Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27,
21 000 Split
Poslovni broj: Pn-411/2020-33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E ŠE NJ E
Općinski sud u Splitu, po sucu Tihani Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Zvonimiru Bućanu, protiv tuženika Croatia Osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici GG, radi naknade štete, nakon održane glave rasprave zaključene dana 04. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Zvonimira Bućana, odvjetnika u Splitu i punomoćnice tuženika GG, na ročištu za objavu presude, dana 01. srpnja 2020. godine.
p r e s u d i o j e
i
r i j e š i o j e
I. Dopušta se preinaka učinjena podneskom od 7. listopada 2025.
II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana naknaditi tužitelju na ime naknade neimovinske štete za povredu prava osobnosti iznos od 22.099,68 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 29. srpnja 2020. pa do isplate po stopi koja se određuje od 29. srpnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi iznos od 43.264,18 eura (preko iznosa od 22.099,68 eura do iznosa od 65.363,86 eura) tužbeni zahtjev odbija.
III. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana naknaditi tužitelju na ime naknade imovinske štete iznos od 1.654,55 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi iznos od 265,45 eura (preko iznosa od 1.654,55 do iznosa od 1920,00 eura) tužbeni zahtjev odbija.
IV. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.219,47 eura sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više traženi iznos zahtjev tužitelj odbija.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 25. kolovoza 2020. godine u bitnome se navodi kako je tužitelj dana 25. siječnja 2020. godine u Splitu stradao kao suvozač u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] marke Ford MCA Trend. Prometnu nesreću da je skrivio osiguranik tuženika. Nadalje, tužitelj navodi kako je u štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede: višeuloman prijelom acetabuluma na spoju acetabuluma i gornje grane pubične kosti, prijelom preponske pubične kosti gornje grane, prijelom križne kosti i to duž cijele grane kosti desno sa dijastazom ulomka koja zahvaća krov acetabuluma i otvorenu ranu vlasišta. Imajući u vidu naprijed navedeno tužitelju da je povrijeđeno pravo osobnosti. Naime, s obzirom na narav i težin u višestrukih ozljeda za tužitelja su nastale neugodnosti višemjesečnog liječnja uslijed odlazaka liječniku, RTG i ostalih agresivnih i sličnih dijagnostika, čekanja u bolnici, nošenja pelena, nepokretnosti i sl. Nadalje, da se tužitelj prije pokretanja parnice obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora – štete zbog povrede prava osobnosti koju je pretrpio te mu je tuženik, umjesto stvarne neimovinske i imovinske štete isplatio iznos od 6.636,14 eura/50.000,00 kuna i to bez potpisane nagodbe i obrazložene specifikacije. Stoga, u ovom potražuje razliku do stvarne štete u visini od 19.908,42 eura/150.000,00 kuna na ime povrede prava osobnosti i iznos od 2.919,90 eura/22.000,00 kuna s osnove tuđe njege i pomoći, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje osnovu tužbenog zahtjeva, ali osporava visinu istog. Navodi da je tužitelju po podnesenom zahtjevu odštetnom zahtjevu u mirnom postupku izvršena isplata nespornog dijela u iznosu od ukupno 52.000,00 kuna i to 50.000,00 kuna za povredu prava osobnosti te 2.000,00 kn za troškove liječenja.
3. Nakon provedenog vještačenja, podneskom od 7. listopada 2025. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na načni da od tuženika na ime naknade neimovinske štete za povredu prava osobnosti zahtjeva iznos od 65.363,86 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja te na ime naknade imovinske štete iznos od 1.920,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja.
