Poslovni broj 19 P.132/2020-79
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Ani Srhoj, u pravnoj stvari tužitelja OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Luka Ivković, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika 1. HD iz [adresa]. 176, OIB: [osobni identifikacijski broj] , 2. ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , koje zastupa punomoćnik Hrvoje Tokić, odvjetnik iz Dubrovnika, 4. VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. DD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nakon javne i glavne rasprave, održane i zaključene dana 15. svibnja 2026. godine u nazočnosti tužiteljice, tuženika ad. 1., punomoćnika tužiteljice i tuženika ad. 1. – ad. 3., 1. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužiteljica OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekla vlasništvo na nekretninama upisanih u zk. Ul. Br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje predstavljaju:
Kč. br. [katastarska čestica] oranica
Kč. br. [katastarska čestica] košara,
Kč. br. [katastarska čestica] košara,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] zidina,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč.br.. 129 oranica,
Kč.br.. 227 oranica,
Kč.br.. 228 pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje predstavljaju:
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] šuma,
Kč.br.. 267 oranica,
Kč.br.. 268 oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč.br.. 613 pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč.br.. 618 oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Na nekretninama upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje predstavljaju:
Kč. br. [katastarska čestica] vrt,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] vinograd,
Kč. br. [katastarska čestica] vinograd,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] vinograd,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] šuma,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica
Na nekretninama upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje predstavljaju:
Kč. br. [katastarska čestica] kuhinja,
Kč. br. [katastarska čestica] stojna kuća,
Kč. br. [katastarska čestica] stojna kuća,
Kč. br. [katastarska čestica] košara,
Kč. br. [katastarska čestica] pašnjak,
Kč. br. [katastarska čestica] oranica,
pa se temeljem ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik ima uknjižiti tužiteljica kao vlasnik opisanih nekretnina i to u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasnom dijelu I. tuženika HD iz [adresa]. 176, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 4/16 dijela i 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu II. Tužene ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu III. Tužene ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela i na suvlasnom dijelu IV. Tuženika AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela u zk. Ul. Br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasnom dijelu I. tuženika HD iz [adresa]. 176, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 4/16 dijela i 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu II. Tužene ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu III. Tužene ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela i na suvlasnom dijelu IV. Tuženika AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela, u zk. Ul. Br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasnom dijelu I. tuženika HD iz [adresa]. 176, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 4/16 dijela i 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu II. Tužene ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu III. Tužene ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela i na suvlasnom dijelu IV. Tuženika AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela, u zk. Ul. Br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasnom dijelu I. tuženika HD iz [adresa]. 176, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 4/16 dijela i 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu II. Tužene ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/12 dijela, na suvlasnom dijelu III. Tužene ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela i na suvlasnom dijelu IV. Tuženika AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 1/8 dijela, uz istovremeno brisanje prava vlasništva i do IV tuženika na opisanim nekretninama, a što su tuženici dužni priznati i trpjeti.
Nalaže se I do IV tuženicima da solidarno naknade tužiteljici prouzročeni parnični trošak zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana naknaditi tuženicima ad. 1. – ad. 3. trošak parničnog postupka u iznosu od 2.700,00 EUR.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da su parnične stranke u zemljišnim knjigama uknjižene kao suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navodi da samostalno posjeduje predmetne nekretnine kao nasljednica iza svog supruga pok. ŽD, a da su u dugogodišnjem mirnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina. Njezin pok. suprug da ih je više od 40 godina pošteno posjedovao na način da ih je samostalno i neometano koristio i održavao, investirao u stambene objekte, uređivao raslinje. Tvrdi da je pravni prednik tuženika pok. GD za vrijeme života usmenim putem prepustio posjed predmetnih nekretnina pravnom predniku tužiteljice te se tuženici nikada nisu protivili samostalnom vršenju posjedovnih prava na predmetnim nekretninama od strane pravnog prednika tužiteljice. Tijekom postupka ističe da pok. GD nije nikada niti koristio niti uživao predmetne nekretnine, niti ikada pokazao bilo kakav interes za iste, niti ikada bio u mjestu [adresa] gdje se te nekretnine nalaze. Također pravni prednik i otac GD, MD je još kao dječak u dobi od 6 godina došao u grad napustivši naselje u kojem se nalaze predmetne nekretnine. GD je učestalo isticao da nema nikakvog interesa spram nekretnina u mjestu [adresa] i da sve prepušta pravnom predniku tužiteljice ŽD. Prethodno je i otac pok. GD, MD inzistirao da se zemljište prenese u korist pravnog prednika tužiteljice smatrajući da isti na pošten način gospodari i održava predmetno zemljište, međutim formalno se ta radnja nije izvršila. S druge strane pravni prednik tužiteljice i sama tužiteljica su više od 50 godina samostalno uživali, koristili i održavali predmetni posjed opisanih nekretnina i gospodarili sa istim, a što tužiteljica čini i sve do danas. Pravni prednik tužiteljice te tužiteljica su redovno u navedenom razdoblju izvršavali građevinske radove obnavljanja međe, konstantno ulagali u posjed i infrastrukturu, te u određenom razdoblju i prebivali na tom posjedu, izvršavali poljoprivredne radove, održavali postojeće maslinike i vinograde. Tužiteljica je također zajedno sa pravnim prednikom ulagala u infrastrukturu, objekte i gospodarske zgrade, te snosila troškove štete prouzročene potresom na Dubrovačkom području 1995.godine uloživši znatna novčana sredstva, a u koju svrhu je realizirala i više bankovnih kredita. Slijedom svega iznesenog, tvrdi da je na temelju dosjelosti stekla pravo vlasništva nekretnina te predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da je stekla pravo vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se temeljem presude uknjiži kao vlasnica u cijelosti, što su tuženici dužni trpjeti, uz naknadu parničnih troškova.
2. U svom odgovoru na tužbu tuženici ad. 1. – ad. 3. HD, ID i ED osporavaju sve navode iz predmetne tužbe u potpunosti te se protive tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Ističu da tužiteljica nije predočila dokaze temeljem kojih bi dokazala tvrdnje da je u samostalnom i nesmetanom posjedu svih nekretnina koje su predmet tužbenog zahtjeva. Poriče se navod tužbe da su usmenim dogovorom sve nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva od strane zajedničkog prednika parničnih stranaka prepuštene predniku tužiteljice, uz tvrdnju da je pravni prednik parničnih stranaka izričito odbio traženje prednika tužiteljice da mu se prepuste predmetne nekretnine. S obzirom da su tužbom obuhvaćene veliki broj nekretnina, nije jasno na koji način tužiteljica konzumira posjed nekretnina koje su predmet traženja.
2.1. Tuženik ad. 4. PD nije odgovorio na tužbu, niti je, iako uredno pozivan pristupao na ročišta u ovom postupku, te su ročišta temeljem odredbi članaka 291. i 295. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP) održana u njegovoj odsutnosti.
2.2. Rješenjem ovog suda od 9. rujna 2024. poslovni broj P-132/2020-51 utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari u odnosu na 4. tuženika KD zbog smrti, a rješenjem ovog suda od 4. ožujka 2025. poslovni broj P -132/2020-56 određen je nastavak postupka tako da na njegovo mjesto stupaju nasljednici VD i DD.
3. Sud je u dokaznom postupku pregledao i pročitao isprave iz spisa, i to izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 7-8 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 9-10 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 11-12 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 13-14 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku od 28. siječnja 2019. poslovni broj O.3/19 iza pok. ŽD (stranica 15-18 spisa), rješenje ZK odjela ovog suda od 24. srpnja 2019. poslovni broj Z-2314/2019 (stranica 20-22 spisa), ovjerene izjave ŠD, ND, ČD (stranica 66-68 spisa), fotografije koje je tužiteljica dostavila u spis (stranica 69-86 spisa), saslušao svjedoke CD, UD OIB: [osobni identifikacijski broj], UD OIB: [osobni identifikacijski broj], BD, ČD, JD, ŠD, HD (stranica 126-135 spisa), saslušao parnične stranke (stranica 102-106, 111-112 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Stjepana Grmoljeza (stranica 143-150 spisa), koji je u spis dostavio nalaz i mišljenje (stranica 152-210 spisa) te usmeno iznio nalaz i mišljenje (stranica 241-242 spisa), ponovno su saslušani tužiteljica i tuženik HD (stranica 345 - 348 spisa).
3.1. Sud nije uzeo u obzir isprave koje je tuženik HD predao na ročištu glavne rasprave od 12. siječnja 2026. – presliku upravnog predmeta Klasa: 361- 01/97-03/48 (stranica 250-299 spisa) niti je saslušao svjedoka FD jer se prema ocjeni ovog suda radi o novim dokazima koje je stranka predložila protivno članku 299. stavak 2. ZPP-a, nakon zaključenja prethodnog postupka, a ne radi se o dokazima koje bez svoje krivnje nije mogla predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Sud nije pregledao ni rješenje o nasljeđivanju ovog suda od 5. lipnja 2015. poslovni broj O.770/12-71 iza pok. GD (stranica 24-32 spisa) jer na istom nedostaje klauzula pravomoćnosti, a iz rješenja ZK odjela ovog suda od 24. srpnja 2019. poslovni broj Z-2314/2019 (stranica 20-22 spisa) je razvidno da su parnične stranke u ovom postupku na predmetnim nekretninama uknjižene na temelju djelomičnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O.627/16 -134 iza pok. GD.
