Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26 D
Poslovni broj: Gž Ovr-359/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sucu Snježani Šaško kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., OIB: 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Buterin & Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv ovršenika AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Rajku Radeliću, odvjetniku u Koprivnici, radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj: Ovr- 246/2019-78 od 24. lipnja 2025., dana 1. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj: Ovr-246/2019-78 od 24. lipnja 2025. u točki II. izreke.
II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška sastavljanja žalbe kao neosnovan.
III. U nepobijanoj točki I. izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke utvrđeno je da je ovršna tražbina ovrhovoditelja djelomično namirena prebijanjem s tražbinom za isplatu kupovnine u iznosu od 29.305,20 EUR, ostvarene prodajom nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], i to: prioritetni troškovi ovršnog postupka u iznosu od 1.115,93 EUR, troškovi rješenja o ovrsi (umanjeno za sudske pristojbe) u iznosu od 281,89 EUR, zatezne kamate od 7. ožujka 2019. do 7. ožujka 2022. u iznosu od 3.664,61 EUR i glavnica u iznosu od 24.242,77 EUR. Iz točke II. izreke proizlazi da nenamiren ostaje dio tražbine ovrhovoditelja i to: troškovi rješenja o ovrsi (umanjeno za sudske pristojbe) u iznosu od 550,27 EUR, zatezne kamate do 6. ožujka 2019. u iznosu od 23.301,66 EUR, zatezne kamate od 7. ožujka 2019. do 7. ožujka 2022. u iznosu od 5.817,14 EUR, redovna kamata u iznosu od 11.751,42 EUR i glavnica u iznosu od 39.306,48 EUR.
2. Navedeno rješenje kojim je utvrđeno da je nenamirena tražbina ovrhovoditelja za zatezne kamate u iznosu od 23.301,66 EUR, redovne kamate u iznosu od 11.751,42 EUR i glavnicu u iznosu od 39.306,48 EUR pravovremenom žalbom pobija ovršenik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene Ovršnog zakona. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da ukine točku II. izreke i prizna mu trošak sastavljanja žalbe.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je istaknuo da je žalba nedopuštena, a podredno neosnovana. Naime, ovršenik da nema pravo osporavati njegovu tražbinu obzirom da nije osoba koja se namiruje iz prodajne cijene, pa je predložio odbaciti žalbu kao nedopuštenu, a u preostalom dijelu osporio je žalbene navode ovršenika i predložio odbiti žalbu kao neosnovanu.
4. Pri svega valja reći da sukladno odredbi čl. 125. st. 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ-a) protiv rješenja o namirenju pravo na žalbu imaju stranke i sve osobe koje su polagale pravo na namirenje iz kupovnine, slijedom čega je žalba ovršenika dopuštena.
5. Nadalje, iako ovršenik navodi da rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, niti sadržajno a niti prema zakonskom određenju ne ukazuje na ijednu bitnu povredu, pa je ovaj sud ispitivanjem rješenja utvrdio da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, dalje: ZPP-a koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, NN 80/22, s izuzecima iz čl. 107. st. 2., 3., 4. i 5. tog Zakona) u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.
6. Naime, iz izreke pobijanog rješenja o namirenju, kao i točaka 4.-6. obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja istog pravilno primijenio odredbe čl. 113., 114. i 116. OZ-a, kojim odredbama je propisan redoslijed namirenja tražbine iz ostvarene kupovnine.
7. Neosnovan je žalbeni navod ovršenika da je prvostupanjski sud pogrešno i nezakonito postupio time što je u izreci rješenja o namirenju naveo iznos tražbine koji je nakon raspodjele kupovnine ostao nenamiren, čime da pogoduje ovrhovoditelju. Naime, kako ostvarena kupovnina nije bila dostatna za potpuno namirenje tražbine ovrhovoditelja, sud je bio ovlašten utvrditi opseg namirenja te preostali nenamireni dio tražbine. Takvim navođenjem prvostupanjski sud nije odlučivao o novoj tražbini niti je proširio predmet odlučivanja, već je samo izrazio rezultat provedene raspodjele kupovnine.
8. Neosnovani su i žalbeni navodi ovršenika da su redovna i zatezna kamata suđene kao samostalne tražbine, te da su kroz pobijano rješenje utvrđene tražbine o kojima je već suđeno rješenjem o ovrsi pa se radi o presuđenoj stvari. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud nije odlučivao o osnovanosti ni visini tražbine ovrhovoditelja, jer je ista već utvrđena ovršnom ispravom i rješenjem o ovrsi, već je radi provedbe (djelomičnog) namirenja iz ostvarene kupovnine iskazao pojedine sastavne dijelove tražbine (koja se sastoji od glavnice, redovne kamate, zatezne kamate i troškova postupka), te utvrdio u kojem su dijelu namireni, a u kojem dijelu su ostali nenamireni.
9. Također, neosnovani su žalbeni navodi ovršenika koji se tiču obračuna tražbine, budući da je ovrhovoditelj visinu svog potraživanja dokazao izvodom iz poslovnih knjiga, a ovršenik niti je izjavio žalbu protiv rješenja o ovrsi kojom bi osporio visinu ovrhovoditeljevog potraživanja, niti je osporio obračun tražbine iz podneska ovrhovoditelja od 7. prosinca 2022., iako mu je na ročištu za diobu održanom 8. prosinca 2022. za očitovanje na podnesak i obračun tražbine dodijeljen dodatni rok od 8 dana. Osim toga, isti nikakvim konkretnim i argumentiranim tvrdnjama ne upućuje da bi obračun tražbine (koja se, kako to i sam navodi, odnosi na preuzeti dug iskazan pravomoćnim rješenjem o ovrsi) bio pogrešan, pa ni glede redovne i zatezne kamate.
10. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u točki II. izreke.
11. Kako je žalba ovršenika neosnovana, odbijen je i njegov zahtjev za naknadu troška sastavljanja žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a).
12. Točka I. izreke prvostupanjskog rješenja nije osporavana žalbom pa ostaje neizmijenjena.
Varaždin, 1. srpnja 2026.
Sudac
Snježana Šaško