Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-2496/2022-28

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužiteljice UV ud. RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i zz tuženika DV, zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, na ročištu radi objave presude 2. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se prema tuženoj Republici Hrvatskoj da je tužiteljica UV, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 5958 m2 označenom slovima A-B-C-D-E-F-G-A i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 63 m2 označenom slovima A-H-I-J-A na skici ovlaštenog inženjera geodezije IV dipl. ing. geod. iz ožujka 2021. god., koja skica je sastavni dio ove presude, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužiteljica glasom ove presude, a nakon izvršene parcelacije, označene nekretnine uknjiži u zemljišnoj knjizi na svoje ime, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti iste.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je su čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižene u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižnog odjela Benkovac u korist tužene Republike Hrvatske za cijelo. Navodi da je posjednik i vanknjižni vlasnik dijela označenih nekretnina koje je naslijedila iza svojeg supruga pok. RV pok. ZV. Dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 5958 m2 u naravi predstavlja okućnicu njezine obiteljske kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi niz pomoćnih gospodarskih objekata, te poslovna zgrada odnosno radiona koja je legalizirana temeljem rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostave Benkovac od 2. listopada 2017. Opisanu poslovnu zgradu suprug tužiteljice izgradio je 2003. god., dok je pomoćne objekte izgradio osamdesetih godina prošlog stoljeća, sve na nekretnini koju je dobio od svojeg oca ZV kojemu je služila kao pašnjak za ispašu ovaca i goveda koje je isti uzgajao. Cijela nekretnina bila je ograđena suhozidom kojeg je suprug tužiteljice uklonio i na istom mjestu postavio žičanu ogradu. Na dijelu ove nekretnine iza gospodarskih objekata nalazi se veći broj stabala maslina. Dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 63 m2 u naravi čini dvorište obiteljske kuće tužiteljice, a pravni slijed stjecanja ove nekretnine identičan je kao i kod čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetne nekretnine tako su u dugogodišnjem mirnom i nesmetanom posjedu obitelji ZV i nitko nikada niti tužiteljicu, a niti njezine prednike nije smetao u njihovom korištenju i posjedovanju. Obzirom da tužiteljica želi uskladiti stvarno i zemljišnoknjižno stanje i izvršiti uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime, to ista ustaje ovom tužbom i predlaže da Naslovni sud nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu.

2. U odgovoru na tužbu tuženica je navela da tužiteljica treba dokazati posjed svojih prednika na predmetnoj nekretnini 40 godina prije 6. travnja 1941. (pravna pravila OGZ-a), a logično je za pretpostaviti, obzirom da se radi o duljem vremenskom periodu od prije više od sto godina, da predloženi svjedoci ne mogu svjedočiti o bitnim činjenicama iz vlastitog opažanja. Osporava poštenje posjeda. Također, u slučaju dokazivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću nekim kasnije predloženim dokazima, tužitelj bi kao posljednji stjecatelj morao dokazati ispravama neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od svojih prednika do sebe. Slijedom svega naprijed izloženog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan, uz obvezu naknade parničnog troška tuženici.

3. U dokaznom je postupku sud pročitao izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4-7), odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora (l.s. 8), geodetsku snimku (l.s. 9), geodetski snimak izvedenog stanja (l.s. 10-12), rješenje o izvedenom stanju (l.s. 13-15), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-2056/16, UPP/OS-333/16 iza smrti RV (l.s. 16-19), povijest promjena na katastarskim česticama izdanu od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnine Benkovac, klasa: 930-04/22-05/55, urbroj: 541-24-05/5-22-2 od 1. travnja 2022. (l.s. 20-30), izvršio uvid u fotografiju (l.s. 31), pročitao povijest zk. upisa za utužene nekretnine (l.s. 48-69), proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Dražena Torbarine, ing. geodeta iz GEO LESI j.d.o.o., te saslušao svjedoke ĆV i VV (l.s. 141-142).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Pasivna legitimacija tuženika je utvrđena na temelju izvatka iz zemljišne knjige (l.s. 4-7).

6. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti RV proizlazi da je predmetna nekretnina utvrđena ostavinskom imovinom ostavitelja, a njegovom nasljednicom u pogledu nekretnina proglašena je supruga UV za cijelo.

7. Svjedok ĆV, nesrodan s tužiteljicom, rođen 1943. u [adresa], iskazao je da se sjeća da su 1957. ili 1958. godine prošlog stoljeća prednici tužiteljice uživali posjed tako što je pok. ZV (svekar od tužiteljice) na nekretnini držao ovce, vola, a nekretnina je bila ograđena suhozidom. Danas se na nekretnini nalazi radnja, kuća, dvorište, a posađeno je i par maslina. Naveo je da je nekretnina danas vlasništvo nasljednika pok. RV, koji je to stekao od svog oca ZV. Za sporove nije čuo.

