Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-245/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužiteljice HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vinku Marinkoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1682/2022-49 od 30. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 1. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1682/2022-49 od 30. siječnja 2026. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I. izreke odbijen tužbeni zahtjev koji glasi: „I. Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu broj ZGH-11-22-1552 01-10-01-22-01 od 07.07.2022. tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljici HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Utvrđuje se da tužiteljici HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nije prestao radni odnos kod tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, te se nalaže tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, da tužiteljicu HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vrati na radno mjesto Poslovna tajnica 1, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, da tužiteljici HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sukladno čl.29. st.2. ZOO-a, u roku od 15 dana.“

U točki II. izreke je naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parnične troškove u iznosu od 500,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Pod točkom III. izreke je odbijen zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

2. Protiv navedene presude pod točkama I. i II. izreke žali se tužiteljica zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), te predlaže preinačiti presudu i prihvatiti njezin tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška tužiteljici, kao i troška sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljice, tuženik poriče žalbene navode te predlaže žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba tužiteljice je neosnovana.

5. U tijeku prvostupanjskog postupka je sud utvrdio sljedeće:

- da je tuženik donio Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7. srpnja 2022. kojom se tužiteljici kao radnici, zaposlenoj na radnom mjestu Poslovna tajnica 1, otkazuje Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen 7. siječnja 2014., zbog gospodarskih i organizacijskih razloga,

- da iz obrazloženja osporene Odluke o otkazu proizlazi da je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021., istoga dana započet postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima vezano za utvrđeni Kolektivni višak radnika, sve sukladno čl. 127. Zakona o radu; da je postupak savjetovanja trajao od 30. prosinca 2021. pa do 8. travnja 2022.; da je u sklopu navedenog savjetovanja Društvo je razmotrilo sve mogućnosti koji bi mogli otkloniti namjeravani prestanak potrebe za radom radnika, te je cijenilo primjedbe i prijedloge kad god je to bilo moguće ; da nakon provedenog savjetovanja Kolektivnog viška i dalje postoji potreba za otkazivanjem ugovora o radu radniku, ovdje tužiteljici, zbog prestanka potrebe za radom, a uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga; da se navedeni razlozi prestanka potrebe za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, mogu sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija" odnosno korporativnih servisa"; da su se kod tuženika, kao poslodavca, iste grupe tzv. funkcionalnih poslova korporativnih funkcija" obavljale decentralizirano, unutar više različitih organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te org. jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je već samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja; da novom organizacijom poslodavac provodi centralizaciju "korporativnih funkcija" na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati funkcije" u različitim org korporativne jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije" te se poslovi "korporativnih funkcija" sada obavljaju centralizirano (što uključuje poslove radnog mjesta na kojem je radnik radio) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "Korporativni servisi" , i to unutar odgovarajućih sektora i službi kao nižih organizacijskih jedinica ; da je posljedica opisane centralizacije smanjenje broja izvršitelja što je rezultiralo kolektivnim viškom radnika, te time i potrebom za prestankom rada i u odnosu na tužiteljicu; da je poslodavac donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu 13. svibnja 2022., i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa" Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o.; da je tužiteljica obavljala poslove radnog mjesta Poslovna tajnica 1, i to u Podružnici Digitalni grad, a poslovi koje je radila spadaju u grupu opći poslovi (tzv. funkcionalna grupa poslova); da opisani poslovi koje je tužiteljica obavljala spadaju u poslove tzv. „korporativnih funkcija", te je stoga citiranim aktima poslodavca izmijenjena organizacijska jedinica u kojoj je iste obavljala na način da se djelokrug poslova te organizacijske jedinice u bitnom mijenja te se proširuje opseg poslova iste pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice naziva Sektor općih poslova, unutar "Korporativnih servisa" ; da kako je za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor općih poslova poslodavac utvrdio potreban broj izvršitelja (6), niže, srednje ili više stručne spreme, a ukupan broj radnika koji obavlja te poslove i ima potrebnu stručnu spremu je veći od potrebnog broja, potrebno je otkazati ugovor o radu radniku iz ove Odluke kao višku (prekobrojan izvršitelj); da je kod odabira prekobrojnih radnika koji su višak, te time i radniku iz ove Odluke Društvo primijenilo sljedeće kriterije („bodovanje"): trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja te dodatne kriterije – hrvatski branitelj, djeca poginulih/nestalih branitelja; da u slučaju da radnici imaju jednak broj bodova po opisanim kriterijima, tada se odabir vrši kako slijedi: daje se prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod poslodavca; ukoliko i nakon primjene gore navedenog, usporedni radnici i dalje imaju jednak broj bodova, tada se prednost daje kriteriju obveza uzdržavanja; da je rezultat primjene opisanih kriterija (bodovanje) otkazivanje ugovora o radu radniku, obzirom da isti ima manji broj bodova od radnika koju su popunili slobodna radna mjesta niže, srednje ili više stručne spreme organizacijske jedinice Sektor općih poslova; da radnik iz ove Odluke po opisanim kriterijima ima 4 boda te je u radnom odnosu kod Poslodavca proveo 18 god., 4 mj. i 6 d., dok radnik s najmanjim brojem bodova niže, srednje ili više stručne spreme koji je popunio slobodna radna mjesta u gore navedenoj organizacijskoj jedinici ima 7 bodova te je u radnom odnosu kod poslodavca proveo 25 god., 1 mj. i 29 d; da je poslodavac svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama" (ukupno 113 radnih mjesta za 280 izvršitelja), međutim, radnica iz ove Odluke je odbila zaprimiti popis slobodnih radnih mjesta te nije aplicirala niti na jedno od ponuđenih radnih mjesta te joj slijedom svega prethodno navedenog Poslodavac otkazuje ugovor o radu; da se prije donošenja ove Odluke o otkazu ugovora o radu, Društvo se o namjeravanom donošenju iste savjetovalo sa Sindikatima koji djeluju u Društvu; da je u navedenom savjetovanju Društvo zaprimilo očitovanja 12 sindikata, a u navedenim očitovanjima, Sindikati u biti ponavljaju općenite navode iznesene u postupku savjetovanja Kolektivnog viška, a na koje se poslodavac već detaljno očitovao, i kao takvi se ne mogu prihvatiti, tim više što nisu relevantni za osnovanost ove konkretne Odluke,