3.2. Stranke su tijekom postupka raspravljale i iznosile suprotne stavove o dopuštenosti provođenja geodetskog vještačenja uz uviđaj na licu mjesta, pri čemu su tuženici smatrali da tužiteljica taj dokazni prijedlog nije iznijela do zaključenja prethodnog postupka već tek u fazi glavne rasprave, međutim, sud je rješenjem od 5. travnja 2024. poslovni broj P-132/2020-42 odredio provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Stjepana Grmoljeza, držeći da je taj dokazni prijedlog iznesen u skladu s odredbom članka 299. ZPP-a.
4. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pozivom na institut dosjelosti.
6. Nakon pregleda isprava iz spisa predmeta i temeljem navoda parničnih stranaka, proizlazi da među strankama nisu sporne sljedeće činjenice;
- da su upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da su pravni prednik tužiteljice njezin suprug sada pok. ŽD i tuženici HD, ID, ED i sada pok. KD u zemljišnim knjigama uknjiženi na temelju djelomičnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda od 26. ožujka 2019. poslovni broj O.627/16 koje je doneseno u ostavinskom postupku iza pok. GD, a u kojem su istoga naslijedili kao zakonski nasljednici trećeg nasljednog reda,
- da su tužiteljica i tuženik HD uknjiženi u zemljišnim knjigama kao suvlasnici i temeljem nasljeđivanja pok. LD (oca supruga tužiteljice i tuženika ad.1.),
- da je tužiteljica kao supruga zakonska nasljednica pok. ŽD, a kojoj su temeljem sporazuma u ostavinskom postupku iza pok. ŽD pripali suvlasnički udjeli predmetnih nekretnina.
6.1. Sporno je jesu li ispunjene zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tužiteljice. Pri tome, tvrdnja tužiteljice je da je vlasništvo stekla nasljeđivanjem supruga pok. ŽD, koji je samostalno i pošteno posjedovao predmetne nekretnine dugi niz godina jer je pravni prednik tuženika pok. GD za vrijeme života usmenim putem prepustio svoj posjed pravnom predniku tužiteljice.
7. Odredbom članka 159. stavak 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14; u daljem tekstu ZOV), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom tih stvari, a ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st. 1). Stavkom 2 istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo nad tom nekretninom protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
7.1. Odredbom članka 160. stavak 1. ZOV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a st. 2. istog čl. propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračuna i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni, samostalni posjednici.
7.2. Nadalje, odredbom članka 18. st.1, 2, 3, 4 i 5 ZOV-a je propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed; st 1), da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (st.2), da je posjed pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati, da mu ne pripada prava na posjed (st. 3), ali da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st. 4), te da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (st. 5). Člankom 11, st. 1 i 2 ZOV-a je propisano da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika, nesamostalni je posjednik, a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava – samostalni je posjednik (st. 1), s time da će se posjed smatrati samostalnim ako se ne dokaže suprotno (st. 2).
7.3. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.
8. U konkretnom slučaju, a u odnosu na pretpostavke koje se na temelju zakona trebaju ispuniti za dosjelost, među strankama je sporno:
- je li tužiteljica u samostalnom posjedu svih nekretnina koje su obuhvaćene tužbenim zahtjevom,
- je li tužiteljica izvršava posjed na svim nekretninama koje su predmet postupka,
- je li zajednički pravni prednik parničnih stranaka pok. GD usmeno prepustio predmetne nekretnine pravnom predniku tužiteljice, a time i jesu li tužiteljica i njezin pravni prednik suprug ŽD pošteni posjednici predmetnih nekretnina.
9. Na tu okolnost sud je pregledao isprave iz spisa predmeta, saslušao svjedoke i stranke te proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.
10. Saslušana tužiteljica OD je iskazala u bitnom da su predmetne nekretnina u naravi mali doci, ograđeni kamenim međama, većina toga je šuma i kamen, a obradive zemlje je manje. Na toj obradivoj zemlji su posađene masline, voće-jabuke, višnje i orasi, a ima i smokve i mjendula (badema) i povrće -krumpir, blitva. Sve što je od tih nekretnina zemlja, što se može kopati i orati to se i radi. Veći dio je pod šumom i kamenom odnosno kršom. U selu [adresa] stanuje od udaje 1969., zbog struke je radila u okolnim selima, ali suprug i ona su dolazili dva do tri puta tjedno, a i svekar je u to vrijeme radio koliko je mogao na toj zemlji tako da može reći da 45 ili 46 godina aktivno obrađuju to zemljište. Prije njezinog supruga i nje to je isto činio njezin svekar TD. Radi svega toga, imala je i materijalnih troškova jer za obrađivanje mora plaćati radnike, sada je stara i ne može puno toga sama, a pola mirovine odlazi na [adresa]. Obiteljsko imanje nikako nije zapušteno, morala je kada je bila mlađa dizati i kredite, kako za obnovu nakon potresa, tako i primjerice za nabavu sadnica. Da nije toga mogla je imati kuću u gradu i iznajmljivati apartmane, ali nije. Prije njih nitko drugi nije dolazio niti ulazio tamo niti osporavao svekru, suprugu ni njoj pravo da to obrađuju, a ni dan danas nitko ništa u tom smislu ne govori, nije nikoga briga za to. Prije njezinog supruga i nje, njezin svekar TD je obrađivao ove nekretnine. Najme njegov brat MD je još kao dječak otišao u grad gdje ga je jedna gospođa uzela pod svoje i školovala, tako je to nekad bilo i on je tamo ostao, nikada nije pomagao u vezi obrađivanja zemljišta, samo bi nekad došao na objed. Moj svekar je rođen 1917. pa bi se moglo reći da je on ovo zemljište obrađivao od negdje 1930. U svakom slučaju generacijama je uvijek zemljište obrađivao onaj tko je tu živio. Petrov sin GD je bio pomorac i ovoga nije zanimalo, niti je dolazio u selo, možda koji put kao dječak. Dakle GD je prvi rođak od njezinog supruga i on je njima nekretnine koje su predmet postupka usmeno prepustio. Mi smo čak kad je bio u bolnici, zadnjih dana njegovog života bili njemu u posjeti i on je njezinom suprugu kada su razgovarali o tome rekao „evo ti to pa radi“, a oni u stvarnosti to rade odnosno obrađuju tu zemlju. Na upit suda u odnosu na tuženike može reći da se ona nikada nije njima obraćala u vezi predmetnih nekretnina, a nitko od njih nikada nije dolazio niti posjedovao nekretnine, nikoga nije bilo briga.
10.1. Na pitanja je odgovorila da se sjeća da je svekrva govorila da je MD to jednom sve stavio na njezinog svekra, ali da je onda njihova majka to razvrgnula. Oni su često posjećivali O i on bi više puta rekao njezinom suprugu da kupi obrazac koji je potreban i da će on to popuniti, ali njezin suprug to nije učinio, pa nikada nije došlo do realizacije tog dogovora. Brat njezinog supruga HD u [adresa] je otišao u studenom 1975. i dolazio bi samo preko ljeta, te ostao do mjesec dana, koristeći blagodati mora, a zemlja ga nije zanimala. Na upit suda je li on što spominjao u vezi s nekretninama koje su predmet postupka navela je da takvih govora u obitelji nije bilo. ID nije dolazila obrađivati zemlju, već bi samo došla u posjet. U obrađivanju zemlje pomažu sin HD i kći ID. Masline su posađene na 11 dolaca, povrće na 2, a voće na 5. GD je kada su razgovarali u bolnici zadnjih dana njegovog života i kada je njezinom suprugu rekao neka obrađuje „to“ da je mislio upravo na ove nekretnine koje su predmet postupka. Ne zna kada je točno GD umro, a njezin suprug je ove nekretnine obrađivao i prije nego što je on umro, oduvijek. Ona živi u [adresa], a to je kuća žute boje na kraju sela i uređena je.
10.2. Ponovno saslušana pred novim sucem, iskazala je da u cijelosti ostaje kod svojeg iskaza kojeg je dala u ovom postupku. Nitko drugi ne održava imanje u [adresa] već jedino ona uz pomoć djece. Nitko drugi iz obitelji nikada nije dolazio ni pitao oko održavanja ovoga imanja. Ovo imanje prije nje održavao je njezin suprug, a prije njega svekar TD. Sve što se može obraditi je obrađeno, a jedino nije dio koji je kamenjar i na koji se ne može pristupiti. U odnosu na dogovor s pok GD, pok. GD je usmeno rekao mojem suprugu da mu prepušta imanje [adresa] te mu je u više navrata rekao da donese papir da mu to potpiše, ali njezin suprug to nije učinio. Oni su išli posjetiti pok. GD u bolnicu prije nego što je umro i on je rekao njezinom suprugu "radi ono tamo". Mi smo uvijek sve radili i nitko ih u tome nije ometao niti se bunio što sve koriste. Tuženik HD nije osporavao korištenje njezinom suprugu, tuženik bi došao na odmor, a nije išao u baštinu. Tuženik je znao da je njezin suprug obrađivao imanje i ništa nije rekao na to. Nikada joj nije osporio posjed teško pristupačnih nekretnina. Njezin je suprug preko svojih kontakata nabavljao materijal i ulagao u imanje. Cijeli život radili i ulagali u to imanje i da se cijeli život od plaće odbijao neki kredit za potrebe ulaganja u [adresa]. Pok. MD, brat njezinog svekra nije imao pretenzije prema ovom imanju, on bi jedan ili dva puta godišnje došao u [adresa], a pok. GD nije nikada dolazio u [adresa]. Pretpostavlja da je je pok. MD prepustio imanje njezinom svekru, odgovara da je vjerojatno prepustio jer se nije bunio što je njezin svekar sve obrađivao . Na upit na koji je način pok. GD prepustio imanje njezinom suprugu, odgovara da nije dao nikakve upute već je rekao da rade to tamo.