3.1. Na ročištu od 4. svibnja 2026. tuženik se protivio učinjenoj preinaci tužbenog zahtjeva.
3.2. U odnosu na preinaku tužbe učinjenu podneskom od 7. listopada 2025., valja kazati kako je zaista odredbom čl. 190. st. 1. ZPP propisano da se tužba može preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, ali tuženik pritom gubi iz vida kako je st. 2. istog članka propisano da se tužba može preinačiti do zaključenja glavne rasprave, ako je tužitelj, bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. S obzirom da je preinaka tužbe, povećanjem tužbenog zahtjeva, učinjena nakon što je sud u postupku izveo dokaz medicinskim vještačenjem na okolnost visine štete, a takvo što predstavlja podatak koji tužitelj, jer nema potrebna stručna znanja, nije mogao znati do zaključenja prethodnog postupka, upravo se ostvarila pretpostavka iz citirane odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a. Pritom je za napomenuti kako da bi nedopuštenjem preinake tužbe nakon provedenog vještačenja tužitelju bilo nametnuto ograničenje prava na pristup sudu i pravično suđenje koje je zajamčeno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer on u vrijeme podnošenja tužbe nije raspolagao svim relevantnim činjenicama potrebnim za postavljanje tužbenog zahtjeva. Naime, legitimni cilj zabrane preinake tužbe iz čl. 190. st. 1. ZPP- a nakon zaključenja prethodnog postupka je onemogućavanje zloupotrebe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a u konkretnom slučaju takve zloupotrebe nije bilo. S obzirom da se preinačena tužba, temelji se na istoj činjeničnoj osnovi koju je tužitelj iznio u tijeku dotadašnjeg postupka, to se zbog preinačene tužbe nisu morali izvoditi nikakvi dokazi pa je sud smatra svrsishodnom za konačno rješenje spora među strankama (čl. 190. st. 3. ZPP-a).
3.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke.
4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom, čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: odštetnog zahtjeva tužitelja, zapisnika ODO-a u Splitu od dana 27. siječnja 2020., otpusnog pisma tužitelja od 25. siječnja 2020., otpusnog pisma tužitelja od 25. siječnja 2020, otpusnog pisma tužitelja od 25. siječnja 2020., otpusnog pisma tužitelja od 14. svibnja 2020., nalaza i mišljenja HZZO-a od 24. travnja 2020., izvješća o provedenoj fizikalnoj terapiji u kući tužitelja od 24. travnja 2020., nalaza i mišljenja HZZO-a od 17. ožujka .2020., izvješća o provedenoj fizikalnoj terapiji u kući tužitelja od 17. ožujka 2020., obavijest tuženika o primitku odštetnog zahtjeva od 29. srpnja 2020., izvatka po transakcijskom računu tuženika od 30. srpnja 2020., naloga za doznaku po šteti tuženika od 29. srpnja 2020., podneska tužitelja s prilozima od 26. siječnja 2021., nalaza i mišljenja prometno- tehničkog vještaka od 20. veljače 2020., spec. nalaza tužitelja 17. kolovoza 2020., spec. nalaza tužitelja od 05. listopada 2020., spec. nalaza tužitelja od 30. listopada 2020., spec. nalaza tužitelja 21. siječnja 2020., spec. nalaza tužitelja od 15. prosinca 2020., podneska tužitelja s prilozima 10. veljače 2021., potvrde o uplati tužitelja od 05. listopada 2020., spec. nalaza tužitelja od 16. lipnja 2020., podneska tužitelja s prilozima od 05. svibnja 2021.: spec. nalaza tužitelja od 28. travanja 2021., spec. nalaza tužitelja 16. ožujka 2021., spec. nalaza tužitelja od 03. svibnja 2021., podneska tužitelja s prilogom od 08. listopada 2021., spec. nalaz tužitelja od 11. svibnja 2021., potvrde o uplati tužitelja dostavljene dana 24. rujna 2024., podneska tužitelja od 31. listopada 2021., podneska tužitelja od 26. ožujka 2025., podnesak tužitelja od 07. listopada 2025. Nadalje, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Danči Tripalo, spec. ortoped, dr. HG, neurokirurg umirovljenik i dr. Nikoli Sikirici, spec. psihijatrije te je saslušan tužitelj.
5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelj za naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti, kao i zahtjev za naknadom imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, a koju štetu smatra da mu je dužan naknaditi tuženik.
6. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, kao niti osnov odgovornosti za štetu te nije sporno da je tužitelj bio suvozač osobnog automobila marke Ford Fokus registraske oznake [registarska oznaka], osiguranog u vrijeme štetnog događaja kod osiguravajućeg društva Croatia osiguranje DD, po polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 01700122243.
7. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi visinu štete koju je tužitelj u štetnom događaju pretrpio te pripada li mu pravo na naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.
8. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
9. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako je sudjelovao sam u prometnoj nesreći koja se dogodila 25. siječnja 2020. te da je bio suvozač. Tada da je bio na dužnosti, vršio je kontrolu vozila i vozača. Negdje oko četiri sata da je primijetio vozilo koje se počelo okretati i bježati na Solinskoj ulicu u Splitu. Zatim da je drugo vozilo udarilo u vozilo u koje sam on nalazio. Zadobio je ozljedu desne noge, a na lijevoj nozi oštećenje živca, također ima oštećenje cijevne kosti. Tužitelj je kazao kako mu je cijela zdjelica bila polomljena, te da ima problema sa mjehurom i stolicom. Njegov oporavak da je trajao više od godinu i pol dana, bilo je 50 dana u bolnici i 30 dana u "Kalosu", a dva mjeseca mu je privatno dolazio fizijatar davati terapiju. Još uvijek šepa na desnu nogu. Zbog ove nesreće da je promijenio i opis radnog mjesta, više ne može ići na teren već radi uredski posao. Godinu i pol dana je bio na štakama te su ga na terapije morali voziti ukućani. Bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega, a tu mu je dosta pomagala supruga. Jedno vrijeme morao je koristiti i pelene. Privatno je išao na terapije kod neurokirurga, on mu je ustanovio oštećenje živaca lijeve i desne noge. Fizikalnu terapiju obavljao je i privatno u Solin i Trogir, a privatno je išao i na preglede kod traumatologa. Nadalje, psihički da nije bio u dobrom stanju pa je privatno išao na terapije kod psihijatra. Bio je u velikom stanju šoka koji je dugo trajao. posljedice još uvijek osjeća, osobito u desnoj nozi koja mu cijelo vrijeme trne. Osjeća i psihičke posljedice, više nije isti kao prije, rastresen je. Smatra kako je imao sreće jer mu je poslodavac izašao u susret inače bi morao biti umirovljen. I dalje redovito radi vježbe koje mu je pokazao fizijatar, ali njegovo stanje nije bolje. Od štetnog događaja ima ožiljke na rebrima i donjem dijelu trbuha, koji su vidljivi u ljetno vrijeme dok je na plaži.
10. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje dr. Danči Tripalo, spec. ortoped koje je dano nakon što je pregledana medicinska dokumentacija tužitelja koja prileži spisu proizlazi kako tužitelja prije štetnog događaja nije imao sličnu ozljedu. Vještakinja je navela kako je tužitelj dana 25. siječnja 2020. nastradao u prometnoj nesreći kao suvozač u automobilu te da je isti dan primljen na Kliniku za kirurgiju na odjel za traumatologiju. Utvrđene su mu višestruke ozljede na zdjelici tako da je zadobio prijelom desnog acetabuluma (čašice), zatim prijelom obostrane stidne kosti, prijelom križne kosti, zatim otvorenu ranu u području vlasišta. Napravljen je EMSCT zdjelice u kojem je vidljiva jedna opsežna vertikalna fraktura duž cijevne desne kosti s dijastazom koja je zahvatila i krov desne čašice te pubične kosti uz multifragmentarnu frakturu na spoju čašice i gornje grane pubične kosti, zatim fraktura donje grane pubične kosti bez pomaka ulomka, zatim fraktura lateralnog dijela krova čašice desno. Vidljiva je multifragmentarna fraktura gornje grane pubične kosti lijevo te donje grane uz diskretan pomak ulomaka te vertikalni prijelom sakralne kosti lijevo s blagom dijastazom. Tužitelj je operiran 4. veljače 2020. te je načinjena repozicija pubičnih kostiju lijevo i repozicija i osteosinteza desne čašice. Tijek liječenja u bolnici bio je uobičajen, započeta je fizikalna terapija, a tužitelj je oprezno vertikaliziran