- da je kod tuženika na dan 29. prosinca 2021. bilo ukupno 5163 zaposlenika;

- da je broj zaposlenih u funkcionalnim grupama poslova u kojima se iskazuje potencijalni višak izvršitelja 1138 radnika;

- da je broj potencijalnog viška izvršitelja 544 radnika;

- da je za radno mjesto tajnica/tajnik, stručne spreme NKV/SSS/VŠS/VSS utvrđen potencijalni višak izvršitelja od 28 radnika;

- da je potencijalni višak izvršitelja utvrđen isključivo u administraciji odnosno na radnim mjestima na kojima su se obavljali administrativni poslovi;

- da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj utvrđen prestanak potrebe za radom 414 radnika, jer je tijekom savjetovanja otklonjena potreba za prestankom rada znatnog broja radnika;

- da je tijekom savjetovanja kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena mogućnost ponude sklapanja ugovora o radu za poslove u tzv. "operacijama", i to za sva slobodna radna mjesta (ukupno 113 radnih mjesta za 280 izvršitelja), te je poslodavac svim radnicima kojima je imao namjeru otkazat Ugovor o radu, prethodno ponudio navedena radna mjesta;

- da je do nastanka kolektivnog viška radnika došlo zbog djelovanja različitih unutarnjih, i vanjskih čimbenika koji negativno utječu na poslovanje, te financijski položaj tuženika.

- da je tužiteljici otkazan ugovor o radu zbog promjene organizacije rada u vidu centralizacije potpornih funkcija, i to iz razloga što je prije 2022. godine tuženik bio organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija (u biti administrativni poslovi) obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu podružnicu, a što je imalo za posljedicu da postoji primjerice 10 financija i računovodstava, 10 pravnih službi, 10 općih poslova, 10 ljudskih resursa, 10 organizacijskih jedinica za odnose s javnošću itd.,

- da je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje su obavljale administrativne poslove u podružnicama i oformio novu organizacijsku jedinicu "korporativni servisi" u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano na jednom mjestu i za potrebe društva u cjelini, zbog čega su se i opći poslovi, odnosno administrativni poslovi koje je obavljala tužiteljica iz organizacijske jedinice u kojoj je radila (radno mjesto Poslovna tajnica 1 u Podružnici Digitalni grad) , centralizirali u jednu organizacijsku jedinicu (Sektor za opće poslove). Dakle, svi poslovi (servisni/potporni/korporativne funkcije) koji su se obavljali u podružnicama na pripadajućim radnim mjestima, a koji su obuhvaćeni centralizacijom, prestali su se obavljati u tim podružnicama, i sada se obavljaju centralizirano na jednim mjestu, a za što je potrebno manje izvršitelja,

