Posl. br. O-453/2016

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. GE iz [adresa], kbr. 184, OIB: [osobni identifikacijski broj], i iza smrti HE iz G, kbr. 184, OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 1. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. GE i HE iz [adresa].

2. UE i CE, obje iz Stankovića, upućuju se da pokrenu parnicu protiv LE iz G, radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostavitelja GE ne spadaju u cijelosti poslovni udjeli u društvu Gradina d.o.o., i to: poslovni udio 20. u nominalnom iznosu od 15.600,00 kn, poslovni udio 33. u nominalnom iznosu od 1.000,00 kn, poslovni udio 44. u nominalnom iznosu od 2.500,00 kn, poslovni udio 55. u nominalnom iznosu od 1.500,00, poslovni udio 38. u nominalnom iznosu od 500,00 kn i to za 6616/50000 dijela (u vrijednosti od 66,16 kn), poslovni udio 49. u nominalnom iznosu od 600,00 kn i to za 5372/60000 dijela (u vrijednosti od 53,72 kn), poslovni udio 60. u nominalnom iznosu od 500,00 kn i to za 8758/50000 dijela (u vrijednosti od 87,58 kn), već da dio ovih poslovnih udjela predstavlja bračnu stečevinu UE.

3. LE iz [adresa] upućuje se da pokrenu parnicu protiv UE i CE, obje iz Stankovića, radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostavitelja GE spada i 1/2 dijela novčanih sredstava položenih na računima UE kod Reiffeisenbank Austria d.d., OTP banka Hrvatska d.d., Privredne banke Zagreb d.d. i Addiko Bank d.d., sve kao bračna stečevina ostavitelja GE iz braka sa UE.

4. UE, CE i ŽE određuje se rok od 15 dana, računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja, u kojem trebaju pokrenuti parnice iz točke 2. i 3. izreke ovog rješenja, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.

5. Ako UE, CE i LE pokrenu parnice i o tome obavijeste sud prekid postupka trajat će dok parnice ne budu pravomoćno završene.

6. Ako UE, CE i LE ne pokrenu parnice u određenom im roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih su upućene u parnicu.

Obrazloženje

1. Ostavitelj GE za života svojom imovinom nije oporučno raspolagao pa je iza njegove smrti nasljeđivanje zakonsko. Na nasljedstvo su pozvani nasljednici prvog nasljednog reda i to: udova UE, djeca iz prvog braka ĆE i LE kao i kći iz drugog braka CE. Osim ovih nasljednika ostavitelj je iza svoje smrti ostavio i sina HE koji je umro jedan dan nakon ostavitelja ne ostavivši iza svoje smrti nasljednike prvog nasljednog reda. Spomenuti su ujedno i jedini zakonski nasljednici ovog ostavitelja prvog nasljednog reda. Ostavitelj HE za nije oporučno raspolagao svojom imovinom, pa je i iza njegove smrti nasljeđivanje zakonsko. Obzirom da je ovaj ostavitelj umro nakon svog oca, pri čemu nije bio oženjen niti je imao djece, to su na nasljedstvo pozvani nasljednici drugog nasljednog reda i to majka UE, sestra CE i polubrat te polusestra po ocu ĆE i LE.