11. Tuženik ad. 1. HD je iskazao da se njegov pokojni otac i dundo ĆD, koji su dva brata, nikada nisu podijelili i to je najveći problem. Tužiteljica traži od pokojnog SD taj dio jer je on navodno njoj to usmeno obećao, ali ta mogućnost ne postoji i on u to ne vjeruje. Njegov sin GD je umro 2012. U naravi ove nekretnine su zapravo raštrkane, na deset mjesta, dva doca ovdje, dva doca tamo, nešto je i šume, ali svakako nije jedna cjelina. Njegov otac je od toga sve obrađivao ono što je njemu trebalo dok je bio živ, a ostatak se nije obrađivao godinama. OD je posadila nekih 10 do 15 maslina za svoju korist, ali to ne znači da je onda to njezino. Nikome se ona nije obraćala vezano uz masline ili bilo što u vezi tih nekretnina. Brat i on zbog tvrdoglavosti nisu imali kontakt zadnjih 10 godina. Osim tih maslina nije mu poznato da bi išta drugo obrađivala, jedino su njena djeca nešto kao raščišćavala da dokažu da je to njihovo, ali zapravo to 30 godina nitko nije dirao. Pojašnjava da tamo ima starinska kuća koja je oštećena u ratu, a u potresu dokrajčena, ali ima i jedna koja je napravljena na njegov zahtjev poslije potresa, jer je jedino on bio prijavljen tamo, pa je mogao podnijeti zahtjev. Zahtjev je podnio 1998., a OD je čak bila i potpisnik, odnosno svjedok, kad je podnio zahtjev. Zadnji put je u kući bio 2019., a prije toga je dolazio normalno i sve je bilo u redu, a dolazila bi i OD s obitelji odnosno i jedni i drugi sa svojom djecom. Brat je umro 2018. Nakon 2019. nije dolazio zbog korone 2020., a kada je došao 2021. i 2022. kuća je bila zauzeta, 5 osoba je bilo unutra, pa nije mogao ući, jer kako će ući kad je toliko ljudi već smješteno unutra. Predio na kojim su posađene masline zove se Klarin vrt i dol, a radi se o manjim parcelama s po nekoliko maslina, teško je sada reći koliko i koja kvadratura, ali nalaze se jedan do drugog. Očišćeni dio je s druge strane brijega gdje je njegov otac imao lozu, a on je ljetos vidio da je taj dio čak uzoran što nije bilo 30-tak godina. Starinska kuća je u istom stanju u kakvom je i bila nakon potresa, pa je državi bilo jeftinije napraviti novu na mjestu gdje je prije bila štala, jer kako je rekao on je jedini bio prijavljen pa je onda ta nova kuća napravljena na temelju toga, a gradnja je počela odmah 1998. i on je bratu dao punomoć da nadgleda gradnju i sve što je potrebno poduzimat, jer nije bio ovdje i mislim da je 2000. već bila pod krovom. Tih 35 m2 nove kuće je u potpunosti financirala država, sve komplet, kuća je kako sam rekao izgrađena na njegov zahtjev, a on je bratu još dao 15.000,00 DEM da napravi garažu, ali za to nema dokaz jer tako je to bilo: on vjeruje bratu, a brat vjeruje njemu, tako su odrasli. U Njemačku je otišao 1975., ali svake godine bi dolazio u [adresa] i ostao 2 do 3 sedmice. Zemlju nije obrađivao, to je činio njegov otac. Nije se usprotivio obrađivanju zemlje od strane njegovog brata, može reći da nije isto kao što se ni brat njegovog oca nije usprotivio njegovom ocu kada je to činio. Njegov brat nije ostao s ocem na imanju, već je živio u [adresa], da njegov brat nije bio veliki radnik, isto kao ni on i sigurno nije puno pomagao. Nakon smrti oca zemlju nije obrađivao nitko, niti njegova djeca niti djeca od brata, jer ne bi sve zaraslo da je to netko obrađivao. S dundom ĆD je bio uvijek u kontaktu u normalnim odnosima, a s GD nije bio u kontaktu jer je on bio stalno na brodu i živio svoj život mornara. Nije točno da je OD od 1969. živjela u [adresa] jer je ona živjela u [adresa] i nitko, ni jedna osoba iz [adresa] ju nikada nije vidio da stanuje od 1969., a više puta je on tamo prespavao nego ona. ĆD je kao dijete otišao u grad, a ni njega ni GD ni tetku H – Nikšinu majku nije zanimalo imanje, a ne sjećam se da je GD ikada bio u [adresa]. Njegov brat nije financirao izgradnju novog objekta niti podizao kredit, već je izgradnju financirala država, a 15.000,00 DEM sam ja dao za gradnju. Pojašnjava da je država financirala izgradnju 35 m2 na garažama koje je on financirao, dakle na katu je stambeni dio, a dolje garaža, a jedino što je njegov brat napravio je to da je skinuo garažna vrata. Ne zna tko plaća režije za taj objekt jer zadnje 3 godine ne ulazi.
11.1. Ponovno saslušan pred novim raspravnim sucem, naveo je da ostaje u cijelosti kod svojeg iskaza koji je dao u ovom postupku. Njegovi roditelji su stanovali u [adresa], otac je umro 1994, a majka 1997. Nije točan iskaz tužiteljice oko obnove kuće jer je on podnio zahtjev za obnovu kuće, a potpisnik je bila i tužiteljica. On se rodio u [adresa], a imovinskopravne odnose nisu riješili ni njegov otac i njegov brat, a nakon njih ni njihovi nasljednici, nisu se podijelili. Njegovo je mišljenje da nije točno da je su dundo ĆD i GD prepustili imanje njegovom pok. bratu, smatra da nisu došli na tu ideju jer mu nije logično da bi dundo ĆD to napravio ako je imao svog sina- GD. RD nije poznavao, bio je pomorac, vidio ga je možda jednom u životu, a on je umro 2012. godine. Na imanju u [adresa] su živjeli njegovi pok roditelji i nitko više. Njih je troje djece. On živi u [adresa] od 1975. godine, njegova se sestra udala, a moj njegov pok. brat i tužiteljica su za vrijeme života njegovih roditelja odlazili jednom ili dva puta tjednom na imanje u [adresa]. On je dolazio svake godine dva do tri tjedna preko godišnjeg odmora i tada bi boravio u kući u [adresa]. Istina je da nikada nije obrađivao zemlju jer on to ne zna, i roditelji od njega nikada nisu tražili da je obrađuje. Danas nije ništa obrađeno, jedino se obrađuju masline, a koristi ih onaj tko ih je posadio, a njega to ne zanima. Međutim, zanima ga zemljište u [adresa] u kojoj se rodio i koje je od njegovih roditelja i ne želi da mu netko uzme što je njegovo. To što netko radi i obrađuje, radi za svoje potrebe i koristi, ali to mu ne daje za pravo da uzme čitavo imanje.
12. Tuženica ad. 2. ID je iskazala da se 1939. rodila u [adresa] i živjela tamo do 1963. kada se udala i pošla. Predmetne nekretnina, da su šikara nema do nje puta. Njezini roditelji TD i LD su radili koliko su mogli, ali ne sve, jer se to ne može. Njezin brat ŽD se oženio 1967. ili 1968. i živjeli su neko vrijeme u Srbiji, a tamo im se rodio i sin, a kada su došli nakon 2 ili 3 godine oni su se zaposlili, i to on u gradu, a ona je radila tu i tamo, misli d su došli 1968., ali nisu živjeli u [adresa], u to vrijeme su vrlo malo dolazili, a sve što se radilo radili su moji starci sami. Brat ŠD je puno mlađi i on nije radio na toj zemlji, kasnije je otišao u Njemačku. Njezin suprug i ona su išli često, ali u posjet, s time da tužiteljicu i njenog supruga nikada nisu vidjeli tamo tih godina. Njezini roditelji to jesu radili, ali radilo se samo o nešto malo povrća oko kuće, a onda su se i oni razdvojili i nisu mogli ništa. Nikada se ta zemlja nije dijelila, a kada je otac umro ona se na ostavinskoj raspravi od tog očevog dijela odrekla u korist dva brata, ali nije od dunda i SD i neće se odreći tog dijela jer bi htjela da unuci znaju gdje im se baba rodila, oni nikada nisu bili tamo. Nije točno ni da se veći dio obrađuje jer ona samo nešto malo obrađuje, jedan vrt. U svakom slučaju oni nisu tamo živjeli i ne zna kada je tužiteljica prijavljena na [adresa], možda u zadnje vrijeme živi tamo, ali do rata svakako nije živjela. U odnosu na kredite za uređenje kuće od potresa mora reći da je kuća još uvijek ruševna i nije popravljena, a nije točno kada govori o docima jer to su zapravo male škrape do kojih ne može doći ni traktor. Stare masline su propale, a njezin brat i tužiteljica su nešto sadili ali blizu kuće, par maslina, tako su joj rekli, a iz priče brata joj je poznato da su obrađivali dva doca i to Klarin vrt i Dol.
