Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Broj: Pp-7521/2026-10

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Domovinskog rata 4, Split

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ĐP' ĐPKZ, zastupane po branitelju Ivanu Paviću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji) i dr., povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split, klasa: 211-07/26-5/14440 od 9. lipnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, dana 1. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljena: ĐPKZ,  kći Đ i K, rođena **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, profesorica glazbene umjetnosti, zaposlena u Irskoj, bez primanja, lošeg imovnog stanja, neudana, majka jednog djeteta, državljanka Republike Irske, prekršajno nekažnjavana

    k r i v a  j e

    što je 4. svibnja 2026. u Splitu na javnom mjestu – dvorištu Kliničkog bolničkog centra Split, po izlasku zajedničkog djeteta ĐPK, rođene **.**.2025., iz prostora bolnice nakon pregleda, bivšem izvanbračnom suprugu KP, kada se sagnuo nad dječja kolica da poljubi dijete i javi mu se, počela tresti kolica i vikati na engleskom jeziku „You piece of shit!“, što u prijevodu na hrvatski jezik znači „govno jedno“; a kada ju je Antonijeva majka KPK krenula snimati mobitelom, unijela joj se agresivno u lice, što je privuklo pozornost prolaznika te im je još rekla „Now you're a couple, you can suck his dick“, što u prijevodu znači da su majka i on par i da će ga majka oralno zadovoljiti; da bi potom, nakon što su se DP i KPK udaljili od nje te je ponovno susreli na pješačkom prijelazu, kada se upalilo zeleno svjetlo s djetetom u kolicima pretrčala cestu, pokazujući imenovanima srednji prst i izvikujući uvredu na engleskom jeziku „You fucking cunt!“ što je sve kod KP izazvalo osjećaj uznemirenosti, dakle, počinila psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost te na javnom mjestu vikom remetila javni red i mir,

    čime je počinila jedan prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona te jedan prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    I. Na temelju citiranih propisa okrivljenoj se

    u t v r đ u j e

    za djelo opisano u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji novčana kazna od 300,00 (tristo) eura

    za djelo opisano u članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira novčana kazna od 300,00 (tristo) eura

    nakon čega joj se na osnovi članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon)

    i z r i č e

    UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 600,00 (šesto) EURA

    Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona vrijeme koje je okrivljena bila lišena slobode prema izvješću o uhićenju PUSD, II. Policijske postaje Split do puštanja na slobodu na temelju rješenja ovoga suda, odnosno vrijeme od 9. lipnja 2026. u 05:03 sati do 9. lipnja 2026. u 14:44 sati; uračunava se u izrečenu novčanu kaznu kao jedan dan zatvora, to jest kao 39,82 eura novčane kazne, pa je okrivljena dužna platiti ostatak

    NOVČANE KAZNE U IZNOSU OD 560,18 EUR

    (petsto šezdeset eura osamnaest centi)

    Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

    Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku.

    II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Policijska uprava splitsko - dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim poslovnim brojem od 9. lipnja 2026. protiv okrivljene zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