1.1. Potrebno je navesti da je spis ostavinskog postupka iza smrti GE, koji se tada vodio pod posl. br. O-1591/15, i spis ostavinskog postupka iza smrti HE, koji se tada vodio pod posl. br. O-1641/15, bili povjereni na rješavanje javnom bilježniku, kao povjereniku suda, a koji je rješenjem od 2. rujna 2015. ove ostavinske spise spojio radi zajedničkog raspravljanja, pri čemu je dalje nastavljen pod posl. br. O-1591/15 UPP/OS-129/15. U tijeku ostavinskog postupka provedenog pred javnim bilježnikom utvrđeno je rodoslovlje ostavitelja GE, što sve prema dostupnim podacima spada u njegovu ostavinsku imovinu, a potom su nasljednici dali nasljedničke izjave. Tako je UE u svoje ime iskazala da se prihvaća nasljedstva koje joj temeljem zakona pripada, te je zatražila odvajanje imovine s osnova bračne stečevine u odnosu na novac položen na računima ostavitelja GE, a kao zakonska zastupnica tada mldb. CE izjavila je da se ona također prihvaća svog zakonskog dijela. ĆE i LE svojim nasljedničkim izjavama su se prihvatili nasljedstva koje ih temeljem zakona pripada te su ujedno izričito iskazali da priznaju pravo UE na izdvajanje ove imovine ostavitelja GE sa osnova njene bračne stečevine. Kasnije, tijekom postupka, među nasljednicima se pojavio spor o tome koje nekretnine spadaju u ostavinsku masu ovog ostavitelja, pa tako nasljednici ĆE i LE tvrde da u ostavinsku masu ostavitelja spadaju i nekretnine koje je ostavitelj stekao za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice sa UE, a koje nekretnine su u zemljišnim knjigama upisane ili na ime UE ili na ime tvrtke koju je ostavitelj u međuvremenu darovanjem prepustio UE. S druge pak strane UE tvrdi kako ove nekretnine ne mogu spadati u ostavinsku masu budući da iste ne predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja jer ih je stekla od svoje posebne imovine, a isto tako tvrdi da se u ostavinsku masu ne mogu uvrstiti nekretnine i pokretnine koje su u vlasništvu trgovačkog društva. O ovom prijeporu među nasljednicima odlučeno je Presudom i Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu Stalna služba u Koprivnici od 29. travnja 2020. posl. br. Gž- 2083/2018. Osim toga UE i CE postavile su zahtjev da se u nasljedni dio LE uračuna dar kojeg mu je za života učinio ostavitelj GE, a koji se odnosi na nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica], sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, zatražile su i da se u nasljedni dio ĆE uračuna dar kojeg joj je za života učinio ostavitelj GE, a koji se odnosi na nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. ĆE nije osporila traženje UE i CE da se u njen nasljedni dio uračuna dar kojeg je u njeno ime napravio ostavitelj GE, međutim zatražila je da se u nasljedni dio UE uračuna dar kojeg je u njenu korist napravio GE, a koji se odnosi na Ugovore o prijenosu poslovnih udjela od 15. siječnja 2001., 11. prosinca 2001. i 17. ožujka 2003., kojima je Jadran Ortolio prenio svoje poslovne udjele u društvu Viganj Commerce d.o.o. na UE bez ikakve naknade. Gotovo identičan zahtjev postavio je i LE, osim što je zatražio i vraćanje ovog dara u ostavinu radi namirenja nužnog dijela. Iz navedenog jasno slijedi kako među nasljednicima postoji spor o sastavu ostavinske mase, pa tako nije ni moguće izvršiti uračunavanje darova koje je ostavitelj učinio za života u korist svojih nasljednika u njihov nasljedni dio, kao ni odlučiti o zahtjevu ĐE za povrat dara u ostavinu radi namirenja nužnog dijela. Tijekom postupka pred javnim bilježnikom utvrđeno je i rodoslovlje ostavitelja HE, a iz kojeg proizlazi kako ovaj ostavitelj nije bio oženjen niti je imao djece. Od zakonskih nasljednika iza svoje smrti ostavio je majku UE, dok je otac GE umro prije njega, i to 18. srpnja 2015. Osim navedenih imao je i sestru CE kao i polubrata po ocu ĐE te polusestru po ocu ĆE. Nakon što je utvrđeno što sve spada u njegovu ostavinsku imovinu, punomoćnica majke ovog ostavitelja i njegove tada mldb. sestre CE, u njihovo ime, dala nasljedničke izjave kojima se iste prihvaćaju nasljednog dijela koji ih temeljem zakona pripada. Potom je ĆE dala nasljedničku izjavu kojom se prihvatila nasljedstva koje je temeljem zakona pripada, dok LE, iako uredno pozvan za davanje nasljedničke izjave, u spis nikada nije dostavio nasljedničku izjavu kojom bi se očitovao o svom nasljedstvu iza smrti ovog ostavitelja. Kako su se na navedeni način među nasljednicima GE pojavile kao sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, odnosno što sve spada u ostavinu ovog ostavitelja, javni bilježnik je dopisom od 15. ožujka 2016. vratio spis ovom sudu na daljnji postupak pozivajući se na odredbe čl. 244., a u vezi sa čl. 222. st. 1. toč. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN).

1.2. U nastavku postupka, sada pod posl. br. O-453/16, sud je ocijenio da su ispunjeni uvjeti za donošenje djelomičnog rješenja o nasljeđivanju, a što su svojim podnescima tada predložili i punomoćnici ĆE i ĐE, u smislu odredbe čl. 231. ZN-a, pa je sud dana 11. listopada 2017. donio djelomično rješenje o nasljeđivanju, a koje je povodom izjavljenih žalbi ukinuto Rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 28. ožujka 2019. posl. br. Gž-2678/2017 te je predmet vraćen na ponovan postupak.

2. U ponovljenom postupku među nasljednicama su se osim spornih pitanja koja su se pojavila u postupku provedenom pred javnim bilježnikom, pojavila i druga sporna pitanja. Tako punomoćnik ĐE i ĆE navodi da u ostavinsku masu ostavitelja GE spada i 1/2 dijela iznosa novčanih sredstava na računima nasljednice UE, i to novčanih sredstava koja su se nalazila na njenim računima na dan smrti GE, odnosno na dan 18. srpnja 2015., kao njegova bračna stečevina. Ovakve navode osporio je punomoćnik UE i CE, te ujedno ističe da u ostavinsku masu ostavitelja GE ne spada 1/2 dijela njegovih poslovnih udjela u društvu Gradina d.o.o. koji predstavljaju bračnu stečevinu UE, a koje pak navode osporava punomoćnik LE i ĆE, navodeći da je upravo ostavitelj GE u poslovnim knjigama evidentiran kao vlasnik ovih poslovnih udjela.