13. Tuženica ad. 3. ED je pojasnila da su njezina majka i majka od GD dvije sestre, dakle da je pok. GD bio njezin prvi rođak. Iskazala je da joj je pok. GD dok je bio potpuno zdrav jednom prilikom na večeri u razgovoru rekao da ga ŽD i OD stalno pritišću da im da svoj dio. Rado se družio sa svima, pogotovo s njom, jer mu je jedina rodica po majčinoj liniji. Točno je da je bio pomorac, a kad bi i bio malo doma nije stigao poći do [adresa], ali nije zaboravio svoje korijene. Nakon njegove smrti, kada je prošlo nekoliko mjeseci nju da je nazvao ŽD i rekao joj da mu nije drago što će dobiti dio u njihovoj djedovini. Otvoreno joj je rekao da ne želi vidjeti tuđa prezimena, a ja sam ga pitala o čemu se tu radi i iako smo pričali na telefon ja sam čula OD kako mu govori „reci joj da je to samo kamenjar i drača“ što je on i ponovio i dodao da oni samo jedan mali komadić čine za sebe i to je to. Ona je tamo dolazila kao tinejdžerica, možda 4 ili 5 puta, došla bi s dundom ĆD i tetkom u tu staru kuću, ali poslije nije dolazila. ĆD joj je rekao da toga ima jako puno i da se radi o miješanom zemljištu. Izrazio se riječima: „Ima toga bulikan“, što je jedan stari dubrovački izraz za veliku količinu nečega, ali je dodao i da je to sve zapušteno, a sve to pričao kako bi spomenuo da se i od njega traži da se odrekne svog dijela, s time da joj je baš rekao da to traži njegov neput ŽD i njegova supruga OD. Vezano uz nekretnine koje su predmet postupka nije mi imao tko drugi govoriti jer je jedan otišao u [adresa], GD je bio na brodu, a OD je s ŽD živjela u [adresa]. Nitko nije ništa govorio , ali svi su bili svjesni da se radi o suvlasništvu. Još želim navesti da ŽD i OD nikada nisu zatražili nikakvu financijsku pomoć, a ja vjerujem da bi svi učestvovali, pogotovo dundo ĆD, pa i GD. Nitko nije pa ni ona imao pojma da bi oni dizali nekakve kredite i slično, jer postavlja se pitanje zbog čega bi to radili ako to ništa ne vrijedi. Još smatra potrebnim dodati da je točno da kada je GD obolio su OD i ŽD nastavili u istom smjeru što se tiče [adresa], a to je da su kad su čuli da je obolio došli njemu doma, a ne u bolnicu, i on je njoj rekao da ih nije mogao primiti, jer da ne može pored sve ove bolesti slušati priče o I i nagovaranja, a to je po meni bila nezgodna situacija, možda ih je trebao primiti, ali to je njegov stav. Dodala je i da joj je GD jednom prilikom kada ga je došla posjetiti s njezinim suprugom i sinom rekao „ni moj otac mu nije htio dati, pa neću ni ja, jer imam tri rođaka i neka sad to između njih podijeli“ .
14. Svjedok CD, kći 2. tuženice, nema saznanja što predmetna zemlja u naravi predstavlja, kuća ima na dijelu od pokojnog maminog oca, ali misli da to nije predmet spora. Oni su između sebe komentirali što je predmet postupka i zaključili da je to dio od pokojnog GD, a ona je čak i njega to tražila, ali on je to odbijao, što joj je poznato jer je njoj osobno to rekao kada je bio teško bolestan, a ona je dolazila i pomagala mu, imala je i ključ od kuće. Rekao je da mu ona dosađuje na način da stalno traži da joj prepiše zemlju, ali da on to neće učiniti, da nema tu namjeru, jer ni njegov otac je nikome nije dao, a to je tražila i dok je njen muž pokojni ŽD bio živ, a nastavila i nakon njegove smrti. Nije joj rekao razlog zbog kojeg ona traži da joj prepiše tu zemlju, a sjeća se da je više nije htio ni primati i zamolio je da ne otvara, jer će ga ionako uvijek isto pitati. Od druge zemlje ona nema što tražiti jer njezina majka se svog dijela odrekla u korist braće, pa predmet ovog spora jedino može biti ono od pokojnog GD. Pokojnom GD je pomagala par godina prije smrti, čak bi i prespavala kod njega koliko je pomagala, kada se već nije mogao dizati iz kreveta, a oni su i susjedi pa je i prije pomagala, primjerice kada je on bio na brodu obilazila je njegove roditelje koji su već bili stariji, kupila im što treba i slično, a dok je bio živ GD nikada nije spomenuo da bi išta darovao OD. Na daljnji upit pojasnila je da se njezina majka nije odrekla ničega iza pokojnog GD, već iza svojih roditelja. Osim nje pomagala mu je još jedino medicinska sestra i doktori koji su redovito dolazili, a umro je u bolnici. Na daljnji upit može reći da je stan GD ostavio nekim svojim prijateljima E i V, čijih se prezimena sad ne može sjetiti.
15. Svjedok UD, sin 2. tuženice je iskazao da se u ovom postupku raspravlja o zemlji u primorju, [adresa], a ta je zemlja poslije smrti pokojnog GD otišla u nasljedstvo krvnim srodnicima, da bi se onda pojavila OD koja tvrdi da bi to njoj trebalo pripasti, jer da ona tamo radi i živi, a on smatra da je njen zahtjev neosnovan zato što su i zemlja od pokojne babe i djeda i zemlja od djedovog brata pokojnog SD sve riješene u ostavinskoj raspravi i time to završeno. Jedino koga je on vidio da obrađuje zemlju su bili pokojni baka i djed dok su dolazili kad je bio dijete. Nikada nije vidio nikog drugog pa tako ni Rajnu da bi to obrađivala. Ona tamo vjerojatno ima negdje neki dio svoje nekretnine, pa onda svrati i na zemlju koja je predmet postupka, a koliko zna ona živi u [adresa]. Sjećam se zadnjeg razgovora kojeg je imao s njom kada mu je rekla da mi sve to prepišemo na nju kako D ne bi tu imali ništa, dakle da izbacimo A i njegove, a da će ona onda to nama vratiti na što sam se ja samo okrenuo, a nakon toga su stigli dopisi njenog odvjetnika. GD je bio teško bolestan, u toj bolesti pomagala mu je njegova sestra, da su oni bili jako dobri zadnji 20 godina prije njegove smrti, bili su kao brat i sestra. GD mu nikada nije spominjao da bi zemlju koja je predmet postupka ikada ikome darovao. Nije mu poznato da bi tužiteljica o zemlji koja je predmet postupka razgovarala s pokojnim GD, samo mu je poznato da je zadnjih godinu dana ne bi primao u kuću, jer kako živi pokraj vidio bi je kad bi se parkirala i donosila mu voće i povrće koje bi okačila na ulazna vrata. On je zadnji put bio na predmetnoj zemlji kada sam imao 13 ili 14 godina, a do tad bi s roditeljima često dolazio, vikendom, a do negdje 11-te godine bih znao provesti tamo i po 7 dana s bakom i djedom. Nema nikakvih saznanja tko je nastavio održavati taj vrt i cijelo imanje nakon smrti bake i djeda niti kako to izgleda.
16. Svjedok UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin UD, u tazbinskom srodstvu sa tužiteljicom, iskazao je da je dobro poznavao i pokojnog SD i pokojnu H i pokojnog GD jer su bili prvi susjedi i nikada nije čuo da bi oni ikome išta obećavali. To su bila dva brata ŽD je bio stariji i živio na selu, a MD mlađi i živio u [adresa]. Kada je MD umro polovina je pripala njegovom sinu. Valjda tu njihovu zemlju traži Rajna, a što ona u stvarnosti predstavlja ne zna točno. Tamo je bio 100 puta i nikada nije čuo da će pokojni GD ostaviti ili obećati neku zemlju. On je imao stan koji se prodao, a novac dan osobi kojoj je on rekao da se da. Što se tiče obrađivanja te zemlje, on ih dobro sve poznaje i zna da su baka i djed do 1990., do prije Domovinskog rata zemlju obrađivali koliko su mogli, ne puno jer su bili stari, a onda je došao rat, oni umrli u toku rata i to je gotova stvar, a nakon njih nitko to nije obrađivao. Što se tiče kasnijeg razdoblja misli da nitko to nije obrađivao, ali nije tamo bio već 20 godina pa ne zna točno. GD je cijeli svoj život bio na brodu i dolazio bi jedanput ili dvaput godišnje. Kada je bio bolestan njegova kćer mu je više puta otišla pomoći, a na koji način ne zna jer je u to vrijeme bio na Mljetu. Sjeća se da mu i je kćer pričala da se GD žalio da ga OD gnjavi po pitanju zemlje, ali to ga nije interesiralo ni opterećivalo. GD mu nikada nije rekao da bi išta potpisao za OD, nikada nikada, a on ih sve dobro zna.