    2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo žurni postupak tijekom kojeg je ispitao okrivljenu koji je dovedena na sud od strane policijskih službenika Očitujući se optužnom prijedlogu, okrivljena je izjavila kako se ne smatra krivom zbog prekršaja koji joj se stavljaju na teret. U svojoj obrani je navela da s KP ima zajedničko dijete DPK, rođenu **.**.2025. u Irskoj. Nadalje je navela kako je na nagovor KP s njim i djetetom došla u Hrvatsku s namjerom da godinu dana tu živi, koliko je trebao trajati njen rodiljni dopust. U veljači ili ožujku ove godine da se DP počeo ponašati neprimjereno prema njoj i zajednički život je postao nepodnošljiv, zbog čega je odlučila prekinuti vezu. Istaknula je kako je DP prekomjerno pio alkohol, uzimao CBD i koliko je njoj poznato trenutačno se liječi od ovisnosti. S obzirom da je u tom trenutku bila financijski nesamostalna, nastavili su živjeti u istom kućanstvu, tijekom kojeg vremena ju je DP zlostavljao na razne načine, vrijeđao je pogrdnim nazivima i ucjenjivao je radi oralnog seksa. Također da ju je seksualno zlostavljao, što je sve prijavila policiji u ožujku ove godine. DP joj je prijetio i prijavom na Centar za socijalnu skrb. Nadalje je izjavila kako su on i njegova majka konstantno vršili pritisak na nju, majka je spominjala neprimjerene seksualne aluzije, a ona je ovdje sama bez ikoga i financijski ovisna o pomoći roditelja. To je sve za nju bilo jako stresno, zbog čega se sporne prilike uzrujala i izrekla neke neprimjerene riječi, ali nije točno da je vikala, a spominjanje oralnog seksa se uklapa u kontekst ovoga što je ispričala. Što se tiče spornog prelaska preko Poljičke ceste, prije toga da je DP pokušao uzeti dijete iz kolica, a ona se počela udaljavati od njih, oni su je pratili i stali su se rugati mom obrazovanju. U tome da je prednjačila Antonijeva majka, a on je te prigode uglavnom šutio. Dodala je kako joj se njegova majka unosila u lice i točno je da joj je pokazala srednji prst te je s djetetom prešla cestu, ali je bilo zeleno svjetlo za pješake i nitko nije bio ugrožen.

    2.1. Na pitanje branitelja je li bila upozorena od strane VP da je snima mobitelom, okrivljena odgovara da je imenovana rekla da će je snimati, ali ona nije dala svoj pristanak.

    2.2. Na pitanje suda okrivljena navodi kako je uhićena na Aerodromu u Zadru, jer je namjeravala otputovati u Irsku s djetetom, gdje je dijete rođeno i ima prijavljeno prebivalište.

    3. Tijekom postupka u dokazne svrhe pregledana je audio-video snimka događaja dostavljena od oštećenika; ispitani su svjedoci KPK i oštećeni DP te je pročitano izvješće Policijske uprave zadarske, Postaje i aerodromske policije Zadar od 9. lipnja 2026., izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i specijalistički nalaz za dijete DPK od 30. ožujka 2026. Na kraju je izvršen uvid u službene evidencije Suda i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odakle proizlazi da okrivljena prethodno nije prekršajno kažnjavana u Republici Hrvatskoj.

    3.1. Ispitan u svojstvu svjedoka, oštećeni DP je naveo kako su kritične prigode vodili dijete na pregled hemangioma u KBC Split, s tim da je dijete VPK bilo kod majke KPKZ s kojom on više ne živi, a našli su se pred bolnicom oko 12,00 sati. Već tamo da mu je ĐPKZ rekla kako nema što biti tu, da on nije majka djevojčici, a on joj je odgovorio da ima jednako pravo biti s djetetom kao i ona jer mu je otac. Dodao je kako je on držao dijete za vrijeme pregleda i onda ga dao ĐPKZ kako bi uzeo kopiju nalaza, a kada je izašao iz bolnice, vidio je kako se ona udaljila, čak je u jednom trenutku otišla s kolicima preko stubišta. On da je potrčao za njom da vidi dijete, a za njima je potrčala i njegova majka KPK. Nadalje je naveo da se približio kolicima kako bi se pozdravio s djetetom, a ĐPKZ ga je stala vrijeđati na engleskom jeziku govoreći mu povišenim tonom "piece of shit", što na hrvatskom znači "govno". Čak je njegovoj majci rekla "kakvo si ovo govno rodila", također na engleskom jeziku. Njegova majka da je to pokušavala snimiti, a čim bi uključila kameru, ĐPKZ bi promijenila ton i počela se pristojno obraćati. Nakon toga da se počela njegovoj majci unositi u lice te ju je vrijeđala govoreći joj da su njih dvoje par i da ga majka može oralno zadovoljavati. Nakon toga da je ĐPKZ otišla s djetetom u kolicima, a on i majka su otišli u drugom smjeru, da bi se sreli na semaforu na Poljičkoj cesti. Njegova majka joj je rekla da se loše ponaša, a okrivljena je opet počela histerizirati te je u jednom trenutku pretrčala cestu kad se upalilo zeleno svjetlo za pješake te im pokazivala srednji prst govoreći "you fucking cunt", što je uvreda na engleskom jeziku. Istaknuo je kako ga je cijela ova situacija uznemirila te su odlučili pozvati policiju, a prije toga su se savjetovali sa socijalnim radnikom.