uz upotrebu štaka te je 2. ožujka 2020. otpušten na fizikalnu terapiju Zavoda za fizikalnu medicinu KBC Split gdje je boravio sve do 11. ožujka 2020. Nakon tužitelj je otpušten na kućnu njegu, a sljedeća hospitalizacija tužitelja bila je bila u spec. bolnici "Kalos" od 14. svibnja 2020. do 10. lipnja 2020. Tužitelj da je boravio kući kroz ožujka, travnaj i pola mjeseca svibnja. Iz priloženih kartona s fizikalne terapije vještakinja je utvrdila kako je tužitelj istu uredno obavljao, a iz kontrolnih pregleda traumatologa da je tužitelj 16. lipnja hodao uz pomoć jedne štake, da je bez većih subjektivnih tegoba i da je na RTG vidljivo cijeljenje kosti na uobičajeni zadovoljavajući način. Tijekom liječenja kod tužitelja su opisane ograničene kretnje u desnom kuku koje su uobičajene za navedenu vrstu prijeloma. Vještakinja je mišljenja da je tužitelju u štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede u predjelu zdjelice. Umanjenje životne aktivnosti vještakinja je nabrojila pojedinačno. Najveća ozljeda tužitelja bila je obostrani prijelom u predjelu dviju stidnih kostiju koja bi iznosila 20 posto, zatim umanjenje za desni kuk bi iznosilo 10 posto zbog ograničene pokretljivosti te za prijelom jedne bočne kosti također 10 posto kao i za prijelom križne kosti. Navela je kako će tužitelj ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova, kod dužeg hodanja, kod potrebe radova u čučećem položaju, kod penjanja i spuštanja niz stepenice. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 3 dana, zatim srednjeg intenziteta 2 tjedna i slabog intenziteta još 3 mjeseca. Kod tužitelja da je naruženost vidljiva kod obnaženosti i to zbog postoperacijksih ožiljaka u predjelu zdjelice i spada u naruženje lakog stupnja.
11. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Miro Jurinović, neurokirurga proizlazi kako je tužitelju, kao posljedica štetnog događaja oslabljen desni refleks Ahilove tetive, a pretragama EMNG-a je vidljivo subkronično oštećenje niti živca ishijadikusa iz zdjelice i područja desnog kuka kao subkronično oštećenje živčanih korjenova petog slabinskog i prvog križnog s desne strane s atributom teže oštećenja. L je kazao kako se s neurokirurškog gledišta za niti živca ishijadikusa procjenjuje 7 posto oštećenog tjelesnog zdravlja, a za dva živca – korijena 8 posto što je potrebno prepoloviti jer je na istom ekstremitetu i umanjiti na 4 posto. Ukupno s neurološke strane umanjena životna aktivnost da je 11 posto.
12. Vještakinja za ortopediju i vještak neurokirurug su načinili objedinjavanje umanjenja životne aktivnosti primijenivši sistem koji se najčešće rabi od strane sudskih medicinara da se ukupan zbroj pomnoži s 2 te podijeli s 3. Tako ortopedskih 50 posto i neurokirurških 11 posto iznosi 61 posto, pomnoženo s dva 122 posto, te dijelno s tri iznosi 40,66 posto.
13. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Nikola Sikirica, spec. psihijatar proizlazi kako je tužitelj nakon štetnog događaja u nekoliko navrata psihijatrijski pregledan, a u nalazima se opisuju simptomi nesanice, tjeskobe i straha od sudjelovanja u prometu. Tužitelju je preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva i anksiolitika. Nakon datuma 11. svibnja 2021. godine vještak ne pronalazi druge psihijtarske nalaze pa je za pretpostaviti da se psihičko stanje tužitelja djelomično stabiliziralo do razine koja nije zahtijevala daljnje kontrolne preglede. Imajući u vidu sve navedeno vještak je mišljenja da je tužitelju u trenutku događaja doživio primarni strah u trajanju od 2 do 3 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća 3 do 4 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju 4 tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju sljedećih 5 do 6 mjeseci. Također, vještak je naveo kako će tužitelj zbog bitnijeg umanjenja životnih aktivnosti osjećati periodično određene neugodne emocionalne reakcije koje su psihološki razumljive i to su epizode povremenog sniženog raspoloženja, osjećaja inferiornosti i tjeskobe.
