Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7299/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe BIDERMAJER d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe PI, koje brani Domagoj Šoljić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Planinić, Šoljić i partneri d.o.o. iz Zagreb, zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“ broj: 111/21.) i dr., rješavajući o žalbi okrivljene pravne osobe BIDERMAJER d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe PI, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 2. Pp-3419/2024 od 3. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okrivljene pravne osobe BIDERMAJER d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe PI, kao osnovane, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba BIDERMAJER d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba PI, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i članka 298. stavka 1. i 2. istog Zakona, činjenično opisanih u izreci pobijane presude, za koje prekršaj je okrivljenoj pravnoj osobi izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.340,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od 410,00 eura.
2. Istom presudom okrivljenici su na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođeni obveze naknade paušalne svote troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.b) Prekršajnog zakona.
3. Protiv navedene presude okrivljenici su putem branitelja pravodobno podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi ističu da je u prekršajnom postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude i samim donošenjem pobijane presude povrijeđeno pravo obrane zajamčeno odredbama članka 85. Prekršajnog zakona. Uvidom u obrazloženje pobijane presude vidljivo je da je pobijana presuda utemeljena isključivo na dopisu ovlaštenog tužitelja (točka 6. presude) i iskazu punomoćnika ovlaštenog tužitelja. Okrivljenicima nije omogućeno da se izjasne o dopisu ovlaštenog tužitelja, sukladno članku 85. stavku 2. Prekršajnog zakona, čime je povrijeđeno pravo na obranu u prekršajnom postupku. Citirana odredba o pravu na obranu predstavlja temeljno pravo okrivljenika. Propuštanjem omogućavanja okrivljenicima da se očituju o dokazu koji ih tereti, a što je ujedno jedini dokaz koji ih tereti i na kojem je zasnovana pobijana presuda, povrijeđeno je i pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 6. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i načela koja su sastavnice prava na pravično suđenje, načelo kontradiktornosti i konfrontacijsko pravo okrivljenika. S obzirom na navedeno, u postupku je povrijeđeno pravo obrane, a to je utjecalo na pobijanu presudu, čime je ostvarena bitna povreda odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. u vezi članka 85. Prekršajnog zakona. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, prvostupanjskog suda, uslijed kojeg je povrijeđeno pravo obrane, došlo je i do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava, sve na štetu okrivljenih. U prilogu žalbi se dostavlja Ugovor o naknadi za javno korištenje glazbe, kojim su regulirani odnosi u pogledu javnog korištenja glazbe za Mint club, restoran i noćni klub, i to za cijelu 2023. Suprotno, dakle, navodima iz pobijane presude regulirano je odobrenje za javno priopćavanje autorskih glazbenih djela. Pogrešno utvrđenje prvostupanjskog suda rezultat je isključivo jednostranog sagledavanja stanja stvari i pogrešnog pristupa. U vrijeme podizanja optužnog prijedloga (ožujak 2024.) nesporno je da je prvookrivljeni imao regulirano odobrenje za priopćavanje glazbenih djela u Mint clubu na predmetnoj lokaciji za 2023. Isto tako u prilogu se dostavlja račun br. 38237-0029 kojeg je ovlašteni tužitelj izdao prvookrivlljenom za naplatu naknade za koncert LI u noćnom klubu Mint club, koji je održan 22. ožujka 2023. Navedeni račun je u cijelosti podmiren. U svakom slučaju, nejasno je zašto se ovlašteni tužitelj nije očitovao o reguliranju odnosa i podmirenju računa, ali zbog propusta prvostupanjskog sud da osigura pravo obrane, navedeno ne može ići na štetu okrivljenih.
4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u istoj, žalba prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Odlučujući dalje o žalbi te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da je prvostupanjski sud povrijedio pravo obrane okrivljenika te time počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, u vezi s člankom 85. stavkom 2. istog Zakona, na što se osnovano ukazuje žalbom.
7. Prema članku 195. stavku 2. Prekršajnog zakona, bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili tijekom postupka, odnosno pri donošenju presude, nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu toga Zakona, ili je povrijedio pravo obrane, a što je utjecalo ili moglo utjecati na donošenje zakonite i pravilne odluke.
8. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku o krivnji okrivljenika u bitnome utemeljio na očitovanju tužitelja navedenom u točki 6. obrazloženja pobijane presude.
9. Iz spisa proizlazi da su sastavljena dva zapisnika o odgodi ročišta. Prvi zapisnik sastavljen je za ročište određeno za dan 5. travnja 2024., na kojem je konstatirano da nisu pristupili I i II okr., za koje dostava poziva nije bila iskazana, dok je pristupila punomoćnica tužitelja i predala punomoć u spis. Drugi zapisnik o odgodi sastavljen je 3. lipnja 2024. Na tom je ročištu zapisnički konstatirano da nisu pristupili I i II okr., za koje je dostava poziva iskazana s naznakom „obaviješten, nije tražio“, dok je pristupila punomoćnica tužitelja. Također je konstatirano da punomoćnica tužitelja ostaje kod svih navoda iz optužnog prijedloga te navodi da I i II okr. nisu naknadno ishodili potrebno odobrenje ZAMP-a.
10. U obrazloženju prvostupanjske presude u odlomku 2. prvostupanjski sud navodi: „Budući da okrivljeni nisu primili pozive za ročište odnosno isti su vraćeni s naznakama „obavješten nije podigao pošiljku“, sud je u dokaznom postupku pozvao kao svjedoka tužitelja.“
11. Međutim, odredbe članka 222. Prekršajnog zakona jasno propisuju da se i u žurnom postupku moraju odgovarajuće primjenjivati pravila ovog Zakona, uključujući obvezu pozivanja okrivljenika radi ispitivanja. Iako se u žurnom postupku ne provodi glavna rasprava, sud je dužan pozvati okrivljenike i omogućiti im iznošenje obrane. Nadalje, člankom 85. stavkom 2. Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te da iznese činjenice i dokaze u svoju korist.
12. Iz zapisnika o odgodi od 5. travnja 2024. proizlazi da je ročište odgođeno i da je novo ročište određeno za dan 3. lipnja 2024. Međutim, iz spisa nadalje proizlazi da je i ročište od 3. lipnja 2024. odgođeno, nakon čega je istoga dana donesena presuda kojom su okrivljenici proglašeni krivima.
13. Prema članku 119. Prekršajnog zakona, o svakoj radnji poduzetoj u postupku sastavlja se zapisnik, koji mora sadržavati propisane elemente i bitne podatke o sadržaju poduzete radnje. Iz stanja spisa nije razvidno da su nakon odgode ročišta 3. lipnja 2024., a prije donošenja presude koja je objavljena tog istog dana kada je ročište odgođeno, provedene procesne radnje koje bi okrivljenicima omogućile sudjelovanje u postupku i očitovanje o dokazima koji ih terete.
14. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenih utemeljen na izjavi punomoćnice tužitelja i pisanog očitovanja tužitelja, koji ne prileži spisu, pri čemu okrivljenici tijekom postupka nisu bili ispitani niti im je omogućeno očitovanje o dokazima koji ih terete, budući nisu uredno pozvani na ročište u žurnom postupku. Time okrivljenicima nije osigurana stvarna mogućnost ostvarivanja prava na obranu iz članka 85. stavka 2. Prekršajnog zakona. Stoga je, po ocjeni ovog Suda, povrijeđeno pravo obrane okrivljenika, a navedena povreda bila je od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.
15. Slijedom navedenog, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, u vezi s člankom 85. stavkom 2. istog Zakona, zbog čega je pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud otklonit će utvrđenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, uredno pozvati okrivljenike na ročište u žurnom postupku, omogućiti im očitovanje o svim činjenicama i dokazima koji ih terete, provesti sve potrebne i dostupne dokaze te potom, na temelju njihove savjesne, pojedinačne i međusobne ocjene, vodeći pritom računa i o žalbenim razlozima, donijeti novu, zakonitu i valjano obrazloženu odluku.
16. Zbog izloženih razloga, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 1. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Tomislav Tomašić , v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 6 (šest) otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