    3.2. Na pitanje branitelja svjedok navodi kako je izvanbračnu zajednicu s okrivljenom prekinuo 10. travnja 2026. nakon što je završio u pritvoru zbog njezine prijave zbog nasilja u obitelji. Na pitanje branitelja je li se njegova majka obraćala kritične prigode okrivljenoj, svjedok navodi da jest i da joj je govorila kako se to ponaša, kao i da je koristila povišeni ton da je okrivljena može čuti.

    3.3. Na daljnje pitanje branitelja svjedok navodi da je dijete bilo u kolicima i bilo je prisutno za vrijeme prepirke. Na pitanje branitelja svjedok navodi kako se nije imao priliku igrati sa djetetom u igraonici bolnice, jer mu je to uskraćeno. Na pitanje branitelja svjedok navodi da to jutro nije konzumirao alkohol ili marihuanu. Na daljnje pitanje odgovora kako je medicinsku dokumentaciju koju je dostavio u spis na engleskom jeziku pronašao slučajno na laptopu okrivljene.

    3.4. Sud je zabranio pitanje branitelja okrivljene svjedoku "Da li okrivljenica ima vaše dopuštenje da s djetetom putuje van države?" jer se ne odnosi na predmet postupka.

    4. Svjedokinja KPK je izjavila kako su se njen sin DP i ona ranije istoga dana našli s okrivljenom te je ona tamo imala ispad jer je inzistirala da ide na nekakav izlet s djetetom, zbog čega bi dijete preskočilo "vježbice" za kukove. Dodaje kako se sjeća da je okrivljena s kolicima preskočila zidić visine gotovo pola metra. Sukladno dogovoru da su se našli u KBC-u Split gdje je dijete trebalo imati pregled i ĐPKZ je čitavo vrijeme bila ljuta, a nakon pregleda je doslovce izjurila s djetetom iz bolnice. Dodala je kako su se ona i DP htjeli oprostiti od djevojčice pa su krenuli za njom. DP se sagnuo u kolica kako bi zagrlio i poljubio dijete, a ĐPKZ je stala tresti kolica i govoriti mu da je usrano govno na engleskom jeziku. Istaknula je kako je ona na to uključila kameru na svome mobitelu, prije svega kako bi pokazala Orlinoj majci kako joj se kći ponaša. Orlina Majka u tom trenutku nije bila na mjestu događaja ali je bila u Splitu. ĐPKZ joj se stala unositi u lice te joj je čak nosom dotaknula nos, ali to je primijetio jedan prolaznik koji se zaustavio i pretpostavlja da ju je to spriječilo da je fizički napadne. Zatim da se ĐPKZ malo smirila, jer je primijetila da je snima, da bi ih opet počela vrijeđati govoreći užasno vulgarne stvari, njoj da će oralno zadovoljiti sina, da su njih dvoje par i sve to skupa ju je strašno uznemirilo. Nadalje je navela kako je rekla sinu da je puste na miru radi djeteta te su otišli svatko na svoju stranu, da bi se onda sreli na semaforu na Poljičkoj cesti. Dok su čekali zeleno svjetlo za pješake rekla je ĐPKZ "kako se to ponašaš", a kada se upalilo zeleno svjetlo ona je doslovce odjurila preko ceste gurajući kolica s djetetom jednom rukom, dok im je drugom rukom pokazivala srednji prst govoreći "fucking bitch".

    4.1. Na pitanje branitelja svjedokinja navodi kako se ona nije obraćala okrivljenoj kritične prigode osim ovog upozorenja na ponašanje ali je okrivljenu najviše uzrujalo njezino snimanje mobitelom. Na pitanje branitelja svjedokinja navodi kako nije rekla okrivljenoj da neće napustiti Hrvatsku s djetetom, nego joj je samo u bolnici rekla da se smiri i upozorila je na ponašanje. Na daljnje pitanje branitelja navodi kako DP taj dan nije imao priliku družiti se i igrati s djetetom, nego nekoliko dana prije. Na pitanje branitelja svjedokinja odgovara kako su ovaj incident prijavili policiji DP i ona, a nije joj poznato da bi treće osobe podnosili ikakvu prijavu.

    4.2. Na pitanje branitelja svjedokinja je odgovorila kako je na mjestu događaja bilo drugih osoba, to se posebice odnosi na prolaznika kojem je privuklo pozornost ponašanje okrivljene, ali ona ne zna identitet tih ljudi, niti joj je u tom trenutku palo na pamet zaustavljati ljude i tražiti da svjedoče. Nadalje navodi kako joj je žao što nije zaustavila tog čovjeka, ali je tada bila u šoku.

    5. Branitelj okrivljene je zaključno naveo, a u odnosu na iskaze svjedoka, kako okrivljenica nije počinila prekršajna djela koja joj se u ovom postupku stavljaju na teret, a osobito jer su iskazi svjedoka kontradiktorni sami sebi te životno nelogični.

    6. S obzirom na to da nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga, a sud je procijenio kako je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno, žurni postupak je dovršen. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret.

    7. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji :

    1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

    2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

    4) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

    5) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

    7.1. Članak 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    7.2. Članak 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se, tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

    7.3.. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir; za koji prekršaj je propisana novčana kazna u visini od 300,00 (tristo) do 2.000,00 (dvije tisuće) eura ili kazna zatvora do 30 dana.

    8. Iako okrivljena negira počinjenje prekršaja koji joj se stavljaju na teret, suprotno proizlazi iz detaljnih, uvjerljivih i suglasnih iskaza svjedoka KPK i oštećenog KP, koji su sporni incident opisali upravo kako je to navedeno u činjeničnom opisu izreke presude, a njihove izjave u određenoj mjeri potvrđuje video snimka koju je mobitelom sačinila majka oštećenika, na kojoj se može čuti okrivljena kako izgovara uvredljive i vulgarne riječi kojima implicira seksualni odnos između svjedoka. Pritom se ističe kako predmetna snimka nesumnjivo predstavlja zakonit dokaz, jer, osim što prikazuje javno mjesto – parkiralište/dvorište bolnice za radnog vremena, nema dvojbe da pravo na zaštitu fizičkog i psihičkog integriteta oštećenika preteže nad pravom na zaštitu privatnosti, kako okrivljene, tako i bilo koje druge osobe.

    8.1. S druge strane, okrivljena nastoji izbjeći odnosno umanjiti svoju prekršajnu odgovornost, ublažavajući značaj svog postupanja i dajući mu kontekst koji smatra prihvatljivim, a u suštini svoju obranu prilagođava nesporno utvrđenim činjenicama, u konkretnom slučaju da je dio inkriminiranog ponašanja zabilježen na tehničkoj snimci. Tako primjerice okrivljena ne spori da je kritične prigode spominjala oralni seks oštećenika i njegove majke i da im je pokazivala srednji prst. Činjenica da je sama bila uzrujana cjelokupnom situacijom te sve i da je prethodno sama bila žrtva nasilja od strane bivšeg izvanbračnog supruga, ne može je ekskulpirati od odgovornosti za zasebni i vremenski odvojeni čin nasilja prema istome; već se eventualno može razmatrati u kontekstu okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru sankcije.

    8.2. Zbog svega navedenog, Sud smatra verziju događaja kakvu su iznijeli svjedoci vjerodostojnijom i usklađenijom s drugim izvedenim dokazima, a samim time nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena počinila utužene prekršaje, upravo kako je to izloženo u izreci presude. Što se tiče ostvarivanja obilježja prekršaja, kao što je već istaknuto, nema dvojbe da se događaj odvio na javnom mjestu, a ujedno je oštećenik izričito naveo kako im se okrivljena obraćala povišenim tonom, dok je svjedokinja KPK naglasila da je njezino ponašanje privuklo pozornost prolaznika. Takvim ponašanjem okrivljena je ostvarila sva obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    9. U odnosu na prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prije svega nije sporno da su okrivljena i oštećenik bili u izvanbračnoj zajednici kao roditelji zajedničkog djeteta i da je ta zajednica prekinuta prije događaja koji je predmet optužbe. Također, oštećenik je naglasio da ga je ponašanje bivše izvanbračne supruge uznemirilo, zbog čega su on i majka odlučili pozvati policiju. Nadalje se ističe kako je sud okrivljenu proglasio krivom za osnovni oblik prekršaja iz članka 22. stavka 1. ovog Zakona, a ne kvalificirani oblik iz stavka 3. za koji se tereti. Naime, iako izloženost djeteta svađama roditelja predstavlja oblik emocionalnog zlostavljanja, desetomjesečno dijete nema kognitivne sposobnosti ni dostatan stupanj razvoja da bi moglo uopće percipirati psihičko nasilje na način koji bi za njega bilo ugrožavajući, štoviše, upitno je može li ga uopće razlikovati od bilo kojeg drugog sličnog podražaja iz okoline. Naime, dijete u ranoj dojenačkoj dobi tek počinje vježbati osnovne reflekse i razvijati senzomotoričke sheme, a može prepoznavati i obrađivati samo najjednostavnije perceptivne podatke. Drugim riječima, prema mišljenju ovog suda izlaganjem djeteta u toj dobi verbalnim prepirkama roditelja ne ostvaruju se obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    9.1. Na koncu se ističe kako je Sud činjenični opis prilagodio rezultatima dokaznog postupka, odnosno izmijenio je određene detalje sukladno iskazima ispitanih osoba u mjeri u kojoj se ne zadire u identitet presude i optužbe. Također su iz činjeničnog supstrata ispuštene fraze „uz viku remetila javni red i mir“ i „ispoljila psihičko nasilje u obitelji“, jer je riječ o zakonskom opisu djela, a ne o događaju u stvarnosti iz kojeg proizlaze njihova obilježja.

    10. Prilikom izricanja odabira vrste i mjere prekršajnopravne sankcije, Sud je kao olakotne okolnosti kod okrivljene uzeo u obzir njezinu dosadašnju neosuđivanost i određeni doprinos oštećenika uslijed kompleksnih i poremećenih međusobnih odnosa. Kako kod okrivljene nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud joj je utvrdio novčane kazne u najnižim iznosima propisanima za svaki pojedini prekršaj, nakon čega joj je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema mišljenju suda adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja u vidu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja te postizanja efekta specijalne i generalne prevencije.

    10.1. Budući da je okrivljena tijekom postupka lišena slobode, navedeno oduzimanje slobode u vezi s prekršajem joj je sukladno članku 40. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona uračunato kao 39,82 eura novčane kazne pa je dužna platiti ostatak novčane kazne u iznosu preciziranom u izreci presude.

    11. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljena proglašena krivom, obvezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

    Split, 1. srpnja 2026.

    Zapisničarka

    Sudac:

    Sanja Tolić,v.r.

    Mario Bakota, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud RH.

    Presuda se dostavlja:

    - okrivljenoj

    - branitelju

    - ovlaštenom tužitelju

    - opunomoćeniku žrtve

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.