Posl. broj: Pr-175/2024-36

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785 , po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Nedi Brčić, odvjetnici u Vinkovcima, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., OIB 69693144506, Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, zastupan Krešimiru Ćurkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. svibnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te nakon održanog ročišta na kojem je objavljena i uručena presuda, 1. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se sudjelovanje Croatia osiguranja d.d. u svojstvu umješača na strani tuženika.

II. Utvrđuje se da je tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev preko iznosa od 3.400,00 eura do prvotno zatraženog iznosa od 3.600,00 eura s osnova nematerijalne štete te u cijelosti s osnova izgubljene zarade u iznosu od 600,00 eura.

III. Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva s osnova materijalne štete zbog potrebe za tuđom pomoći s iznosa od 100,00 eura na iznos od 300,00 eura.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskim šumama d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB 69693144506, da isplati tužitelju ZP, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.830,00 eura (tritisućeosamstotrideseteura) sa zakonskim zateznim kamatama koje se obračunavaju po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za 3%, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a na drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to tekućom

- na iznos od 3.400,00 eura od 25. listopada 2024. kao dana podnošenja tužbe do isplate

- na iznos od 430,00 eura od 1. srpnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskim šumama d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB 69693144506, da naknadi tužitelju ZP, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 1.962,50 eura Ttisućudevesetošezdesetdvaeuraipedesetcenti) sa zakonskim zateznim kamatama od 1. srpnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za 3%, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a na drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku 15 dana.

III. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva kojim potražuje s osnova imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći iznos preko dosuđenog iznosa od 240,00 eura do zatraženog iznosa od 300,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 26. veljače 2024. kao radnik tuženika doživio ozljedu na radu kada je za vrijeme redovitog rada na šumskom radilištu, a prilikom obavljanja poslova njege podmlatka kosirom na uzgojnoj površini zbog neravnog terena stao u tzv. vagaš i zadobio ozljedu nožnog zgloba, uslijed čega je provodio liječenje i nalazio se na bolovanju.

1.1. Nadalje tužitelj u tužbi navodi da je tuženik u ovoj pravnoj stvari pasivno legitimiran i dužan tužitelju naknaditi pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu iz razloga što poslodavac odgovara za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, stoga zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje s obzirom da je trpio jake i dugotrajne fizičke bolove, koje trpi i danas, te je trpio strah, te mu se psihičko stanje mijenjalo zbog zabrinutosti za ishod liječenja, a uz to navodi da su pretrpljene tjelesne ozljede dovele kod tužitelja do umanjenja životnih aktivnosti s obzirom da i dalje svakodnevno trpi fizičke boli i preostala mu je ograničena pokretljivost i oslabljena funkcija nožnog zgloba, koje posljedice će osjećati cijeli život, radi čega predlaže u tužbi da sud imajući na umu težinu povreda i sve okolnosti slučaja utvrdi pravičnu novčanu naknadu uzevši u obzir slijedeće kvalifikatorne okolnosti i to za: pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.400,00 eura, pretrpljeni strah u iznosu od 1.200,00 eura i duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 1.000,00 eura.

1.2. Pored gore navedenog tužitelj u tužbi zahtijeva da mu tuženik naknadi i imovinsku štetu za: tuđu pomoć i njegu iznos od 100,00 eura, troškove liječenja (kupovina sredstava protiv bolova) iznos od 90,00 eura i trošak prijevoza na liječenje i sa liječenja na relaciji [adresa] i odlazak na fizikalnu terapiju u Dom zdravlja Županja iznos od 100,00 eura, također potražuje imovinsku štetu zbog gubitka zarade za vrijeme bolovanja, tako da zahtijeva isplatu dijela naknade plaće za mjesec ožujak i travanj 2024. u svakomjesečnom iznosu od 300,00 eura, odnosno tužitelj sveukupno potražuje iznos od 4.490,00 eura s kamatom na iznos od 3.600,00 eura od podnošenja tužbe do isplate, na iznos od 290,00 eura od presuđenja do isplate, na iznos od 300,00 eura od 15. travnja 2024.g. do isplate, i na iznos od 300,00 eura od 15. svibnja 2024.g. do isplate, uz navedeno predlaže sudu da obveže tuženika da tužitelj isplati i troškove parničnog postupka s kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu prije svega predlaže da kao umješač na njegovoj strani u parnicu stupi Croatia osiguranje d.d. Zagreb obzirom da tuženik s istim osiguravajućim društvom, ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, nadalje tuženik čini nespornim da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika, da je tužitelj 26. veljače 2024. godine pretrpio lakšu ozljedu na radu u vidu kontuzije (uganuća) desnog gležnja te da je o istoj 1. ožujka 2024. izvršena prijava od strane poslodavca.

