentalne medicine. I dalje ostaje kod svojeg nalaza i mišljenja uz ogradu koju je naveo. Svakom vještačenju pristupa na način da svu dokumentaciju priloženu spisu smatra vjerodostojnom. Ne zna tko je napisao da je prelomljeno 5 zubi tužitelju jer nema pečata, što nije neuobičajeno, ali je to i naveo. Nije stručnjak za tumačenje takvih snimki jer je fotokopija snimke zuba bila loše kvalitete. On je angažirao dr. GŠ koji je spec. otorinolaringologije, a koji nije sudski vještak, uz napomenu da na području naše županije ne postoji niti jedan vještak dentalne medicine mf. kirurgije niti orl, koji je u njegovoj prisutnosti obavio pregled tužitelja i on je ustanovio nedostatak određenog broja zubi i loše opće stanje zubi. Stoga stoji iza ovog vještva kojeg je potpisao i dr. GŠ i smatra da nema potrebe izvoditi dokaz njegovim saslušanjem jer njega sud i nije imenovao za vještaka. Ni jedan ni drugi nemaju stručna znanja da bi mogli reći točan trenutak kada su ti zubi odstranjeni, dakle oni samo vide da ih nema, a kada su oni odstranjeni i prije koliko godina to ne mogu znati. Taj je podatak prihvatio kao vjerodostojan i temeljem njega izradio nalaz i mišljenje. Točno je da je u spisu priložen nalaz od 4. travnja 2018. u odnosu na tužitelja u kojemu stoji da se javi stomatologu. Nakon što mu je dan na uvid stomatološki karton tužitelja kazao je da u kartonu stoji 2010. godine komplicirano vađenje zuba, ne navodi se kojeg, zatim da nema podataka bilo o vađenju zuba bilo o ozljeđivanju.

26. Iz iskaza vještaka dr. Marina A. Ježina Bušelić proizlazi kako vještaci vještače temeljem kliničkog pregleda pacijenta, što je i obavljeno, te temeljem relevantne medicinske dokumentacije. Tužitelj je dostavio više tih nalaza, međutim iz nijednog ne proizlazi niti o kojim se zubima radi niti tko je ustanovio frakture zuba. Dr. Borić je u nalazu konstatirao da se radi o prijelomu 5 zuba te da je to dopisano i ne zna se tko je to dopisao. Uz nalaz i mišljenje je dostavila i fotografije tužiteljeve situacije u usnoj šupljini, a što je sve napisala, tako da je opće stanje zubi vrlo loše, međutim bez obzira što je moguće da je došlo do frakture zuba u štetnom događaju, smatra da nema vjerodostojnih dokaza koji mogu povezati štetni događaj s navedenom dijagnozom frakture dentis, a koja bi bila predmet naknade štete. Ponudu koja je priložena spisu za nekakva rješenja, sud ne treba interesirati, ako nema veze sa štetnim događajem, također ni karijes niti nedostatak zuba ili vađenje zuba nemaju veze sa štetnim događajem. Imala je uvid u sve što se nalazi u spisu i to je i navela i ostaje pri svojem mišljenju, kojim, ponavlja, utvrđuje da nema vjerodostojnih dokaza niti poveznice sa štetnim događajem, kao ni mogućnosti utvrđenja štetnog događaja sa protekom od 8 godina, prilikom kliničkog pregleda u njezinoj ordinaciji. Ponavlja, ne može tvrditi da se neke frakture nisu dogodile, ali vještačenje je moguće napraviti samo na temelju vjerodostojnih dokaza. U stomatološkom kartonu nisu evidentirane nikakve posjete stomatologu od 2011. do 2026. Uopće ne raspravlja u vještvu dr. Borića, a već je dva puta ponovila što je u njemu napisano i da je samo napisana fraktura 5 zubi, što nije ničim potkrijepljeno. Ne postoji metoda kojom bi se moglo utvrditi je li i kada nastala fraktura zubi jer je, kao što je već rekla, od štetnog događaja proteklo 8 godina, i to više nije moguće utvrditi. Cijene koje su izražene u ponudi su izražene 2019., moguće je da su u to vrijeme bile relevantne.

27. Nakon što je izvršeno sučeljavanje dr. Borića i dr. Ježina Bušelić, svatko je ostao kod svoga nalaza i mišljenja, kako pisanog, tako i iznesenog na ročištu.

28. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dentalne medicine dr. Ježina Bušelić te je predložio novo vještačenje po vještaku stomatološke struke i to, na upit suca ima li prijedloga za osobu vještaka, predložio je da to bude s liste stalnih sudskih vještaka. Sud je odbio prijedlog punomoćnika tužitelja jer, po saznanjima suda, na području cijele Dalmacije ne postoji nijedan vještak dentalne medicine, osim vještaka dr. Ježina Bušelić, a iz njenog iskaza proizlazi da ne postoji metoda kojom bi se moglo utvrditi je li i kada kod tužitelja nastala fraktura zubi jer da je od štetnog događaja proteklo 8 godina i to više nije moguće utvrditi. Stoga je sud smatrao da bi bilo suvišno imenovati eventualno novog vještaka dentalne medicine kraj ovakvog iskaza vještaka dr. Ježina Bušelić čiji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća, smatrajući ga izrađenim u skladu s pravilima struke. U odnosu na tužiteljeve prigovore se ističe: iako je vještak dr. Igor Borić u svome nalazu i mišljenju naveo da je svu dokumentaciju priloženu spisu smatrao vjerodostojnom, nije mu poznato ni tko je dopisao da je kod tužitelja prelomljeno 5 zubi te da je fotokopija snimke zuba bila loše kvalitete. Specijalist otorinolaringolog kojega je on angažirao je pregledom tužitelja ustanovio nedostatak određenog broja zubi i loše opće stanje zubi. Oni nisu mogli ustanoviti kada su zubi odstranjeni. Nakon što je vještaku Boriću dan na uvid stomatološki karton tužitelja iz istog proizlazi da je 2000. godine kod tužitelja evidentirano komplicirano vađenje zuba, ne navodi se kojeg, a nakon čega nema podataka, bilo o vađenju zuba, bilo o ozljeđivanju.

29. Vještak dentalne medicine dr. Ježina Bušelić je i nakon prigovora tužitelja ostala kod svog nalaza i mišljenja, ističući da nema vjerodostojnih dokaza koji bi mogli povezati štetni događaj s dijagnozom fraktura dentis koja bi bila predmetom naknade štete. U stomatološkom kartonu nisu evidentirane nikakve posjete stomatologu od 2011. do 2026. godine. Posebno ističe da se u niti jednom nalazu koji je priložen spisu ne navodi dg. fraktura dentis, ne navodi se ni gdje je rtg snimke zuba napravljen niti tko ga je napravio niti tko je dopisao utvrđenje prijeloma 5 zuba, ne proizlazi niti o kojim se zubima radi niti tko je ustanovio frakture zuba. Nakon što je izvršila klinički pregled tužitelja u njenoj ordinaciji je napravljena i fotodokumentacija na kojoj nisu vidljive frakture, premda je opće stanje zubi vrlo loše i zahtjeva detaljnu i opsežnu sanaciju, a prema dentalnom statusu tužitelja da nikakva sanacija zuba do danas nije urađena. Istakla je da ne postoji metoda kojom bi se moglo utvrditi je li i kada nastala fraktura zubi jer je od štetnog događaja proteklo 8 godina i to više nije moguće utvrditi. U odnosu na ponudu – prijedlog dentalnog zahvata od strane dentalne medicine dr. BŠ u kojoj su taksativno navedeni potrebni radovi i cijene, a koja se odnosi na sanaciju mogućih frakturiranih i oštećenih zubi, ne može povezati sa štetnim događajem, a također ni karijes niti nedostatak zuba ili vađenje zuba nemaju veze sa štetnim događajem.

30. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje u tekstu ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a prema stavku 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koji nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

31. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Borića je utvrđeno da je tužitelj ukupno osijecao bolove: jakog intenziteta 5-7 dana, srednjeg intenziteta 8-10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 3-4 tjedna, bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera uračunati su u smanjenje životne aktivnosti. Strah jakog intenziteta, primarnog karaktera, trajao je koliko i samo ozljeđivanje, da bi prešao u zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha koji je bio: jakog intenziteta oko tjedan dana, srednjeg intenziteta oko dva do tri tjedna, slabog intenziteta oko dva do tri mjeseca. Nakon dovršetka liječenja zaostale su trajne posljedice manjkavog zubala i oštećenog zagriza, zatezanjem i slabijom osjetljivošću i povremenim bolovima u području ožiljaka, kao i povremenim bolovima u vratu, te kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 12% (dvanaest) izraženo u obliku postotaka zbog čega trpi duševnu bol. Kod tužitelja postoji naruženost srednjeg stupnja vezana uz predmetno ozljeđivanje, zbog vidljivih ožiljaka i gubitka zubi. Tužitelj je barem mjesec dana trebao konzumirati kašastu hranu uz pojačane mjere higijene usne šupljine. Nakon ozljeđivanja tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć zbog privikavanja na novonastalu situaciju oko tjedan dana po 4 sati dnevno, tjedan dana po 2 sata dnevno, te oko 2-3 tjedna po sat dnevno.

32. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, tužiteljevu životnu dob, koji je u trenutku nezgode bio starosti 31 godinu, jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih i duševnih boli i straha, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, kao i cilj kojemu služi naknada neimovinske štete, sve u smislu čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO -a, sud je tužitelju za fizičke boli, na ime pravične novčane nagrade zbog pretrpljenog straha, pravičnu novčanu naknadu po osnovu duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti, koju je vještak utvrdio u iznosu od 12 %, te za naruženost srednjeg stupnja, odnosno po svim vidovima po važećim Orijentacijskim kriterijima, sud smatra primjerenim dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti, kao neimovinsku štetu, u ukupnom iznosu od 10,000,00 €.

33. S obzirom da je tužitelju kao naknadu za tuđu pomoć i njegu za ukupno 42 sata zatražio prema aktualnoj sudskoj praksi cijenu sata u iznosu od 5 €, što ukupno iznosi 210,00 €, sud je bez provođenja dokaza na te okolnosti taj iznos smatrao primjerenim pa je tužitelju i dosudio zatraženi iznos.

34. Iako sud smatra da je kod tužitelja previsoko utvrđen stupanj smanjenja životne aktivnosti te naruženost, a kako tuženik nije imao posebnih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Borića, sud je taj nalaz i prihvatio, tako da je visina dosuđene naknade neimovinske štete utemeljena na tom nalazu.

35. Slijedom navedenog, trebalo je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatiti za iznos od 10.000,00 € na ime naknade neimovinske štete te 210,00 € na ime neimovinske štete za tuđu pomoć i njegu, dok je zatraženi iznos od 4.357,28 € za troškove liječenja trebalo odbiti kao neosnovan. Ovo iz razloga koji su prethodno navedeni jer tužitelj nije dokazao postojanje ove štete, a već je obrazloženo temeljem nalaza i mišljenja dr. Ježina Bušelić da to više nije moguće utvrditi.

36. Ističe se da je u orijentacijskim kriterijima zauzeto pravno shvaćanje da se prilikom donošenja odluke o visini pravične novčane naknade štete Orijentacijski kriteriji ne mogu tretirati kao matematičke formule koje bi pukim automatizmom služile izračunavanju pravične novčane naknade već da sudovi svaki pojedinačni slučaj moraju individualizirati. No, kako prilikom dosuđivanja pravične novčane naknade treba uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja nužno je da ponekad prilikom dosuđivanja pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu dolazi, a ponekad ne dolazi, do određenih odstupanja od iznosa navedenih u Orijentacijskim kriterijima, što je sve u skladu s odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

37. Tužitelju je trebalo dosuditi i zatražene zatezne kamate, i to na neimovinsku štetu, počev od presuđenja, a na imovinsku štetu počev od 12. studenog 2018., kako je i zatraženo, pa do isplate.

38. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje u tekstu ZPP).

38.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 €, trošak zastupanja na šest (6) ročišta u iznosu od po 500,00 €, trošak sastava jednog obrazloženog podneska koji je bio potreban u iznosu od 500,00 €, uvećano za 25 % PDV-a, sve u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika. Ukupno je, dakle, za zastupanje tužitelju priznato 4.625,00 €.

38.2. Tuženiku je također priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 €, trošak zastupanja na šest (6) ročišta u iznosu od po 500,00 €, uvećano za 25 % PDV-a, sve u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika, odnosno ukupan iznos od 4.375,00 €.

38.3. Kako je tužitelj uspio u sporu oko 85 %, tuženik je u obvezi naknaditi tužitelju 85 % troška postupka, i to u iznosu od 3.931,25 €. Tužitelju je trebalo u cijelosti dosuditi trošak vještačenja u iznosu od 1.271,12 €, jer je navedeni trošak bio neophodan da bi se utvrdila visina štete. Stoga je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 5.202,37 €.

38.4. Kako je tuženik uspio u sporu oko 15 %, tužitelj je u obvezi naknaditi tuženiku 15 % troška postupka, i to u iznosu od 656,25 €.

38.5. Nakon izvršenog prebijanja ostaje obveza tuženika naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.546,12 €.

39. Zbog svega izloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 2. srpnja 2026.

S u t k i n j a:

Rajka Ćubela

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (čl. 335. ZPP-a).

DNA:

1. Marija Maričević, odvjetnica u Zagrebu – e-Oglasna ploča

2. Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću – e-Oglasna ploča