17. Svjedokinja BD, kćer tužiteljice je iskazala da su predmet spora nekretnine i sve što se nalazi u [adresa], a uz koje je vezan kompletan život nje, njezinih roditelja i njezinog brata. Čitav život su posvetili tom imanju odnosno domaćinstvu i dan danas ga posvećuju. Jedine osobe koje su se o njemu brinule su njezin pokojni otac i njezina majka, s time da njezin brat i ona sa djecom pomažu. Tu su voćnjaci, oranice, maslinici, šuma i ukupno 2 objekta. Jedan od njih je stara kuća u kojoj je rođena i živjela do polaska u školu, a nakon toga je živjela u [adresa], ali bi 3 do 4 dana s noćenjem proveli u [adresa]. Staru kuću su njezini majka i otac nakon što se ona za njega udala obnovili, zazidali tinel i dignuli još jednu sobu, te živjeli u toj kući. Stric je otišao u Njemačku još prije njezinog rođenja, misli 1971., a tetka, očeva sestra se udala otprilike 1963. i napustila selo. Dakle od 1968. jedini koji su se brinuli, radili, gradili, sadili, krčili i ubirali plodove su njezina majka OD i pokojni otac ŽD. Stara kuća je oštećena u ratu pa je njezin otac podigao kredit za ratnu obnovu i obnovio zidove, armirao, betonirao, sanirao krovište i druge potrebne građevinske radove izveo. Kuća je doživjela i potres, a kako se oslanjala na drugu procijenjeno je da bi obnova bila teško izvediva i baka je dala punomoć ocu koji je na mjestu štale u kojoj su do tada bile svinje, koze i kokoši, na selu bi rekli pojata, izgradio novu kuću. Stara je u međuvremenu sanirana, živi se u tinelu i kuhinji, a tu su i strojevi kao što je traktor, frezica, kosilica i sav pribor za domaćinstvo. Blizu kuće je i vrt kojeg zovu vrtanj i u kojem sade povrće. Najveći maslinik s oko 100 stabala maslina zovu dol, a radi se o zapravo o četiri spojene doline. Njezina majka je još posadila i dunje i višnje, a sadi se godinama, kao što sam rekla čitav naš život je na toj zemlji. Do toga da njezini roditelji koriste ove nekretnine došlo je usmenom predajom. Najme pokojni MD je kao šestogodišnjak otišao u Dubrovnik kod obitelji bez djece koja ga je prihvatila kao svog i školovala ga i nije se više vraćao. On je to usmeno prepustio njezinom ocu. Na upit suda da pojasni iskazuje da se to oduvijek spominjalo, oni su pokojnog SD posjećivali i uvijek je bila ta priča. On je više puta rekao njezinom ocu da mu donese papir da mu to i napiše, ali njezin otac nije mislio da će ikada ikome to morati dokazivati. Pokojni dundo ĆD je imao sina GD koji nikada nije došao na imanje i više puta mom ocu govorio: "Eto ti pa radi, i tako je tvoje". Nikada im nitko nije osporavao niti branio da koriste imanje i oni su ga u potpunosti samostalno, kao samovlasnici uživali, brinuli se, skrbili, gradili, kopali, orali, navodnjavali, dizali međe, imali životinje, klali svinje, pravili kobasice i sušili pršut, te pilali šumu, tako se i sada griju na drva. Kompletan jedan život u [adresa] su potpuno neometano proveli i nitko im nije to osporavao niti branio niti pokazao bilo kakav interes. Obrađivali su parcelu Klarin vrt na kojoj je i voda jer je njezin otac izbetonirao stupove, napravio odrinu izbetonirao gustjernu, pa su tako pumpom riješili navodnjavanje. Tu je 30 maslina, a posadili su i orahe, jabuke, višnje, dunje, smokve, krumpir, bob, kupus, a ljeti sezonsko povrće kao što su rajčice i tikvice i sezonsko voće kao što je lubenica. Na jednom dijelu se nalaze tri doca Kraj polje, malo sjevernije Marina njiva i Radeva njiva na kojima su iskrčili vinograd jer je loza dala svoje, a tamo su i masline. Navela je i druge doce koje su obrađivali, zatim da je sa suprugom pomagala u gradnji kuće, da tu boravi ljeti, da koristi jesenski odmor za berbu maslina, a dolazi i u vrijeme zimskih i proljetnih praznika. Pomagali su i njezin brat i bivši suprug. Otac joj je bio zaposlen u Građevnom poduzeću Dubrovnik koje je imalo brojne kooperante, a koje bi njezin otac angažirao za radove na imanju, tako da je dugi niz godina stalno netko zapravo izvodio neke radove. Majka stanuje na imanju, a stanovao je i njezin otac do svoje smrti, stan u [adresa] majka koristi povremeno kada ide na terapiju. Pokojni GD je svoj stan oporučno ostavio dvjema prijateljicama, a za nekretnine u [adresa] nikada nije bio zainteresiran. Njezina majka je posjećivala pokojnog GD u stanu i u bolnici i bili su u dobrim odnosima, a posjećivala je i njegove pokojne roditelje.
18. Svjedok ČD, nesrodan, ima kuću u [adresa] koja se nalazi ispod predmetne kuće, iskazuje da im je govorio da sjednu i dogovore se, jer se ovako nikada neće riješiti, što je svačije to je ničije, a on je to govorio na kavi ZD kada bi došao iz Njemačke. OD je udovica pokojnog LD i žena dođe tri do četiri puta i otvara kuću, polijeva cvijeće u kući u kojoj se udala, ima 20 cvjetnjaka na zidu, ona ide po selu i kupuje bocu i kavu i posjećuje susjede i dođe mu je žao jer je predobra. Oni sade i kose, obrađuju masline, imali su i kokoši, prisutni su cijele godine, dugi niz godina, a osim OD pomaže i njena kći BD, profesorica, a i ZD je dolazio dok se prije par godina nisu posvadili, a osim njih nije mu poznato da bi još netko dolazio. ID je sestra od pokojnog LD. Pokojni GD je cijeli život posvetio pomorstvu, dobrim ženama i Jugu. On je bio njegov prijatelj, ali ne po osnovi [adresa], već ovdje iz Grada i oni su se često družili. On mu nikada nije ništa spominjao vezano uz nekretnine u [adresa], jer to njega uopće nije interesiralo.
19. Svjedok JD, bivši zet tužiteljice, je iskazao da su OD i njen pokojni suprug ŽD i njegova bivša supruga ID i on dolazili u [adresa] i nitko drugi tamo nije dolazio, obrađivali su zemlju i radili na kući i OD i ŽD su govorili da je to sve naše, pa kada on spominjao da bi mogli izgraditi neku kućicu za iznajmljivanje ŽD bi rekao da samo slobodno napravite jer je to sve naše. Jedini koji je dolazio je bio HD iz [adresa]. On bi sa suprugom dolazio na 2 tjedna, ali što se tiče zemlje on ne zna gdje je koja zemlja. Osim stare i nove kuće tu je još i Vrtanj, a postoje parcele pod nazivom Međine, Carine, Klarin vrt. Sadili su i masline, kosili, orali. Nova kuća nije bila obnovljena kada su se oni vjenčali, on je u njoj napravio kompletnu kupaonicu u prizemlju i od garaže apartman sa suprugom. Oni su dolazili 4 do 5 puta godišnje, a to bi bilo za Božić, Uskrs i preko ljeta, te na berbu maslina. Nikada im nitko nije branio da koriste ove nekretnine niti im išta osporavao. Nije se posebno razgovaralo o tome čije je čije, a znalo se da su ŽD i brat kuću obnovili jer je bratova osobna glasila na Ž i po toj osnovi je kuća obnovljena, ali on nije dolazio tu uopće, odnosno postojao je dogovor između braće da on zapravo na neki način ima pravo uživanja dijela kuće, on bi samo došao i bio na katu, feštao i slično, a nije mislio na cijelo imanje. Može opisati gdje se nalaze pojedine parcele koje su obrađivali. Kuću nisu izgradili jer su se rastali.