2.1. Unatoč gore navedenim, nespornim činjenicama, tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti iz razloga što je tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja ispunjavao posebne uvjete glede zdravstvenog stanja što je razvidno iz Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika broj: 2023/4-1218 od 10. srpnja 2023. izdanog od strane liječnice nadležne medicine rada ČP, kao i da je isti osposobljen za rad na siguran način za poslove šumskog radnika, te navodi da je tužitelj upoznat sa svim opasnostima kojima je izložen prilikom obavlja poslova u šumi (rad na neravnom terenu, rupe, vagaši, panjevi, grmlje, grane i sl.), a posebice obzirom na dugogodišnje iskustvo rada na istim ili sličnim poslovima (jer radi kod tuženika preko 24 godine), stoga je prilikom izvršavanja radnih zadataka morao primijeniti opća pravila sigurnog rada odnosno dužan je uložiti povećan oprez prilikom rada na neravnoj radnoj površini (šumskom terenu) upravo zbog mogućnosti padova, spoticanja, okliznuća, izvrtanja gležnja i drugih opasnosti.

2.2. Nadalje tuženik u odgovoru na tužbu navodi da prema podacima iz Zapisnika o ozljedi na radu i Prijave o ozljedi na radu, proizilazi da je tužitelj koristio sva potrebna osobna zaštitna sredstva koja mu je tuženik osigurao i koja podrazumijevaju i zaštitne visoke radne cipele koje stabiliziraju odnosno učvršćuju skočni zglob ukoliko su iste pravilno stegnute, te ukazuje da očevidaca tužiteljevo stradavanja nema radi čega je izjava ovlaštenika poslodavca, odnosno pomoćnika revirnika poslovođe sačinjena samo na temelju izjave tužitelja, radi čega se postavlja pitanje bi li do uganuća desnog zgloba došlo da je tužitelj primijenio pravila rada na siguran način, posebice dužnu pažnju.

2.3. Nadalje, tuženik smatra bitnim istaknuti kako je, po završenom liječenju zbog ozljede na radu i povratku na rad, tužitelju od strane poslodavca popunjen Zahtjev za prijavu štete od odgovornosti prema ugovorenoj osiguravajućoj kući Croatia osiguranju d.d., no isti nije dostavljen osiguravajućem društvu obzirom da je tužitelj, iz nepoznatog razloga, odbio popuniti i potpisati izjavu koja je sastavni dio propisanog zahtjeva, a koju popunjava isključivo on kao oštećenik.

2.4. Vezano za navode tužitelja iz tužbe o provedenom liječenju i bolovanju, tuženik navodi da prema medicinskoj dokumentaciji priloženoj uz tužbu vidljivo je kako je tužitelj 26. veljače 2024. pregledan na hitnom bolničkom pregledu te mu je tada kao dijagnoza navedena kontuzija nožnog zgloba (gležnja) pod šifrom S90.0 i slijedom toga propisana terapija: mirovanje, analgetik pp, hladni suhi oblozi, noga na povišeno, el. zavoj prilikom opterećenja, a isto je navedeno i u nalazu specijaliste opće kirurgije i traumatologije od dana 11. ožujka 2024., a u narednim nalazima u periodu od ožujka do kraja svibnja preporuka je nošenja elastičnog zavoja, poštede od trčanja, dugotrajnog stajanja i sl., također navodi da je tužitelj zbog ozljede na radu bio na bolovanju u periodu od 27. veljače 2024. do 31. svibnja 2024., s tim da je u istom periodu, počevši od 3. ožujka (dakle, svega 5 dana nakon ozljeđivanja) pa do 30. svibnja 2024., tužitelj vodio aktivan društveni život i posjetio brojne destinacije s kojih je na svom Facebook profilu, koji je otključan i javno dostupan svim korisnicima navedene mreže, objavljivao fotografije s različitih lokacija odnosno putovanja i to 3. ožujka 2024.– Osijek, 9. i 10. ožujka 2024.– Beč, Vosendorf (Austrija), 28. ožujka 2024.– Slavonski Brod, 1. svibnja 2024.– Slunj i Nacionalni park Plitvička jezera i 30. svibnja 2024.– Park prirode Papuk, izletište Jankovac.