3. Obzirom na navedeno, odnosno obzirom da su među nasljednicima kao sporne pojavile činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, to je valjalo prekinuti ovaj ostavinski postupak te nasljednika čije je pravo manje vjerojatno uputiti u parnicu. Ovaj sud smatra da je pravo UE, u pogledu njene tvrdnje da u ostavinsku masu ostavitelja GE ne spadaju u cijelosti njegovi poslovni udjeli u društvu Gradina d.o.o., već da dio ovih udjela, ovisno o doprinosu supružnika, predstavlja njenu bračnu stečevinu, manje vjerojatno, i to iz razloga što je pregledom Potvrde o poslovnim udjelima tvrtke Gradina d.o.o. od 21. rujna 2021., uz koju je priložen i Izvadak iz Knjige poslovnih udjela, utvrđeno da su ovi poslovni udjeli upisani kao vlasništvo ostavitelja GE. Vezano za ovo traženje UE punomoćnik LE i ĆE naveo je da, ukoliko su poslovni udjeli u tvrtki Gradina d.o.o. stečeni za vrijeme trajanja bračne ili utvrđene izvanbračne zajednice između H i UE, a ne bi poticali od vlastite imovine GE, onda ne bi niti bilo sporno da jedna polovina ovih dijela predstavlja bračnu stečevinu. Stoga, predložio je da se od tvrtke Gradina d.o.o. zatraži podatak kada su stečeni poslovni udjeli. Sud nije smatrao potrebnim udovoljiti ovom traženju, jer bi bez obzira na vrijeme stjecanja udjela među nasljednicima ponovno bilo sporno dali su isti stečeni od posebne imovine GE ili ne, a što nije moguće provjeriti na predloženi način. Stoga, ukoliko doista UE smatra da dio ovih poslovnih udjela predstavlja njenu bračnu stečevinu, onda joj preostaje da takve svoje tvrdnje dokaže u parnici. U pogledu tvrdnje LE da bi u ostavinsku masu ostavitelja GE, kao njegovu bračnu stečevinu, trebalo uvrstiti i 1/2 dijela novčanih sredstava položenih na svim računima UE na dan smrti GE, sud smatra kako je njegovo pravo manje vjerojatno, a ovo iz razloga što je pregledom izvadaka iz bankovnih računa UE utvrđeno da se radi o njenim privatnim računima na koje su vršene mnogobrojne uplate i isplate, pri čemu se iz izvoda iz ovih računa zapravo ne može utvrditi tko je i što plaćao UE. Stoga, ako AE smatra da 1/2 dijela iznosa sa bilo kojeg računa UE predstavlja bračnu stečevinu ostavitelja, tu svoju tvrdnju mora dokazati u parnici. Vezano za zahtjev ĐE da se u nasljedni dio UE uračuna dar kojeg je u njenu korist napravio GE, a koji se odnosi na Ugovore o prijenosu poslovnih udjela od 15. siječnja 2001., 11. prosinca 2001. i 17. ožujka 2003., kojima je Jadran Ortolio prenio svoje poslovne udjele u društvu Viganj Commerce d.o.o. na UE bez naknade, odnosno da se ovi darovi vrate u ostavinu radi namirenja njegovog nužnog dijela, te na zahtjev UE i CE da se u da se u nasljedni dio LE uračuna dar kojeg mu je za života učinio ostavitelj GE, a koji se odnosi na nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica], sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], potrebno je reći da se radi o zahtjevima o kojima će sud odlučiti u okviru ostavinskog postupka, međutim kako je i dalje među nasljednicima sporno što sve spada u ostavinsku imovinu ostavitelja, to o ovim zahtjevima za sada nije oportuno raspravljati, jer nije moguće utvrditi što sve spada u ostavinsku masu ostavitelja GE.

3.1. Sud nije smatrao potrebnim u ove eventualne buduće parnice uputiti i ĆE, a ovo iz razloga što je ista sa UE dana 9. veljače 2024. sklopila Ugovor o prijenosu nasljednog dijela, kojim je svoj nasljedni dio iza smrti oba ostavitelja prenijela svojoj sunasljednici UE, a koji ugovor je sklopljen u skladu sa odredbama čl. 145. ZN-a, te je prema mišljenju ovog suda pravno valjan, pa ĆE u eventualnim budućim parnicama nema pravnog interesa biti ni na tužiteljskoj ni na tuženoj strani.

4. Slijedom navedenog a po osnovi članka 224. i 225. ZN-a valjalo je riješiti kao u izreci.

U Korčuli, 1. srpnja 2026.

S u d a c :

Dario Farčić

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni Županijski sud.