20. Svjedok ŠD, nesrodan, živi u [adresa] i zna da su OD i njen pokojni muž dolazili u [adresa], bilo je loze koju su posjekli, sadili su masline, a tu je i kuća u kojoj je njen muž pokojni TD pokojnog LD, kojeg su zvali i ŽD, rođen, a kako je bio potres nakon njega su izgradili i jednu kuću 10 metara dalje. Njemu je poznato da su samo oni dolazili, a bio je tu i nekakav od muža brat koji bi samo ljeti dolazio 7, 8 dana i gotovo. Zemljište gdje su masline, 30 do 40 stabala, možda i više i smokve je blizu kuće, a na upit suda odgovaram da je to njihovo, da u selu svatko zna gdje je čije. Kao što sam rekao TD je rođen u toj kući, kada se oženio je živio u gradu, ali njegovi roditelji s živjeli u [adresa] do smrti, a umrli su u ratu i oni su prije njih dvoje obrađivali tu zemlju. Poznato mu je ime GD a nije ga nikada ni čuo ni vidio niti je on ikada dolazio u [adresa]. Imanje sada održava OD, plati nekog da joj obavi što treba. Nitko joj nikada nije branio da koristi imanje, jer kako će joj branit kad je to njeno. Poznavao sam oca od pokojnog GD, pokojnog SD. On je dolazio dok su još roditelji bili živi kako bi ih posjetio, ali to je možda bilo 2 puta u 5 godina, a on je kao dijete otišao u Grad. Rajna ima posađenog povrća između kuća salate, luka . ID i HD dolaze u [adresa], ali oni oboje žive u [adresa]. Od udaje OD nije cijelo vrijeme živjela u [adresa] jer je kako je radila u školi jedno vrijeme iz [adresa] išla u Trsteno, a opet u vrijeme kada je radila u Brijestom i po Pelješcu je živjela u [adresa]. Ona živi u [adresa], a u [adresa] dođe jednom ili dva put tjedno. HD je rođen u [adresa] u staroj kući. Nitko ne živi u staroj kući sada, a tko bi i živio pali su podovi. U staroj kući nitko ne živi od rata.
21. Svjedok HD, sin tužiteljice, je iskazao da su predmet spora nekretnine o kojima su se njegovi roditelji, čak i djed, kao on i njegova sestra, brinuli, obrađivali, radili, ulagali. Tu se nalazi kuća, prvo su živjeli u staroj kući koja nije bila za obnovu, pa je na mjestu pojate izgrađena nova, dolje je garaža, a dolje stan. Novu kuću su izgradili njegovi roditelji nakon rata i potresa, podizali su se krediti i ulagalo se. Postoji i kokošinjac u Međinama, a nekih 20-tak metara od kuće je i Vrtanj koji ima svoj puč – gustjernu, a u kojem se sadi bob, blitva, tu je i smokva, višnja, pomadore, kukumari, a tu su i dva do tri šipka. Osim toga ima još zemlje, pa tako postoji i Radeva njiva i Marina njiva na kojima je loza, ali ona je dala svoje, Krajpolje na kojem je također jedan puč,a ima par maslina, i 2 do 3 mjendula, Dol s 80 -tak maslina, Nadgumanje, Carine, zatim Klarin vrt gdje je maslinik s 15-tak maslina, tu su i šipci, dva mjendula, smokve, šljive, jabuke, čičimak, tu isto ima i puč i mala odr ina poviše njega i pumpa s kojom se sve polijeva. Postoje i Vijališta i Prevale gdje nabavljaju drva za sušenje mesa i kobasica,a i špaher je na drva. Sve ovo je obrađivao još i njegov djed TD, a on je često dolazio i dolazi svaka dva do tri mjeseca, bude tu i preko ljeta, a dolazi i njegova sestra ID. Majka živi u [adresa], a u [adresa] dolazi ponekad kada treba ići kod doktora ili na fizikalnu terapiju, a inače je u [adresa]. Nikada im nitko nije osporavao pravo da koriste ove nekretnine. Osim njih još dolazi dundo HD, ali nije bio par godina zbog korone, prošle nije htio ni ući, a prije toga bi dolazio skoro svake godine, pa bi ostao 10-15 dana. GD je sin od brata od mog djeda SD koji je otišao u Grad kao dijete, ali ni dunda SD ni GD nikada nije vidio u [adresa], niti su oni ikada razgovarali s njima vezano za zemlju odnosno nekretnine koje su predmet ovog postupka, a na upit je li njegova majka spominjala da bi ikada sa GD o tome razgovarala može reći da mu je ona spominjala da bi s GD razgovarala u smislu da nije sporno da bi GD to prepustio mom ocu, a otac i majka su ga išli posjetiti i zadnjih dana njegova života, u bolnicu. On nije bio prisutan razgovorima, ali su mu rekli da je trebalo doći do realizacije da to pređe na mog oca. ĆD nikada nije obrađivao zemlju nego moj djed i da je ĆD otišao u Grad još kao mali dječak kod jedne žene koja se o njemu brinula, školovala ga i nije se vraćao u [adresa]. Stric HD nikada nije ništa radio na zemlji kada je dolazio. Sestra od mog oca ID nije nikada obrađivala zemlju jer se ona udala početkom 60-ih godina i otišla iz [adresa],a ja sam rođen 1968. HD dolazi u kuću i on oduvijek ima ključ, on ima pravo i nitko mu ne brani da dođe kad god želi, jedino je prošle godine kada je vidio da nekoga ima unutra okrenuo se i otišao. Verdur zalijevaju moja sestra i ona kada dođu kada na proljeća, a zalijeva ju i moja majka.
22. Proveden je i uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Stjepana Grmoljeza 28. svibnja 2024., na kojem je tužiteljica pokazala objekt u [adresa] koji nosi broj 11, a radi se o staroj ruševnoj kući za koju tužiteljica navodi da je dodatno stradala u potresu, s time da je u prizemlju jedne prostorija uređena i u njoj se nalazi krevet sa stolom i stolicama. Tužiteljica pokazuje kat kuće koji je uređen za stanovanje i sastoji se od boravka, spavaće sobe i kupaonice, a ispred ulaza je i jedna prostorija u kojoj se nalaze drva koju tužiteljica naziva ognjište. U prizemlju je prostor za kojeg tužiteljica navodi da je bio predviđen za garažu, ali da su ga ona i suprug uredili kao stambeni prostor. Sastoji se od dvije prostorije, jedna je soba, a druga kuhinja. Tužiteljica navodi da se wc za taj prostor nalazi vani. S desne strane stepenica koje vode na kat se nalazi alatnica, kupaonica i magazin, a ispod stepenica mala ostava. S lijeve strane kuće se nalaze stepenice koje vode do prostorije na stražnjoj strani kuće, za koju tužiteljica navodi da je to lednica. Nedaleko od ove kuće na manjoj uzvisini tužiteljica pokazuje kokošinjac i navodi da se poviše kokošinjca nalazi još zemlje na kojoj se nalaze dva badema i navodi da bi ona tu znala posaditi patate. Tužiteljica navodi da se ovaj dio naziva Međine. Obišla se i nekretnina koju tužiteljica naziva Klarin vrt, a koja je u dijelu do ceste ograđena žičanom ogradom. Na zemljištu se nalazi, odmah uz ulaznu kapiju drvo oraha, masline, smokve, loza, šipci, dunja, jabuka, a ispod loze koja se penje uz odrinu ispod koje je gustjerna s pumpom za vodu. Iz Klarinog vrta tužiteljica pokazuje koje još nekretnine koristi. Navodi da se radi o 5 manjih parcela, da su one pokošene i da ona koristi samo ove koje su pokošene, a na dijelu njih se nalazi dunja, dvije trešnje, šipak, višnja, a ostalo su masline. Tužiteljica je navela da ona koristi samo zemljište koje je omeđeno, da ne koristi onaj dio gdje se nalazi visoko drveće, da postoji međa koja dijeli ono što ne koristi i što koristi. Tužiteljica navodi da se ovih 5 parcela koje koristi nazivaju Dol. Nadalje, obišlo se zemljište koje tužiteljica pokazuje i naziva Marinom njivom, a na njoj se nalazi tank s vodom, položen na suhozidu, a Marina njiva je omeđena s tri stabla. Poviše Marine njive nalazi se Kraj polje, a na jednom dijelu Kraj polja nalaze se masline. U Kraj polju tužiteljica koristi 4 parcele, jedna je prazna, a na njoj ostale 3 su masline. Tužiteljica navodi da je s desne strane puteljka još G [adresa] koja ima gustjernu, zatim se nalazi jedan kanal, a preko puta kanala je predio koji se zove Brljezdina gdje se nalaze doci i šuma, a radi se o 3 parcele, međutim taj dio je zarastao. Poviše Kraj polja nalazi se stjenovito brdo s raslinjem za kojeg navodi da dio tog brda također pripada njoj, a taj se predio naziva Grdov dolec. Dalje navodi da osim ovih nekretnina koje su pokazane njoj pripada i nekretnina koja se nalazi uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, a koja se naziva Pograniče na kojoj su šuma i pašnjak i jedna kamena kućica. Sudionici očevida s automobilom se spuštaju niz brdo na kojem se nalaze kuće pregledane na početku očevida. Uz cestu se nalazi puteljak kojim se dolazi do nekretnine za koju tužiteljica navodi da se sastoji od 4 doline, ali ne zna kako je na papiru i naziva se Carine. Iznad Carina je Nadgumanje do kojeg vodi puteljak na kojem su lovor, maslina i trešnje. Sudionici očevida se automobilom spuštaju u podnožje brda do nekretnine koja se nalazi uz cestu na manjem brdu za koju tužiteljica navodi da se naziva Prevale, koja se sastoji od 7 ili 8 dolina, a sve su omeđene suhozidom, osim zadnje na kojoj je šuma i ide skroz uz brdo, a pokazuje i 2 čempresa za koje navodi da kraj njih postoji i puteljak tako da se njime može doći i s gornje strane do ove nekretnine. Tužiteljica navodi da je u tom pravcu prema vrhu brda i dio koji se naziva Violište prema selu Mravinjac i Nad gomila, a ti predjeli su zarasli.