2.5. Vezano za gore navedeno tuženik navodi da je turistička posjeta destinacijama koje su gore pobrojane u suprotnosti s navodima iz tužbe kako je tužitelj u navedenom razdoblju „provodio liječenje tijekom kojeg perioda navodi da je trpio bolove, strah te da i nadalje trpi posljedice.

2.6. Tuženik tužitelju osporava pravo na naknadu imovinske štete u cijelosti naročito po osnovi tuđe pomoći i njege, navodeći da tužitelju nije bila potrebna tuđa njega, a niti tuđa pomoć, u odnosu na naknadu troška prijevoza na liječenje i s liječenja, poziva se na čl. 62. do 65. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 u daljem tekstu ZOZO), tuženik ne osporava kako je tužitelj za vrijeme privremene spriječenosti za rad trpio imovinsku štetu radi izgubljene zarade, s tim da njegov zatraženi iznos smatra prekomjernim te ukazuje da je odmah po priznavanju ozljede na radu od strane HZZO-a, tuženik po svom Financijsko-računovodstvenom odjelu sačinio izračun razlike naknade plaće isplaćene s osnova bolovanja zbog „bolesti“ i one koja bi tužitelju pripadala s osnova bolovanja zbog „ozljede na radu“ temeljem koje je utvrđeno da je tužitelju potrebno obračunati i isplatiti razliku za 02/2024 u iznosu od 42,28 eura, za 03/2024 u iznosu od 89,84 eura neto i za 04/2024 u iznosu od 205,69 eura neto, što se tuženik obvezuje učiniti, te ukazuje da je navedeno obiman posao s obzirom na broj radnika tuženika koji se nalazi na bolovanju te da se korigiraju ranije pristigli obračuni radnika tuženika za 2022. godinu, a korekcija će se po prioritetu na isti način izvršiti i u odnosu na tužitelja.

2.7. Opreza radi, tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti te prigovor prekomjernosti tužbenog zahtjeva, te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Croatia osiguranje d.d. u podnesku od 6. prosinca 2024. navodi da prijavljuje svoje miješanje u ovom postupku na strani tuženika, obzirom da za to ima pravni interes, temeljem zaključenog ugovora o osiguranju od odgovornosti sa tuženikom, po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja], važećoj u razdoblju od 1. travnja 2023. do 1. travnja 2024. godine, kada se dogodio štetni događaj, dalje navodi da se u cijelosti pridružuje danom odgovoru na tužbu.

4. Tužitelj u podnesku od 29. siječnja 2025. očitujući se na navode iz odgovora na tužbu, navodi da osporava navode iz odgovora na tužbu budući da odgovornost tuženika proizilazi iz odredbi čl. 25. st.1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 dalje ZZR/14) te da ne postoji odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja a osnovanost zahtjeva se temelji na medicinskoj dokumentaciji, stoga smatra da je bespredmetno tuženikovo dostavljanje privatnih fotografija tužitelja, jer tužitelju nakon početnog mirovanja nije bilo zabranjeno kretanje kako pokušava prezentirati tuženik.

5. Sud je proveo dokaz uvidom u prijavu o ozljedi na radu s stranice 6-10 sudskog spisa, uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja s stranice 11-24 sudskog spisa, uvidom u fotografije s stranice 31-57 sudskog spisa, uvidom u dokumentaciju s stranice 58-91 sudskog spisa, uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke s stranice 153-155 sudskog spisa, uvidom u očitovanje sudskog vještaka medicinske struke s stranice 173 sudskog spisa, te saslušanjem sudskog vještaka Vjekoslava Čuljka, kao i saslušanjem tužitelja.

6. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra osnovanom radi čega je presuđeno kao u izreci.

7. Sud je dopustio Croatia osiguranju d.d. temeljem odredbe čl. 206. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 78/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – u daljem tekstu ZPP) da sudjeluje u ovom postupku u svojstvu umješača na strani tuženika, budući da je tuženik sa njim imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti.

