Poslovni broj R1 Ob-594/2025-10
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, po sucu Andrei Jurković-Venturini, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Krk u daljnjem tekstu HZZSR i predloženice Mirjane Kličković, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz Malinske (Malinska-Dubašnica), Mihovila Radića 4, zastupana po posebnoj skrbnici ZAŠ, diplomiranoj pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Mirjana Kličković, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1965. u [adresa]) od oca Z i majke L, djelomično se lišava poslovne sposobnosti i to na način da:
- ne može samostalno donositi odluke u pogledu liječenja, smještaja u zdravstvenu ustanovu i ustanovu socijalnu skrbi,
- ne može samostalno sklapati pravne poslove,
- ne može biti stranka u sudskim, upravnim i drugim pravnim tijelima,
- ne može davati izjave niti poduzimati radnje u odnosu na brak i roditeljsku skrb,
- ne može samostalno raspolagati nekretninama, pokretninama i novčanim sredstvima iznad 100,00 eura mjesečno.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 9. rujna 2025 podnio sudu prijedlog za djelomično lišenje poslovne sposobnosti predloženice Mirjane Kličković koja zbog psihičkog stanja nije sposobna brinuti o svim osobnim potrebama, pravima i interesima. Sukladno odredbi čl. 236. Obiteljskog zakona, dalje ObZ predlaže se predloženicu djelomično lišiti poslovne sposobnosti.
2. Predloženici je radi zaštite njezinih prava i interesa u ovosudnom postupku, postavljena posebna skrbnica, temeljem rješenja HZZSR od 9. rujna 2025. u osobi ZAŠ, diplomiranoj pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, koja je u podnesku od 02. prosinca 2025. navela da se opreza radi protivi prijedlogu, ali se ne protivi provođenju dokaznog postupka. Podneskom od 27. svibnja 2026. posebna skrbnica predloženice navela je da je s istom obavila razgovor 13. ožujka 2026. u njezinom domu i da ju je upoznala s postupkom lišenja poslovne sposobnosti. U odnosu na zaključak sudskog vještaka predloženica izražava suglasnost, navodeći kako u pojedinim segmentima svakodnevnog funkcioniranja ima pomoć drugih osoba.
3. U tijeku dokaznog postupka proveden je dokaz medicinskim vještačenjem, po vještaku prof. dr. sc. Iki Rončević-Gržeta, dr. med. te je proveden dokaz saslušanjem predloženice.
4. Vještak prof. dr. sc. Ika Rončević-Gržeta, dr. med. socijalne psihijatrije, stalni sudski vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da je predloženica je osoba u dobi od navršenih 60 godina, a od primanja je korisnica inkluzivnog dodatka. Tesar po struci, udovica i majka troje odrasle djece. Živi u skromnim stambenim uvjetima, u istom domaćinstvu s dvojicom sinova. Prema dostupnim izvorima predloženica Mirjana Kličković boluje od Shizoafektivnog poremećaja prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji kod većine dekompenzacija psihičkog stanja radilo se o maničnom tipu poremećaja (F25.0) prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 10.revizija (MKB-10). Shizoafektivni poremećaj spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja za kojega je karakteristično istovremeno prisustvo simptoma shizofrenije i poremećaja raspoloženja: manija ili depresija. Ovisno o simptomima poremećaja raspoloženja koji dominiraju kliničkom slikom razlikuje se više tipova Shizoafektivnog poremećaja (manični, depresivni, miješani tip). Bolest je kroničnog tijeka. Pogoršanje stanja javlja se u epizodama. Između epizoda bolesnik se može oporaviti u potpunosti ili djelomično pa određeni simptomi mogu perzistirati i značajno remetiti funkcioniranje bolesnika. Epizode pogoršanja bolesti bilo manije, bilo depresije mogu ići sa ili bez psihotičnih simptoma. Kada su prisutni psihotični simptomi bolesnik ima probleme u testiranju realiteta na način da psihopatološka doživljavanja smatra realnim iako ista nemaju uporište u realitetu. Ako dominira depresivni tip bolesti doživljavanja su obilježena negativnim stavovima o sebi te kod nekih bolesnika postoji rizik od suicida. U slučajevima kada se radi o maničnom tipu uvjerenja mogu ići u smjeru doživljavanja posebnih moći, grandiozne, mesijanske ideje i slično, bez uporišta u realitetu. Osim poremećaja mišljenja i raspoloženja kod bolesnika su narušene i druge psihičke funkcije kao što je pažnja, percepcija (halucinatorna doživljavanja), volja i druge. Temeljem dostupnih izvora simptomi Shizoafektivnog poremećaja bilježe se i kod predloženice Mirjane Kličković. Predloženica je liječenje započela u dobi 40 godina zbog problema s alkoholom. Kod osoba s poremećajima raspoloženja povećan je rizik od zlouporabe ili ovisnosti o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima pa u komorbiditetu često nalazimo i bolesti ovisnosti. U daljnjem tijeku predloženica je u niz navrata liječena u KBC Rijeka, Klinika za psihijatriju (12x) kao i u ŽSB “Insula” na Rabu (5x) što govori u prilog učestalim dekompenzacijama stanja. Na liječenje uglavnom ne dolazi dobrovoljno već kolima HMP, na poziv članova obitelji. Većina epizoda su bile maničnog tipa kada je bila