22.1. Sudski vještak Stjepan Grmoljez u spis je dostavio pisani nalaz i mišljenje, kojim je opisno i fotodokumentacijom prikazao zatečeno stanje i terensku identifikaciju čestica u k. o. [katastarska općina], u kojem je sačinio tablicu s popisom čestica i opisom zatečenog stanja prilikom terenskog očevida u kombinaciji s ortofotosnimkama. Čestice zgrade [katastarska čestica] predstavljaju obiteljsku stambenu kuću koja je izgrađena dijelom na predmetnim i dijelom na susjednim česticama. Čestice zgrade [katastarska čestica] su u naravi stare kamene neodržavane zgrade u nizu koje su u svojim gabaritima proširene. Vještak je dostavio popis čestica s opisom zatečenog stanja čestica prilikom očevida utvrđenog terenskim obilaskom i preklopom s ortofoto snimkom, a iz kojeg proizlazi da su na česticama 274, 269, 268, 267, 16, 618, 611 posađene masline i druge čestice, dok su preostale čestice koje su predmet postupka u naravi kamenjar, čestice obrasle šumom ili u naravi šuma, čestice obrasle niskom travom.
22.2. Vještak je na ročištu od 12. siječnja 2026. usmeno iznio nalaz i mišljenje, na način da je u cijelosti ostao pri pisanom i nalazu i mišljenju te dodao da je u istom sukladno nalogu suda napravljen preklop čestica prema kat. planu s ortofoto snimkama uz naznaku opisa zatečenih kultura na predmetnim česticama tj. da li se radi o vinogradu, šumi masliniku i dr raslinju koje je zatečeno prilikom očevida na predmetnim česticama. Tužiteljica nije imala prigovora ni primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok tuženici smatraju da se vještačenje ne može koristit u ovom postupku iz razloga što navedeni dokaz nije bio predložen do zaključenja prethodnog postupka.
23. Na temelju iskaza svih saslušanih parničnih stranaka i svjedoka koji u tom dijelu suglasno iskazuju, sud nedvojbenim utvrđuje činjenice da su na imanju u [adresa] bila dva brata, jedan je pok. MD – brat tužiteljičinog svekra koji je kao dijete otišao u grad na školovanje i nije se vraćao živjeti u [adresa], a drugi - svekar tužiteljice sada pok. TD koji je ostao na obiteljskom imanju sa svojom obitelji – suprugom i troje djece ŽD (suprug tužiteljice), HD i ID, te je obrađivao imanje i koristio ga za svoje potrebe, čemu se nitko nije protivio. Pok. MD je imao sina GD, koji nije dolazio na imanje u [adresa] već je cijeli život stanovao u [adresa]. Tuženik HD se rodio u predmetnoj kući i 1975. odselio u Njemačku, a ID se rodila u [adresa] te se 1963. udala i odselila. Tužiteljica se udala 1969., a stanovali su u [adresa], pri čemu su često odlazili u [adresa] i pomagali roditeljima na imanju, a nakon njihove smrti i sami nastavili koristiti imanje i obrađivati zemljište. Tuženik HD nije nikada obrađivao zemljište, ali je svako ljeto dolazio i boravio u kući u [adresa], negdje sve do 2020. godine, kada je došlo do poremećaja odnosa u obitelji. To proizlazi iz iskaza svih stranaka koje u tom dijelu sud prihvaća kao istine i vjerodostojne, obzirom su suglasni i jer kao članovi obitelji o tome imaju neposredna saznanja. Nadalje, nedvojbeno je utvrđeno, temeljem iskaza parničnih stranaka, svjedoka, kao i uviđaja na licu mjesta, da tužiteljica koristi kuću na adresi [adresa] za (povremeno ili stalno) stanovanje, kao i da su ona i njezin pok. suprug obrađivali i koristili zemlju u [adresa]. Tužiteljica i sada koristi kuću i obrađuje dio predmetnog zemljišta, u čemu joj pomažu djeca s obiteljima.
24. U odnosu na sporna pitanja je li tužiteljica u samostalnom posjedu svih nekretnina koje su predmet ovog postupka ili dijela te je li izvršava posjed na svim nekretninama ili dijelu, treba istaknuti da ta činjenica nije odlučna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, imajući u vidu da je temeljna tvrdnja tužiteljice na kojoj temelji svoj zahtjev za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, ta da je zajednički pravni prednik stranaka pok. GD prepustio svoj posjed njezinom pok. suprugu. Pri tome da se razjasni to sporno pitanje, za dodati je da iz samog iskaza tužiteljice nedvojbeno proizlazi da ne izvršava faktičnu vlast na svim nekretninama koje su predmet ovog postupka, već na manjem dijelu. Naime, tužiteljica iskazuje da je većina predmetnog zemljišta kamenjar i šuma, a da je obradive zemlje manje, a to potvrđuje i neposredno opažanje suda uviđajem na licu mjesta i nalaz i mišljenje vještaka geodeta, koji nalazi da je tek na nekoliko predmetnih čestica se nalaze masline i voćne kulture, a da su preostale čestice u naravi kamenjar, čestice obrasle šumom ili u naravi šuma, čestice obrasle niskom travom. Tužiteljica je doslovno iskazala da su masline posađene na 11 dolaca, povrće na 2, a voće na 5. Iskaz tužiteljice je potvrđen iskazima saslušanih tuženika, kao i svih svjedoka u ovom postupku, tako da sud nedvojbeno utvrđuje činjenicu da tužiteljica nije izvršavala faktičnu vlast na svim nekretninama koje su predmet ovog postupka, već jedino na kući i okolnim ruševnim zgradama i dijelu zemljišta koje je obrađivala. U tom obujmu zemljište su obrađivali i njezini pravni prednici, a što proizlazi iz iskaza same tužiteljice koja navodi da je veći dio pod šumom i kamenjarom, dakle da ni prednici to nisu mogli obrađivati; zatim iz iskaza tuženika ĐD koji je naveo da je njegov otac obrađivao ono što je njemu bilo potrebno dok je bio živ, a ostatak se nije godinama obrađivao; iskaza tuženice ID koja je navela da su njezini roditelji radili koliko su mogli, ali ne sve jer se to ne može, kao i iskaza svjedoka BD i ĐD – djece tužiteljice, koji u svojim iskazima navode koja su zemljišta obrađivali, dakle ne sva.
25. Na temelju iskaza svih saslušanih parničnih stranaka i svjedoka koji u tom dijelu suglasno iskazuju, sud nedvojbenim utvrđuje činjenice da je GD bio sin OV – brata tužiteljičinog svekra koji je kao dijete otišao u grad i nije se više vraćao stanovati u [adresa], već je povremeno dolazio. GD nije nikada dolazio u [adresa] i [adresa] ga nije zanimala, bio je pomorac i proveo život na brodu, Teško se razbolio i umro 2012. Stanom na Pločama u Dubrovniku je oporučno raspolagao, a nekretnine u k. o. [katastarska općina] su na temelju zakona raspoređene njegovim zakonskim nasljednicima trećeg nasljednog reda pravnom predniku tužiteljice i tuženicima, koji su na temelju djelomičnog rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku iza pok. GD uknjiženi u zemljišnim knjigama.
25.1. U odnosu na pitanje je li došlo do diobe imanja, odnosno prepuštanja zemljišta od strane OV (oca HV) svom bratu – svekru tužiteljice, ovaj sud temeljem izvedenih dokaza, osobito iskaza tužiteljice, zaključuje da među braćom OV i TD nije došlo do diobe, odnosno prepuštanja imovine. Naime, tužiteljica saslušana na ročištu od 15. svibnja 2026. je iskazala da pretpostavlja da je pok. MD prepustio imanje njezinom svekru jer se nije bunio što svekar obrađuje, međutim, prilikom ranije danog iskaza, tužiteljica je na postavljeno pitanje odgovorila da je MD to jednom sve stavio na njezinog svekra, ali da je onda njihova majka to razvrgnula, iz čega proizlazi postojanje svijesti i znanja kod tužiteljice da se njezin svekar nije podijelio sa svojim bratom na obiteljskom imanju u [adresa]. Da se imanje nije podijelilo proizlazi i iz iskaza tuženika ĐD i ID, koji su se rodili u [adresa] i koji kao članovi obitelji o tome imaju neposredna saznanja . Tako je tuženik HD iskazao da je temeljni problem što se njegov otac i dundo ĆD nisu nikada podijelili, a ni iza njih njihovi nasljednici. Iz iskaza svjedokinje BD
– kćeri tužiteljice, proizlazi da je u obitelji bilo priče da je imanje prepušteno ovima koji su ostali na zemlji, međutim, da njezin otac to nikada formalno nije riješio jer je smatrao da to neće morati dokazivati. I tuženica ID potvrđuje da se imanje nije nikada podijelilo, da je ona ustupila svoj dio nakon smrti roditelja braći, ali da se u ostavinskom postupku iza pok. GD nije odrekla jer želi da joj unuci znaju gdje se rodila.