14. Na tako dane nalaze i mišljenja stranke nisu imale primjedbi, a u postupku davanja nalaza i mišljenja sudski vještaci, kako iz naprijed izloženog proizlazi, su naveli detalje liječenja tužitelja, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice, pružajući sudu osnovu za praćenje tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dana objektivna mjerila za kvantitativno određenje neimovinske štete, na temelju kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se mišljenje sudskih vještaka u cijelosti prihvaća.
15. Prema odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
16. Nadalje na temelju odredbe članka 19. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.. Odredba članka 1100. ZOO propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti.
17. Odredbom članka 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
18. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.
19. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je imajući u vidu prvenstveno nalaze i mišljenje sudskih vještaka, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručne, objektivan, utemeljene na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu, zatim cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet fizičkih bolova te vrstu i intenzitet pretrpljenog straha, naruženost, zaostalo umanjenje životne aktivnosti, a uzevši u obzir i tužiteljevu dob i zanimanje te uvažavajući sve neugodnosti koje je tužitelj morao proživjeti u trenutku nezgode i kasnije tijekom liječenja, te činjenicu kako je tužitelj zbog štetnog događaja morao promijeniti radno mjesto, za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužitelja valjalo je utvrditi pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 28.735,82 eura.
20. Kako je tužitelju prije pokretanja postupka na ime naknade neimovinske štete isplaćen kao nesporan iznos od 6.636,14 eura, to bi sa navedenog osnova tužitelju pripadao i daljnji iznos od 22.099,68 eura.
21. Na navedeni je iznos dosuđena i tražena zatezna kamata tekuća od 29. srpnja 2020., kao dana podnošenja zahtjeva, temeljem članka 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23.; dalje: ZOOP) i članka 29. st. 2. ZOO-a.
21.1. Ovdje je za navesti kako je na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 11. i 12 . travnja 2016. u Šibeniku donesen zaključak kako zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva.
21.2. Također, na prvoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/16) održanoj dana 30. svibnja 2016. zauzeto pravno shvaćanje da obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) dospijeva danom podnošenja tužbe te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu neimovinske štete dospijeva istog dana ako prije toga dana nije podnesen zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi, osim ako je šteta nastala nakon toga.
21.3. Napominje se kako iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi šteta koju tužitelj povodom ovog štetnog događaja trpi nastala nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, kao niti da ista nije bila predvidiva, a takvo što tijekom postupka ni tuženik nije isticao.
22. Slijedom navedenog, odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.
23. Nadalje, a u odnosu na imovinsku štetu koju potražuju tužitelji u ovom postupku sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Danči Tripalo. U svom nalazu i mišljenju vještak je istaknuo kako je tužiteljici tuđa njega i pomoć bila potrebna dok je boravio kući, a trajala je jedan mjesec 3 sata dnevno, zatim jedan mjesec 2 sata dnevno i još 3 mjeseca 1 sat dnevno. Iz navedenog danog mišljenja, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručan, objektivan, utemeljen na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu, sud je utvrdio obim potrebe tuđe njege i pomoći tužitelju i to na način da mu je trebala u trajanju upravo kako i vještak navodi.
24. Stranke nisu imali prigovore na nalaz i mišljenje vještaka niti su tražili dodatna objašnjenja i dopune.
25. Odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO propisano je tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.
26. Naknada za tuđu pomoć je izvorno naknada troškova i novčani oblik imovinske štete, odnosno onaj iznos novčanih jedinica koji bi tužitelji platili trećoj osobi za pružanje usluge nemedicinske pomoći i njege, pri čemu treba navesti da tužitelji imaju pravo na ovaj vid naknade i kada joj se ista pruža besplatno od strane članova obitelji. U situaciji kada tužitelj nije dokazao da je te troškove platio trećoj osobi, pripada joj pravo na naknadu u visini neto zarade osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu.
27. Svrha i cilj otklanjanja štete je da se oštećenikovo imovno stanje dovede u takvo stanje da mu u cijelosti bude naknađeno ono što on mora platiti za usluge nemedicinske tuđe pomoći koju mu pruža treća osoba. To, u pravilu, nije opća cijena rada nekvalificirane osobe, već cijena rada tko za takvom vrstom usluge oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi. U suprotnom bi oštećenik djelomično, a bez svoje krivnje, snosio dio troškova koje mora platiti štetnik ili osoba koja odgovara za štetnika.
28. Ovaj sud po slobodnoj procjeni i dosadašnjoj praksi, pozivom na odredbu članka 223. stavka 1. ZPP, a uzimajući u obzir mjesne prilike, vrstu i narav ozljeda te vrijeme oporavka tužitelja, cijenu sata tuđe pomoći i njege cijeni u iznosu od 8 eura. Stoga je tužitelju, po ovom vidu štete dosuđen iznos od 1.920,00 eura (240 sati * 8 eura).
29. Kako je tužitelju prije pokretanja postupka na ime naknade imovinske štete isplaćen kao nesporan iznos od 265,45 eura, to bi sa navedenog osnova tužitelju pripadao i daljnji iznos od 1.654,55 eura.
29. Zakonske zatezne kamate na dosuđenu imovinsku štetu (za tuđu pomoć i njegu i troškove liječenja) sud je tužitelju dosudio, kako je zatraženo od presuđenja.
30. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude.
31. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2., 155. i 164. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), te vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio u visini od 1.990,84 eura.
32. U odnosu na uspjeh tužitelja u ovoj parnici, sud je imajući u vidu činjenicu da je tužitelj glede osnova potraživanja uspio u omjeru od 100%, glede visine u omjeru od 35%, cijenio uspjeh tužitelja u iznosu od 67,5%. Tuženik je uspio u sporu u omjeru od 32,5%, pa tužitelju, sukladno odredbi članka 154. st. 2. ZPP-a, pripada trošak u omjeru od 35%.
32.1. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva i sastava tužbe u iznosu od po 200,00 eura za svaku radnju (Tbr. 7. toč. 1. Tarife), zatim sastav podneska od 9. listopada 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) te sastav podneska od 28. siječnja 2021., 12. veljače 2021., 10. svibnja 2021., 12. listopada 2021. 5. studenog 2024., 28. rujna 2025. u iznosu od po 50,00 eura za svaku radnju (Tbr. 8. toč. 4. Tarife). Također, tužitelju je priznat trošak zastupanja na ročištima od 23. rujna 2024., 7. listopada 2025. te 4. svibnja 2026. u iznosu od po 200,00 eura za svako ročište (Tbr. toč. 9. toč. 1. Tarife). Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 29. siječnja 2026. kojim traži odgodu ročišta, jer isti prema shvaćanju ovog suda nije bio potreban za vođenje parnice.
32.2. Dakle, tužitelju na ime troškova zastupanja valja obistiniti iznos od 1.500,00 eura koji iznos je potrebno uvećati za zatraženi PDV, dakle ukupno 1.875,00 eura. Tužitelju pripada i plaćeni iznos sudske pristojbe tužbe u iznosu od 33,18 eura te trošak pristojbe presude u iznosu od 33.18 eura, dakle sveukupno 1.941,36 eura.
32.3. Razmjerno uspjehu tužitelja u ovoj parnici te odredbi članka 154. st. 2. ZPP-a, tužitelju na ime troška postupka pripada iznos od 679,47 eura, koji je potrebno uvećati za trošak predujma medicinskog vještačenja u iznosu od 540,00 eura, što ukupno iznosi 1.219,47 eura. Na dosuđeni iznos troška tužitelju pripada kamata od dana presuđenja pa do konačne isplate.
33. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. IV izreke.
U Splitu, 1. srpnja 2026.
Sudac
Tihana Lovrić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužitelju po punomoćniku,
- tuženiku
- u spis