8. Nesporno je da je tužitelj 26. veljače 2024. doživio ozljedu na radu kod tuženika na poslovima šumskog radnika radi čega je bio na bolovanju te imao imovinsku štetu zbog izgubljene zarade.

9. Sporna je visina štete te i sama odgovornost tuženika za nastanak štete.

10 . Člankom 25. st. 1. ZZR/14 propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Nadalje st. 2. istog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. S obzirom na navedeno proizilazi da predmetna ozljeda predstavlja ozljedu na radu.

11. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 u daljem tekstu ZR14) propisano je da ako radnik trpi štetu na radu ili u vezi sa radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

12. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 63/08, 134/08, 78/15,– u daljem tekstu ZOO/05) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je odredbom čl. 1064. ZOO/05 propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, a odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO/05 vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, te u smislu odredbe čl. 1067. st. 3. ZOO/05 vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, pri tome proizilazi utvrđenom ad je predmetna pila opasna stvar u smislu odredbe 1064. ZOO/05.

13. Vezano za predmetni štetni događaj tužitelju svom iskazu navodi da je kritične zgode radio na poslovima uzgoja što podrazumijeva čišćenje terena u šumi oko podmlatka, koji pomladak je bio visine između 1,8 m do 2 m, za navedenu radnu operaciju je naveo da se obavlja tako što se kosirom čisti šumsko tlo od korova i samoniklog drveća koje se ne uzgaja, nadalje je naveo da je posao obavljao na neravnom terenu kojeg u 90% slučajeva je primijetio, međutim udubinu u tlu u koju je pao nije mogao vidjeti jer je teren bio obrastao korovom, kao npr. travom, divljim kupinama, divljom ružom i sl. visine i do 2 m, tako da je uklanjajući navedeni korov kosirom u jednom trenutku pao u udubinu u tlu koja je bila dubine otprilike 1,10 – 1,20 m, uslijed čega je izvrnuo desnu nogu, nadalje navodi da se u njegovoj blizini nalazio poslovođa ĐP koji mu je pomogao da izađe iz udubine, nakon čega mu je ukazana medicinska pomoć kojom prilikom mu je u bolnici u Vinkovcima rečeno da kupi ortozu što se koristi umjesto gipsa koju je koristio dva tjedna a koju je platio 60,00 eura, uz to navodi da je koristio Deep Relief gel koju je u više navrata kupovao te kojeg i sada koristi zbog ozlijeđenog zgloba, za što je dao oko 30,00 era. Što se tiče troškova putovanja radi liječenja, naveo je da za vrijeme fizikalne terapije nije imao troškove putovanja, ali je imao trošak odlaska u 5 ili 6 navrata u bolnicu u Vinkovce za što nije dobio putni nalog jer na to nema pravo zbog udaljenosti mjesta stanovanja, a u bolnicu u Vinkovce vozila ga je njegova supruga njihovim automobilom radi čega su prelazili oko 60 km po jednom odlasku.

13.1. Na pitanje tuženika, tužitelj je radnu operaciju koju je kritične zgode obavljao, opisao navodeći da je posao organiziran tako da prvo prođe traktor s tzv. tarupom i napravi protupožarnu stazu koja je širine do 2 m, koje protupožarne staze se postavljaju na udaljenosti od 5 m jedna od druge, a on je bio dužan očistiti područje uz stazu a to je pojas u širini od 5 m s lijeve strane i u širini od 5 m s desne strane, a tzv. vagaš (udubljenje u tlu) u koji je on pao nalazio se njemu s desne strane izvan navedene protupožarne staze, udaljen oko 1,5 - 2 m od ruba protupožarne staze. Dalje je naveo da je njegov zadatak bio da kosirom ukloni mlado drveće koje nije u uzgoju, a u uzgoju je bio hrast i jasen, tako da je on npr. uklanjao grab, vrbu ukupno oko desetak vrsta mladog drveća, te da iako je stradao 26. veljače 2024. postojala je vegetacija tako da nije vidio tzv. vagaš u koji je pao jer je područje bilo obraslo u travu, divlju ružu i kupinu, učinio je nespornim da je prije ovog štetnog događaja imao sličnu ozljedu na radu, na upit tuženika ne dovodi u pitanje vjerodostojnost priloženih fotografija.