- da se kod odabira radnika (koji u obavljali poslove obuhvaćene centralizacijom) kojima će se otkazati ugovor o radu u odnosu koji će ostati u radnom odnosu u centraliziranu organizacijsku jedinicu, usporedba vršila sa svim radnicima koji su obavljali iste ili slične poslove, neovisno u kojoj od podružnica su isti ranije radili te su u radnom odnosu ostali oni s najvećim brojem bodova, bez obzira iz koje su bili podružnice, a otkazani su ugovori o radu onima s manjem brojem bodova, opet bez obzira iz koje su podružnice bili; da su se pri tome uspoređivali radnici istih ili sličnih poslova; da su tako npr. radnici koji su obavljali opće poslove uspoređivani sa svim radnicima iz podružnica koji su obavljali opće poslove, te su do popune potrebnog broja izvršitelja u novoj centraliziranoj organizacijskoj jedinici u radnom odnosu ostali oni s najvećim brojem bodova, dok je onim prekobrojnim, s manjim brojem bodova otkazan ugovor o radu te da je na isti način po stupljeno je i u odnosu na tužiteljicu, koja je obavljala opće poslove, i u odnosu na nju, uspoređivani su svi radnici obuhvaćeni viškom, na razini svih podružnica odnosno na razini cijelog tuženika.

6. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje i zaključuje:

- da je ukupan broj radnika koji je obavljao poslove tajnica na nivou cijelog Društva po svim podružnicama bio 54, a za opće poslove, iste ili slične onima koje je obavljala tužiteljica je bilo potrebno 6 izvršitelja (za koje je potrebna niža, srednja ili viša stručna sprema),

- da je tuženik u konkretnom slučaju putem utvrđenih kriterija, odnosno bodovanja, odabrao radnike kojima je otkazao ugovor o radu, a kriteriji su bili zapravo kriteriji iz čl. 115. st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14, 127/17., 98/19. i 151/22 – dalje: ZR),

- da je osim zakonskih kriterija utvrđen i dodatni kriterij, a to je braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata te je primjenom navedenih kriterija tužiteljici u pogledu trajanja radnog odnosa (18 godina) ispravno dano 2 bod; u pogledu kriterija dobi tužiteljici je ispravno dano 2 bod (tužiteljica je u trenutku otkaza imala 36 godina), dok nije dobila bodove za uzdržavane članove jer ih nema pa je tako tužiteljica po navedenim kriterijima ostvarila 4 boda ,

- da su u funkcionalnoj grupi poslova naziva Opći poslovi navedeni svi radnici kod poslodavca na poslovima za koje je potrebna niža, srednja ili viša stručna sprema, svi su bodovani, prvih 6 radnika po ukupnom broju bodova (ŠO, CO, ČO, IO, LO i SO, koja jedina radila na radnom mjestu tajnica i to tajnica 3) ostvarili su pojedinačno od minimalno 7 bodova do maksimalno 8,1 boda, a to je upravo onih 6 radnika za koje je poslodavac nakon bodovanja odlučio da ostaju u radnom odnosu kod poslodavca na administrativnim poslovima za koje je potrebna niža, srednja ili viša stručna sprema u funkcionalnoj grupi poslova naziva Opći poslovi. 29, dok je ostalih 48 radnika, među kojima je i tužiteljica, uvršteno u program viška radnika u funkcionalnoj grupi poslova naziva Opći poslovi i kojima su otkazani ugovori o radu, a ostvarili su prilikom bodovanja ukupno od minimalno 2 boda do maksimalno 7 bodova, dok je tužiteljica je ostvarila ukupno 4 boda,

- da je autonomno pravo poslodavca utvrditi potreban broj izvršitelja za obavljanje pojedinih vrsta poslova.

7. Na kraju, sud prvog stupnja zaključuje da je u konkretnom slučaju tuženik kao poslodavac prema postojećoj sistematizaciji rasporedio radnike u novu organizacijsku jedinicu „korporativni servisi", te je definirao stručnu spremu kao i potreban broj radnika, zbog čega navedena (postojeća) radna mjesta nije bilo potrebno sistematizirati jer radnicima nisu pridružena nova radna mjesta temeljem „buduće" pozicije, već postojeća radna mjesta utvrđena važećim aktima Poslodavca. Pored toga, sud prvog stupnja ukazuje i na obvezno tumačenje Direktive Vijeća 98/59/EZ o usklađivanju zakonodavstava zemalja EU-a u odnosu na kolektivno otkazivanje (tzv. direktiva kolektivnog viška), koja je u cijelosti implementirana u Zakon o radu RH, a iz koje proizlazi da savjetovanje Kolektivnog viška radnika mora započeti odmah čim poslodavac „razmatra“/kontemplira odluku, a ne tek onda kada je na bazi tog razmatranja povukao „konkretne poteze“ tj. donio akte kojima se realizira i nastaje višak (posljedica). Suprotno bi značilo zaobilaženje svrhe i cilja Direktive, i onemogućilo bi svrhu savjetovanja jer su posljedice nastupile pa se ne bi imalo što za savjetovati. Iz svega navedenoga, sud prvog stupnja ocjenjuje da je tuženik dokazao postojanje opravdanih razloga za otkazivanje Ugovora o radu tužiteljici, te je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u cijelosti kao pravno neosnovan.