25.2. Nije sporno da su parnične stranke temeljem nasljeđivanja pok. GD stekle suvlasnički udio predmetnih nekretnina. U odnosu na sporno pitanje je li zajednički pravni prednik parničnih stranaka pok. GD usmeno prepustio predmetne nekretnine suprugu tužiteljice, a na kojoj tvrdnji tužiteljica temelji svoj zahtjev. Tužiteljica je u svojem iskazu navela da je GD bio prvi rođak njezinog supruga te da su ga posjetili kad je bio u bolnici zadnjih dana njegova života te da je on njezinom suprugu kada su razgovarali o [adresa] rekao "evo ti to pa radi ", pri čemu je mislio na nekretnine koje su predmet ovog postupka. Ponovno saslušana dodala je da je GD u više navrata rekao da donese papir da mu to potpiše, ali njezin suprug to nije učinio. Pok. GD im nije dao nikakve upute već je rekao da rade to tamo. Na ovu okolnost, tužiteljica nema drugih, ni materijalnih ni personalnih dokaza, kojima bi pokušala dokazati da je GD to doista izjavio, već samo svoj iskaz. S druge strane, tuženik HD smatra da nije točna izjava tužiteljice o usmenom prepuštanju imanja, držeći da ni pok. MD ni GD nisu došli na tu ideju, nije mu logično da bi MD to prepuštao, ako je i sam imao sina. Sud prihvaća kao istinite i vjerodostojne iskaze tuženice ED, svjedoka CD, IV, IV (supruga tuženice ID), koji u bitnom suglasno iskazuju da su tužiteljica i njezin pok. suprug tražili od HV da im prepusti [adresa], a da je pok. GD odbijao prenijeti svoj udio na nekretninama u k. o. [katastarska općina], dok ne prihvaća istinitim i vjerodostojnim iskaz tužiteljice, kojeg kada ga se dovede u vezu s ostalim iskazima i nespornim činjenicama proizlazi kao neuvjerljiv, radi čega izvodi zaključak da pok. GD nije ni pisano ni usmeno prepustio imanje u k. o. [katastarska općina] ni tužiteljici ni njezinom pravnom predniku. Naime, ove iskaze sud prihvaća kao istinite iz razloga jer su životni, logični i uvjerljivi te su međusobno suglasni, a svjedoci o tome imaju saznanja na temelju priče s pok. GD, s kojim su bili u dobrim odnosima i kao rođaci i kao prvi susjedi. Tako je tuženica ED (prva rodica pok. GD) navela da joj je iz priče pok. GD dok je bio zdrav poznato da su ga pok. ŽD i OD pritiskali da im preda svoj dio, a s time su nastavili i kad se razbolio, pa kad su mu doma dolazili, da ih nije u svojoj bolesti želio primiti i slušati o [adresa], čak da je izričito izjavio da ni njegov otac nije želio prepustiti, pa da neće ni on jer ima tri rođaka. To potvrđuje i svjedokinja CD (rodica i susjeda pok. GD), koja je pomagala pok. GD dok je bio teško bolestan nekoliko godina prije smrti, a da ju je molio da im ne otvara vrata jer će oni uvijek isto pitati, kao i svjedok UD (sin 2. tuženice) koji kao susjed pok. HV ima neposredna saznanje iz viđenja da je tužiteljica dolazila do pok. HV i da bi na vrata ostavila voće i povrće istom, a ne bi ulazila. Taj svjedok navodi i da ga je tužiteljica tražila da sve prepišu na nju i da izbace M, nakon čega će im ona vratiti njihov udio. Svjedok UD (suprug 2. tuženice) koji je dobro poznavao i pok. HV i njegove roditelje je naveo da nikada nije čuo da bi pok. HV ili njegovi roditelji nekom ostavili ili obećali zemlju. Navedeni iskazi nisu u protivnosti s iskazom svjedoka EV, svjedoka koji je nesrodan s parničnim strankama i nema razloga biti zainteresiran za uspjeh ijedne stranke u sporu, a koji ima kuću u [adresa] ispod predmetne kuće te je poznavao pok. GD i bio s njime prijatelj, i to ne po osnovi [adresa] već su se iz grada poznavali i često družili, koji je iskazao da mu pok. GD nije ništa spominjao oko nekretnina u [adresa] jer njega to uopće nije interesiralo. U konačnici, da do prepuštanja imanja i nikakve diobe suvlasničke zajednice nije došlo, potvrđuje iskaz svjedoka ĐD, sina tužiteljice, koji je iskazao da ni dunda SD ni GD nikada nisu vidjeli u [adresa] niti razgovarali s njima o predmetnim nekretninama, a da su majka i otac išli posjetiti pok. GD zadnjih dana njegova života i da je trebalo doći do realizacije da to pređe na njegovog oca, te svojim iskazom potvrđuje da tuženik HD ima ključ od predmetne kuće i ima pravo doći kad god želi.
26. Slijedom svega iznesenog, kada se sve utvrđene činjenice dovedu u vezu jedne s drugima, zaključak je suda da su tužiteljica i njezin pravni prednik koristili dio predmetnih nekretnina (stanovanjem i obrađivanjem zemlje) kao suvlasnici u smislu odredbe članka 38. ZV-a u vezi članka 30. ZV-a jer svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koja ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika, što je u konkretnom slučaju i bilo tako jer iz svih provedenih dokaza proizlazi da se nitko nije protivio činjenici što isti koriste dio predmetnih nekretnina. Međutim, takav posjed nema zakonom propisanu kvalitetu da bi se steklo pravo vlasništva dosjelošću jer je kod tužiteljice i njezinog pravnog prednika postojalo znanje i svijest da su predmetne nekretnina suvlasništvo parničnih stranaka, odnosno ranije njihovog pravnog prednika pok. HV, dakle takav posjed nije bio pošten. Posjednik mora biti pošten i vjerovati da je nekretnina njegova. Za pošten posjed traži se da posjednik u smislu čl. 18. st. 3. ZV-a nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a u konkretnom slučaju tužitelj ica je od početka posjedovanja znala i bila svjesna da predmetne nekretnine nisu (isključivo) njihove, već da su suvlasništvo parničnih stranaka koje nije podijeljeno i da pok. GD nije valjanim pravnim poslom prenio svoj suvlasnički udio predniku tužiteljice. Sve i da je pok. GD doista pred smrt kod pravnog prednika tužiteljice i tužiteljice stvorio uvjerenje da su predmetne nekretnine njihove , što ovaj sud ne drži istinitim, svakako takav posjed ne bi udovoljavao pretpostavci trajanja zakonom određenog vremena, imajući u vidu da je tužba podnesena 2020. , a GD umro 2012., a sama tužiteljica iskazuje da im je rekao da "rade to tamo" pred njegovu smrt.
27. Slijedom iznesenog, zaključak je suda da nisu ispunjeni potrebni uvjeti za stjecanje vlasništva nekretnina dosjelošću, radi čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u točki I. izreke.
28. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te ih je sud odmjerio sukladno članku 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, te odredbe važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, 107/2025 dalje u tekstu: Tarifa).
28.1. Kao potreban trošak tuženika za vođenje parnice uz pravo na povišenje tarifnih stavaka po Tbr. 40. za svaku radnju, sud je utvrdio trošak sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. t. 1.), trošak zastupanja na ročištima od 15.3.2022., 1.6.2022., 1.12.2022., 15.3.2023., 28.5.2024., 12.1.2026. i 15.5.2026. (Tbr. 9. t. 1.), trošak sastava podneska od 9.4.2026. (Tbr. 8. t. 1.) u iznosu od po 120 bodova, ukupno 1080 bodova, što u skladu s vrijednošću boda iz Tbr. 54. Tarife iznosi 2.160,00 EUR-a, uz pripadajući PDV od 25% od 540,00 EUR-a, sveukupno iznosi 2.700,00 EUR-a. Trošak sastava podneska od 30.3.2022. sud nije priznao jer nije bio potreban za vođenje postupka, držeći da su se tuženici mogli očitovati na pripremnom ročištu. Sud nije priznao trošak sastava podneska od 13.2.2026. jer nije bio potreban za vođenje postupka, držeći da su se tuženici mogli očitovati na ročištu glavne rasprave od 12..1.2026. Sud nije priznao trošak sastava podneska od 27.4.2026. jer nije bio potreban za vođenje postupka, držeći da s istim tuženici ponavljaju već iznesene navode u dotadašnjem dijelu postupka. Nije priznat ti trošak ročišta za objavu presude jer punomoćnik tuženika nije pristupio na isto. Slijedom navedenog, naloženo je tužiteljici naknaditi tuženicima trošak postupka u iznosu od 2.700,00 EUR-a u roku od 15 dana (točka II. izreke).
U Dubrovniku 1. srpnja 2026.
Sutkinja
Ana Srhoj
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
1. punomoćnik tužiteljice
2. punomoćnik tuženika ad. 1.-ad.3.
3. tuženik 4. VD iz [adresa],
4. tuženik 5. DD iz [adresa]