14. Tuženik je odgovoran za nastanak štetnog događaja temeljem odredbe čl. 25. st. 1. ZZR/14 a u svezi sa odredbom čl. 1063. i 1067. st. ZOO/05 po kojim odredbama poslodavac za ozljedu na radu radniku odgovara po načelu objektivne odgovornosti s obzirom da je tuženik u ovom postupku dokazao da postoje okolnosti koje ga oslobađaju od odgovornosti, nego upravo suprotno proizilazi iz iskaza tužitelja da je tužitelj kritične zgode radio kao šumski radnik na poslovima uzgojima koji poslovi podrazumijevaju čišćenje terena u šumi oko pomlatka koje je visine od 1,8 m do 2m, a okolo se nalazio korov visine i do 2 m, i to trava, divlja kupina, divlja ruža i sl., a pri tom se sve odvijalo na neravnom terenu gdje su postojale udubine u koju udubinu je pao te koja je bila duboka između 1,10 m i 1,20 m, što nije mogao izbjeći jer zbog raslinja nije niti primijetio navedenu udubinu.

15. Radi utvrđenja visine štete proveden je dokaz medicinskim vještačenjem, te sudski vještak medicinske struke, spec. opće kirurgije i traumatologije Vjekoslav Čuljak u nalazu i mišljenju od 29. prosinca 2025. navodi da je 10. prosinca 2025. pregledao tužitelj te da na temelju kliničkog pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju sačinjava nalaza i mišljenje te da je utvrdio da je tužitelj 26. veljače 2024. doživio ozljedu na radu, da mu je tada učinjen RTG desnog gležnja i uspostavljena dijagnoza distorzija (uganuće desnog nožnog zgloba te dana preporuka mirovanja, hladnih obloga, nošenje elastičnog zavoja prilikom opterećenja te dana uputa za kontrolu, nakon čega je 11.03.2024. tužitelj obavio prvi pregled traumatologa koji je naveo da se i dalje prati diskretni otok iznad fibularnog maleola, te određena terapija u vidu mirovanja, analgetika po potrebi i hod bez opterećenja desne noge, također mu je dana uputa za kontrolu za 7 dana na kojoj je bio 18.03.2024. kada je u medicinskoj dokumentaciji navedeno da je stanje subjektivno bolje, ali je ponovno naznačena neznatna otečenost desnog skočnog zgloba s lateralne strane uz danu terapiju u vidu Lioton gela, lokalna elastična ortoza za skočni zglob, analgetika po potrebi te kirurška kontrola na indikaciju, potom je vještak naveo da je tužitelj ponovno bio na kontrolnom pregledu kod traumatologa 26.03.2024. kada je u nalazu navedeno: nalaz desnog nožnog zgloba bez otoka, gibljivost zadovoljavajuća, pri inverziji desnog stopala javlja se bolnost u vanjskom dijelu desnog gležnja, uz preporuku poštede od dugotrajnog stajanja i trčanja još 2 tjedna.

15.1. Nadalje sudski vještak medicinske struke navodi da je 11. travnja 2024. tužitelj pregledan po fizijatru koji u nalazu navodi:

bez otekline, bolnost u projekciji prednjeg talofibularnog lig.,osobito pri forsiranoj inverziji donjeg nožnog zgloba. Th: Knavon forte tbl. pp. tekstilni steznik za nožni zglob, Deep Relief, gel lok. AFT x 10.

15.2. Također sudski vještak medicinske struke navodi da je tužitelj slijedeću kontrolu po fizijatru imao 26. travnja 2024. a potom 26. svibnja 2024. i 10. prosinca 2025.

15.3. Nadalje sudski vještak medicinske struke navodi da je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio distorziju III st. (uganuće) desnog nožnog zgloba sa zaostalom nestabilnosti kao posljedicom ligamentarne ozljede, što predstavlja laku tjelesnu ozljedu, radi čega je trpio fizički bolovi jakog intenziteta 1 do 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i lakšeg intenziteta 50 dana, te povremeni bolovi lakog intenziteta trajno, nadalje navodi da je tužitelj trpio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljeđivanja u trajanju 5 do 10 minuta, Sekundarni strah jakog intenziteta 1 dana, Sekundarni strah srednje jakog intenziteta 5 dana i sekundarni strah lakog intenziteta 20 dana, te je trebao tuđu pomoć u trajanju 2 sata dnevno mjesec dana (za vrijeme mirovanja, odlazaka na fiz. Th. i kontrolne preglede traumatologa i fizijatra).