puna energije, hiperaktivna, znala je nerazumno potrošiti novac, a kako je bez uvida i kritičnosti za bolest opirala se odlasku u bolnicu i pri tome znala biti agresivna spram članova obitelji. Stabilizacija psihičkog stanja ne postiže se budući da predloženica prestane sa uzimanjem terapije (žali se na pospanost kada uzima lijek, a kada se bolest pogorša u smjeru manije osjeća se dobro –povišenog raspoloženja i puna energije pa ne želi terapiju). Budući da ne shvaća da je bolesna ne prihvaća ni bolničko liječenje niti lijekove. Također, za vrijeme pregleda vještaka predloženica se žali na nuspojave lijekova, da je previše pospana, iako, za vrijeme pregleda ne doima sedirana. Temeljem praćenja tijeka bolesti i načina funkcioniranja predloženice Mirjane Kličković vještak zaključuje da su problemi bolesti počeli još u ranoj mladosti kada dolazi do popuštanja u školi, nasumce donosi odluke, sklona neplanskom i neodgovornom ponašanju. Moguće da su simptomi određeno vrijeme prikrivani zlouporabom i ovisnošću o alkoholu. Puna klinička slika manifestira se oko 40-te godine života i od tada su učestale hospitalizacije. Sveukupno funkcioniranje predloženice ometano je učestalim dekompenzacijama bolesti. Rizik od dekompenzacije i nadalje je prisutan obzirom da je bez uvida i kritičnosti, tj. ne shvaća genezu svoje bolesti zbog čega se ne liječi prema preporukama. Temeljem navedenog, vještak je mišljenja da je Shizoafektivni poremećaj kao kronična mentalna bolest, od koje se predloženica liječi, rezultirala oštećenjem niza psihičkih funkcija zbog čega je narušeno njezino funkcioniranje kao i sposobnost da brine za vlastita prava i interese. Zbog navedenog predlaže se djelomično lišenje poslovne sposobnosti. Vještak je mišljenja da predloženica može donositi odluke vezano za osobna stanja kao što je promjena osobnog imena i glasovanje te je sposobna davati izjave. Temeljem anamnestičkih podataka kao i temeljem podatka o tijeku bolesti (učestalost hospitalizacija) te temeljem obilježja bolesti (sumanute ideje, precijenjene ideje, manjak distance, teškoće u dugoročnom planiranju, manjak uvida i kritičnosti...), vidimo da tijekom pogoršanja stanja predloženica nema uvida u svoju bolest pa na liječenje bude dovedena kolima hitne pomoći, na poziv članova obitelji, zbog čega vještak smatra da nije sposobna donositi odluke o liječenju i smještaju u zdravstvenu ustanovu, odnosno ustanovu socijalne skrbi. Obzirom na osnovnu bolest, a budući da se radi o psihotičnom poremećaju koji utječe na radno i socijalno funkcioniranje predloženice kao i na sposobnost upravljanja financijama predloženica bi mogla imati teškoće u bliskim interpersonalne odnosima te je vještak mišljenja da nije sposobna samostalno donositi odluke o izboru partnera, niti ostvariti adekvatnu roditeljsku skrb. Obzirom na osnovnu bolest koja uključuje i sklonost nerazumnom trošenju i teškoćama u dugoročnom planiranju, vještak je mišljenja da kada je u pitanju upravljanje imovinom, predloženica ne bi bila sposobna upravljati redovitim primanjima u cijelosti već iznosima od maksimalno 100,00 eura mjesečno. Podrška skrbnika potrebna je i kada je u pitanju upravljanje nekretninama i pokretninama veće vrijednosti. Mentalna bolest – Shizoafektivni poremećaj od kojeg predloženica boluje, limitira njezine sveukupne sposobnosti pa je vještak mišljenja da nije u stanju poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim tijelima niti sklapati pravne poslove.
5. Saslušanjem predloženice na ročištu održanom 28. svibnja 2026. u bitnome je utvrđeno da predloženica zna zašto je pozvana na sud, zbog djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti. Ista je u prošlosti imala određenih problema jer je nesavjesno raspolagala s novcima. Živi u kući sa dva sina, kuća je u vlasništvu ZA i u dobrim je odnosima sa sinovima. Prima inkluzivni dodatak u iznosu od 432,00 eura mjesečno. Kućanske poslove obavlja koliko je moguće, a po namirnice u trgovinu odlazi sin. Predloženica nema ušteđevine, pregledala ju je dr. Rončević. Ista je pročitala nalaz i suglasna je s istim. Nema u vlasništvu nekretnina, osim što je iza roditelja naslijedila neke njive na Baniji. Predloženica je suglasna da ju sud liši djelomično poslovne sposobnosti na način kako je naveo vještak.
6. Sud je nalaz i mišljenje medicinskog vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan i potpun u skladu s priloženom medicinskom dokumentacijom, a na isti nalaz predlagatelj, posebna skrbnica predloženica i predloženica nisu imali primjedbi.
7. Stoga je sud na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjene vještaka, predloženika djelomično lišio poslovne sposobnosti, temeljem odredbe članka 234., te čl. 555. i čl. 556. Obiteljskog zakona (NN 103/2015) i odlučio kao u izreci rješenja.
U Rijeci, 1. srpnja 2026.
S u d a c :
Andrea Jurković-Venturini
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.
Žalba se podnosi pisano, u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi rješava županijski sud u RH.
DNA:
- predlagatelju
- posebnoj skrbnici predloženice
- predloženici