8. Svjedok ČV, u tazbinskom srodstvu s tužiteljicom, rođen 1955. u [adresa] iskazao je da mu je poznato da je tu teren u vlasništvu UV, a njezin muž RV je umro. Naveo je da je to prije bilo od ZV, njezinog svekra, koji je poginuo 1997. godine. Na nekretnini su prije bile štalice, a sagrađene su prije nego što se svjedok rodio. Na nekretnini je ZV držao ovce i goveda. Sada nekretnina nije ograđena, prije je tu bilo nešto suhozida koji je skinut. Vice da je gradio radionicu i kuću koje su sada na terenu. Za sporove nije čuo.

9. Svi izvedeni dokazi su u suglasju, pa ovaj sud nema razloga posumnjati u vjerodostojnost istih.

10. Na temelju provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da predmetne nekretnine predstavljaju nesmetani posjed tužiteljice, a u naravi se radi ograđenom dvorištu i kući, koju je tužiteljica stekla nasljeđivanjem iza smrti svog pok. supruga RV, koji je to stekao nasljeđivanjem svog pok. oca ZV. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je tužiteljica osobno i putem prednika u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća.

11. U konkretnom slučaju, iz činjeničnih navoda u tužbi i tijekom postupka, po ocjeni ovog suda, proizlazi da se tužiteljica poziva na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja ove nekretnine.

12. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.

13. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

14. Odredba članka 159. stavka 2. ZV-a propisuje da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a ako je posjed barem pošten, protekom dvadeset godina. Prema stavku 4. istog članka, samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, stječe vlasništvo dosjelošću nakon proteka dvostrukog vremena u odnosu na rokove iz stavaka 2. i 3., odnosno dvadeset godina za zakonit, istinit i pošten posjed te četrdeset godina ako je posjed barem pošten.

15. S obzirom na navode iz odgovora na tužbu, potrebno je istaknuti da je Republika Hrvatska potpisnik Konvencije o zaštiti ljudskih prava, a isto tako je od 2013. članica Europske unije, zbog čega je u svom pravnom sustavu dužna primjenjivati Europsko pravo, pa prema tome i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i Protokole koji su dio te Konvencije. Zbog toga je dužna primjenjivati i Protokol br. 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava, a isto tako dužna je primjenjivati i odluke Europskog suda za ljudska prava. Europski sud za ljudska prava je već odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, pa je tako donio odluke u predmetima „ U“ protiv Republike Hrvatske iz 2009. godine, te u predmetima R i dr. protiv [adresa] i D protiv Republike Hrvatske iz 2016., koje su po ocjeni ovoga suda donesene u istom činjeničnom supstratu kao što je činjenični supstrat u ovom predmetu. Iz navedenih odluka Europskog suda za ljudska prava proizlazi da je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV zbog retroaktivnih učinaka i štetnih posljedica koje su iz toga proizlazile u odnosu na vlasnička prava trećih osoba koji bi zbog odredbe takvog zakona izgubili svoja prava na nekretninama, a koja su im oduzeta za vrijeme socijalističke vladavine. Međutim, u konkretnom predmetu proizlazi da nitko od trećih osoba, osim tužitelja ne polaže pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i da bi isključivu korist od ukidanja ovog zakonskog članka imala lokalna vlast i država koje bi stekle prava u pogledu predmetnog zemljišta, zbog čega u konkretnom slučaju to nisu razlozi koji su potaknuli Ustavni sud Republike Hrvatske da stavi izvan snage odredbu čl. 388. st. 4. ZV.

16. Stoga se po ocjeni ovoga suda može zaključiti da je tužiteljev prednik na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 1997., postao vlasnik predmetnog zemljišta stupanjem na snagu tog zakona, jer je u tom trenutku bio u neprekidnom poštenom posjedu preko 40 godina, pa je u takvim okolnostima na temelju važećih zakonskih propisa stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini dosjelošću. Ta odredba Zakona o vlasništvu ostala je na snazi gotovo tri godine dok je nije ukinuo Ustavni sud Republike Hrvatske 17. studenog 1999. Pri tome, s obzirom na navode u Odlukama Europskog suda za ljudska prava, nevažno je za određivanje može li se u njihov zahtjev za utvrđenjem vlasnika nekretnine dosjelošću okvalificirati kao imovina zaštićena čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju vrijeme kada je tužitelj podnio tužbu, tj. da li ju je podnio prije ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZV od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske ili ju je podnio kasnije.

17. Dakle, iz izvedenih dokaza slijedi da je tužiteljicam dokazala svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, pa je na temelju citiranih odredbi, valjalo prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev u odnosu na tuženicu u ovoj pravnoj stvari.

18. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

19. Odluka o trošku je izostala jer tužiteljica, kao stranka koja je u cijelosti uspjela u postupku, nije postavila zahtjev za naknadom troškova postupka.

Benkovac, 2. srpnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu

2. Tuženici -po z.z. ODO u Zadru, Građansko-upravni odjel