Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5578/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Jasne Momirović, predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZU kao odgovorne osobe u pravnoj osobi KNEROS j.d.o.o., zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“ broj: 111/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Hrvatskog društva skladatelja, ZAMP-stručne službe za zaštitu autorskih muzičkih prava, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 14. svibnja 2025., broj: Pp-11338/2024, u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se neosnovanom žalba tužitelja Hrvatskog društva skladatelja, ZAMP-stručne službe za zaštitu autorskih muzičkih prava i prvostupanjska presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 14. svibnja 2025., broj: Pp-11338/2024, proglašen je krivim ZU kao odgovorna osoba u pravnoj osobi KNEROS j.d.o.o., zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, te je na temelju cit. propisa, kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 150,00 eura.

2. Okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.

3. Rješenjem istog Suda protiv okrivljene pravne osobe KNEROS j.d.o.o., na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona, obustavljen je postupak jer je ista prestala postojati.

4. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu, navodeći u bitnom da se neovlaštenim korištenjem autorskih djela povrjeđuje intelektualno vlasništvo autora, a sami predmeti intelektualnog vlasništva kao takvi nisu zaštićeni svojim prirodnim svojstvima, stoga iz tog razloga je tužitelj mišljenja kako neosnovano sud smatra da je tako nisko izrečena kazna primjerena težini i posljedicama počinjenog prekršaja. Nadalje, sud je prekoračio ovlasti koju ima po zakonu te u korist okrivljene odgovorne osobe počinio povredu odredaba prekršajnog prava, jer u konkretnom slučaju nije ispunjen niti jedan od uvjeta iz članka 37. Prekršajnog zakona, zbog čega nije bilo osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne. Žalitelj također navodi kako je prvostupanjski sud propustio otegotnom okolnošću cijeniti činjenicu prekršajnu kažnjavanost okrivljene odgovorne osobe zbog počinjenja istovrsnih prekršaja. Zbog navedenog, tužitelj predlaže ovom Sudu preinačiti pobijanu presudu i okrivljenika proglasiti krivim i kazniti po zakonu, podredno, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući predmet u povodu žalbe tužitelja po službenoj dužnosti, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, ovaj Sud je utvrdio da na štetu okrivljene odgovorne osobe nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava, da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točki 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te je utvrdio da nema osnove za preinačenje odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

7. Naime, prvostupanjski sud je okrivljeniku prilikom odmjere novčane kazne cijenio dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, imovinske prilike, te činjenicu da je okrivljena pravna osoba prestala postojati zbog čega okrivljena odgovorna osoba više ne može ponoviti prekršaj, dok otegotnih okolnosti nije našao. Ovdje se napominje kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da okrivljena odgovorna osoba nije kažnjavan za prekršaje iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, već je isti prema stanju spisa, bio kažnjen samo za prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a tužitelj uz žalbu kao prilog tvrdnji kako je isti kažnjavan pravomoćno za isti prekršaj, nije priložio niti jednu pravomoćnu presudu. Stoga je novčana kazna okrivljenoj odgovornoj osobi ublažena u skladu sa člankom 37. Prekršajnog zakona, primjerena je svim okolnostima slučaja i postojali su uvjeti za sudsko ublažavanje kazne. Naime, odredbom članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom, pa u navedenoj odredbi Zakon primjerice, a ne taksativno navodi koje se okolnosti mogu uzeti kao naročito olakotne. Stoga je, prvostupanjski sud osnovano uzeo gore navedene okolnosti kao okolnosti koje u svojoj ukupnosti čine naročito olakotne okolnosti, zbog čega je osnovano primijenio institut sudskog ublažavanja kazne. Izrečena novčana kazna primjerena je težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja (članak 36. Prekršajnog zakona) i ovaj Sud nije našao opravdanog razloga za povišenje novčane kazne.

8. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 1. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ksenija Šupe Vukadinović v.r.

Jasna Momirović v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenu odgovornu osobu i tužitelja.