8. Tužiteljica u žalbi u bitnome ističe da tuženik ničim nije dokazao da su radnice na radnom mjestu Poslovna tajnice/Tajnik BO, ŽO i ZO radile na poslovima odnosi s korisnicama, dok je tužiteljica navodno radila na općim poslovima, već se radi o za sud neprovjerljivoj i neistinitoj tvrdnji zainteresirane svjedokinje HOI, koja takvom tvrdnjom štiti tuženika od odgovornosti za povredu prava iz radnog odnosa.

9. Opisani žalbeni navodi su neosnovani. Naime, iz Tablice na listu 119-120 spisa je vidljivo da su radnice BO, ŽO i ZO radile u funkcionalnoj grupi poslova – odnosi s korisnicima, dok je iz Tablice na listu 137-139 spisa vidljivo da je tužiteljica radila u funkcionalnog grupi poslova - opći poslovi, a da je radila na općim poslovima je potvrdila i tužiteljica u svom iskazu na ročištu održanom dana 16. siječnja 2026. (list 740-742 spisa), tako da se ne radi o neistinitoj tvrdnji zainteresirane svjedokinje, a kako to pokušava prikazati tužiteljica, već o pravilno utvrđenoj činjenici.

10. Nadalje, tužiteljica ističe da formalni nedostatak imenovanja sindikalnog povjerenika koji bi imao prava i obveze radničkog vijeća ni u kojem slučaju ne znači da sadržajni prigovori doslovno svih sindikata ne bi bili osnovani, nego je sud bio dužan ispitati njihovu utemeljenost prije donošenja odluke.

11. Odredbom čl. 127. st. 3. ZR-a je propisano da je poslodavac dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika.

12. O pitanju zakonitosti odluke o otkazu ugovora o radu kod kolektivnog viška radnika i provođenja nove sistematizacije, a vezano za savjetovanje s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom, revizijski sud se izjasnio u više odluka. Tako je u odluci broj: Rev-1091/2022 od 7. studenoga 2023., navedeno: „7. Odredba čl. 153. st. 4. ZR/14 oslobađa obveze poslodavca da se, u situaciji kada kod njega djeluje više sindikata koji se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku u funkciji radničkog vijeća (i o tome pisano obavijestili poslodavca), obraća makar jednom od sindikata radi ishođenja prethodne suglasnosti na otkaz ugovora o radu. Tom odredbom se, u situaciji kada sindikati nisu ispunili svoju dužnost iz te odredbe, poslodavac oslobađa neizvjesnosti o sindikalnom povjereniku u funkciji radničkog vijeća, a u kojoj neizvjesnosti je bio za vrijeme primjene ZR/09. U toj situaciji nitko od sindikalnih povjerenika ne stupa u funkciju radničkog vijeća. Stoga u konkretnom slučaju, suprotno pravnom shvaćanju nižestupanjskih sudova, nije postojala obveza tuženika da prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju zahtijeva makar od jednog sindikata prethodnu suglasnost na taj otkaz.“

12.1. Identično pravno shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je u odluci poslovni broj Rev 1162/2022 od 9. siječnja 2024., prema kojem „16. Uz tako izričito propisanu obvezu sindikata, po ocjeni ovog suda, propust sindikata da postignu sporazum o sindikalnom povjereniku i o tome obavijeste poslodavca ne može ići na štetu poslodavca. Stoga, po ocjeni ovog suda, u situaciji kad nije formirano radničko vijeće niti je određen sindikalni povjerenik niti je o tome poslodavac obaviješten, poslodavac ne treba poduzimati daljnje radnje radi ispunjenja svoje obveze iz čl. 150. st. 1. ZR-a.“

13. Dakle, ako predmetno savjetovanje u smislu odredbi ZR-a u konkretnom slučaju nije ni bilo potrebno, neovisno o tome kako i s kim je ono provedeno, takvo savjetovanje nije od utjecaja na dopuštenost sporne Odluke o otkazu, a time niti na pravilnost pobijane presude.

14. S obzirom da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu.

15. Također je pravilna i odluka o troškovima postupka donesena u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 138/2023 i 107/2025).

16. Slijedom svega navedenoga i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

17. Budući da tužiteljica nije uspjela u žalbenom postupku, valjalo je u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odbiti njezin zahtjev za naknadu troška sastava žalbe (točka II. izreke).

18. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu, temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, jer isti nije bio potreban za vođenje postupka (točka III. izreke).

U Zagrebu 1. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac