Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7416/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe HRVATSKE ŠUME d.o.o., II-okr. odgovorne osobe MT, te III-okr. odgovorne osobe ZT, zastupanog po branitelju Krešimiru Rastiji, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 81. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, 36/24), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe šumarske i lovne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Donjem Miholjcu od 10. svibnja 2024., broj: Pp-49/2024, na sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe šumarske i lovne inspekcije te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Donjem Miholjcu okrivljenici su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 81. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o šumama, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da je Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Donjem Miholjcu donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe jer je dana 2. travnja 2024. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kojim je u cijelosti izmijenjena odredba čl. 81. Zakona o šumama, te više se ne propisuje sankcioniranje javnog šumoposjednika za postupanje suprotno odredbama čl. 23. Zakona o šumama, odnosno negospodarenje šumom i šumskim zemljištem na način propisan čl. 23. st. 1. Zakona o šumama, pa navedeno prekršajno djelo više ne postoji. Smatra da je sud u konkretnom slučaju pogrešno primijenio odredbe o oslobađanju od kazne te je postupak trebalo provesti sukladno odredbama Prekršajnog zakona i Zakona o šumama koji je važio u trenutku počinjenja prekršaja, te okrivljenike kazniti po Zakonu.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio kako ima osnova za oslobađanje okrivljenika od optužbe, ali ne iz razloga da ne postoji pravni kontinuitet djela kako je, između ostalog, navedeno u pobijanoj presudi, već isključivo iz razloga da djelo kako se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nije prekršaj.

7. Naime, prvostupanjski sud je, na temelju odredbe čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio optužbe s obrazloženjem da je dana 2. travnja 2024. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 36/24) kojim je u cijelosti izmijenjena odredba čl. 81. Zakona o šumama. Izmjenama navedene odredbe više se ne propisuje sankcioniranje javnog šumoposjednika za postupanje suprotno odredbama čl. 23. Zakona o šumama, odnosno negospodarenje šumom i šumskim zemljištem na način propisan čl. 23. st. 1. Zakona o šumama, odnosno navedeno prekršajno djelo više ne postoji. Kako je u smislu odredbe čl. 3. Prekršajnog zakona sud dužan voditi računa o primjeni blažeg zakona za počinitelja, pa navedeno prekršajno djelo (prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela čl. 81. st. 1. i 2. toč. 1. Zakona o šumama) više nije prekršaj. Također, sadržaj činjeničnog opisa djela tužitelja koji je stavljen na teret okrivljenicima ne može podvesti pod zakonski opis djela prekršaja prema ranije važećim odredbama Zakona o šumama, odnosno iz sadržaja činjeničnog opisa djela nije vidljivo što se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno opis djela iz optužnog prijedloga ne može se podvesti niti pod prekršajno djelo opisano čl. 23. st. 1. Zakona o šumama i kažnjivo po čl. 81. st. 1. i 2. toč. 1. istog Zakona, koji je bio na snazi u inkriminirano vrijeme.

8. Nadalje, ovaj sud smatra kako djelo kako se okrivljenicima činjenično stavlja na teret optužnim aktom po propisu nije prekršaj, jer iz činjeničnog opisa djela navedenog u optužnom aktu ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja (prekršaj blanketne naravi), budući nije naveden Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/2018, 101/2018, 31/2020, 99/2021), važeći u vrijeme počinjenja prekršaja, te njegove mjerodavne odredbe, kao i u skladu s istima nije navedeno dopušteno odstupanje užite drvne zalihe glavnog redovnog prihoda od propisanog etata, kojeg se okrivljenici nisu pridržavali.

9. Naime, odredbom članka 81. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o šumama, važećeg u vrijeme počinjenja prekršaja (koji ima pravni kontinuitet u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 36/24) – članak 81. stavak 1. točka 1. Zakona), bio je propisan prekršaj javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, te odgovorne osobe u pravnoj osobi, ako ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.).

10. Nadalje, odredbama članka 65. stavka 1. i stavka 2. točke 1. Pravilnika o uređivanju šuma propisano je da osnovom sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih sastojina i općom osnovom sječa prebornih i raznodobnih sastojina propisuje se etat uređajnog razreda, odjela/odsjeka i ukupno za gospodarsku jedinicu. Propisani etat obvezan je po površini, a dopuštena su odstupanja užite drvne zalihe redovnog prihoda po vrstama drveća i ukupno u odsjeku: 1. Glavnog prihoda u jednodobnim sastojinama: - 15% kod pripremnog i naplodnog sijeka u sastojinama u kojima je izvršena izmjera svih stabala, - 10% kod dovršnog sijeka u sastojinama u kojima je izvršena izmjera svih stabala, - 25% u sastojinama u kojima je izmjera stabala izvršena na uzorku ili računski.

11. Slijedom navedenoga, radi se o prekršaju blanketne naravi, gdje se podzakonskim propisom (Pravilnikom o uređivanju šuma) uređuje sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjeti za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova, pa postupanje u suprotnosti s istim predstavlja prekršaj iz naprijed cit. odredbe Zakona o šumama.

12. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, o čemu se radi u konkretnom slučaju, jer u činjeničnom opisu optužnog akta nije navedeno dopušteno odstupanje užite drvne zalihe glavnog redovnog prihoda od propisanog etata, kojeg se okrivljenici nisu pridržavali, kao i podzakonski akt nije naveden u činjeničnom opisu prekršaja već samo u okviru pravne oznake djela.

13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu ovlaštenog tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 1. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Mario Soljačić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sud u Osijeku u 7 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.