15.4. Nadalje sudski vještak medicinske struke navodi da je umanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja zaostalo i iznosi do 5% radi zaostalih povremenih bolova u desnom gležnju naročito pri kretnjama na neravnom terenu i pri dužem stajanju i hodanju, te da će radi zaostale nestabilnosti u desnom nožnom zglobu postajat potreba za povremenim nošenjem elastičnog steznika i provođenju povremene ambulantne fizikalne terapije, nadalje je naveo da vezano za kvalifikaciju ozljede sumnja na prijelom desnog fibularnog maleola nije potvrđena kroz liječenje (kontrolni rtg), te je naveo da je on mišljenja da nema dokaza da je tužitelj svojim eventualnim ne pridržavanjem liječničkih uputa pridonio trajanju i intenzitetu bolova.

16. Tužitelj u podnesku od 16. siječnja 2026. očitujući se na nalaz i mišljenje sudskog vještak medicinske struke navodi da nema primjedbi na nalaz i mišljenje te da temeljem nalaza i mišljenja precizira pojedine vidove štete na način da potražuje za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.400,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.000,00 Eura, za duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti iznos od 1.000,00 eura, iz čega proizilazi da je smanjio tužbeni zahtjev koji se odnosi na neimovinsku štetu sa iznosa od 3.600,00 na iznos od 3.400,00 eura čemu se tuženik nije usprotivio radi čega je temeljem odredbe čl. 193. ZPP-a riješeno kao u točki II. izreke rješenja.

16.1. Nadalje u navedenom podnesku tužitelj navodi da za tuđu pomoć potražuje iznos od 300,00 eura (u tužbi zatražio iznos od 100,00 eura), da za troškove liječenja (kupovina sredstava protiv bolova) potražuje iznos od 90,00 eura i za trošak prijevoza na liječenje i sa liječenja na relaciji [adresa] i odlazak na fizikalnu terapiju u Dom zdravlja Županja potražuje iznos od 100,00 eura, navodeći da je tuženik tužitelju podmirio imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade koji dio tužbenog zahtjeva je tužitelj povukao.

16.2. S obzirom na gore navedeno proizilazi da je tužitelj izvršio preinaku tužbe u smislu odredbe čl. 191. ZPP-a povećanjem tužbenog zahtjeva što je sud dopustio temeljem odredbe čl. 190. st. 3. ZPP-a jer je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a tužitelj je navedenu preinaku izvršio nakon provođenja dokaza medicinskim vještačenjem. Nadalje s obzirom na gore navedeno proizilazi da je tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev i to u dijelu u kojem je potraživao naknadu štetu zbog izgubljene zarade, radi čega je riješeno kao u točki II. i III. izreke rješenja.

17. Tuženik u podnesku od 4. veljače 2026. navodi da osporava zaključak sudskog vještaka o intenzitetu i trajanju bolova u onom dijelu u kojem navedeni zaključci nisu kritički sagledani u odnosu na stvarno ponašanje i razinu aktivnosti tužitelja u razdoblju neposredno nakon ozljede, ukazuje da u nalazu i mišljenju sudski vještak navodi da je tužitelj 10. prosinca 2025. pregledan po fizijatru te da postoji diskretna oteklina desnog nožnog zgloba te bolnost pri forsiranoj inverziji, te da istoga dana, prilikom pregleda kod sudskog vještaka je zabilježeno je da se tužitelj žali na povremene bolove u desnom gležnju, osobito pri hodanju po neravnom terenu, što je u suprotnosti s povijesti bolesti od 26 ožujka 2024. kao i s nalazom i mišljenjem fizijatra od 28. svibnja 2024.

17.1. Nadalje tuženik u navedenom podnesku navodi da zaključak sudskog vještaka da nema dokaza da je tužitelj svojim eventualnim nepridržavanjem liječničkih uputa pridonio trajanju i intenzitetu bolova, da takav zaključak nije utemeljen na cjelovitoj ocjeni dokaza koji se nalaze u spisu, budući da se vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja nije očitovao o okolnostima koje proizlaze iz ponašanja tužitelja u razdoblju neposredno nakon ozljede i prije završetka liječenja što je vidljivo iz fotografija, a koje su od odlučnog značaja za ocjenu trajanja i intenziteta bolova, osporava nalaza i mišljenje u dijelu utvrđene potrebe za tuđom pomoći i njegom na strani tužitelja, navodeći da sudski vještak nije se očitovao o fotografijama koje se nalaze u spisu, a koje prikazuju tužitelja u razdoblju neposredno nakon ozljede kako se samostalno kreće, putuje i sudjeluje u turističkim i društvenim aktivnostima, bez vidljivih ograničenja i bez korištenja medicinskih pomagala i tuđe pomoći, i nadalje osporava zatražene troškove prijevoza radi liječenja pri tom se poziva na čl. 62. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, također osporava naknadu troškova liječenja u iznosu od 90,00 eura budući da za navedeni trošak tužitelj nije dostavio nikakve vjerodostojne dokaze, a potreba za istim je dovedena u pitanje s obzirom na činjenicu da se tužitelj u relevantnom razdoblju nesmetano kretao i boravio na turističkim destinacijama, što je nespojivo s navodima o potrebi uporabe analgetika.

17.2. Slijedom svega prethodno navedenoga, imajući u vidu da se tužitelj u razdoblju neposredno nakon ozljede, kao i tijekom samog liječenja, nije u potpunosti pridržavao preporuka o mirovanju i poštedi od opterećenja, već se slobodno kretao i putovao što nedvojbeno proizlazi iz fotografija u spisu te iz njegovog vlastitog iskaza, tuženik smatra da značaj navedenih okolnosti nije u dovoljnoj mjeri razrađen u obrazloženju nalaza i mišljenja sudskog vještaka.

18. Sudski vještak Vjekoslav Čuljak u svom očitovanju od 23. ožujka 2026., očitujući se na prigovor tuženika da se tužitelj u razdoblju neposredno nakon ozljede, kao i tijekom samog liječenja nije u potpunosti pridržavao preporuke o mirovanju i poštedi od opterećivanja već se slobodno kretao i putovao, naglašava da je nalaz i mišljenje donio na osnovi priložene medicinske dokumentacije, kliničkog pregleda tužitelja, te dugogodišnjeg iskustva u liječenje takvih ozljeda, te da njemu nisu poznate fotografije tuženika iz kojih tuženik zaključuje da se tužitelj nije liječio po preporukama liječnika, a i da su mu poznate na koje se poziva tuženik iste ne bi utjecale na njegov nalaz. Nadalje je naveo da za ligamentarnu ozljedu desnog gležnja preporuča se do 4 tjedna mirovanja (što ne znači da tužitelj cijelo vrijeme mora ležati, dozvoljeno je kretanje uz ortozu za gležanj s tim da u tom vremenskom periodu ozlijeđeni imaju bolove srednjeg do lakog intenziteta radi kojih uzimaju tablete protiv bolova.), stoga pretpostavlja da je tužitelj koristio u tom vremenskom periodu analgetike koji su mu umanjivali intenzitet bolova do te mjere da ih je on mogao tolerirati (naglasio je da prag tolerancije boli nije isti kod svih ljudi), vezano za zaostale tegobe u vidu bolova u desnom gležnju naročito na neravnom terenu, naveo je da su posljedica zaostalog instabiliteta u desnom nožnom zglobu te da nisu uzročno-posljedično vezani sa ponašanjem tužitelja tijekom liječenja nego sa zadobivenom ozljedom na radnom mjestu.

19. Umješač na strani tuženika u podnesku od 9. travnja 2026. očitujući se na nalaz i mišljenje kao i na dopunu nalaza ii mišljenja navodi da su isti proturječni stanju spisa, kao i samo sebi, radi čega prigovara na utvrđeno smanjenje životne aktivnosti tužitelja, pri tom se umješač pridružio primjedbama tuženika o tužiteljevom ne pridržavanju po preporuci liječnika da tijekom liječenja miruje kao i prigovoru da je tužitelj svojim ponašanjem tijekom liječenja pridonio duljini i trajanju fizičkih bolova.

20. Tuženik u podnesku od 16. travnja 2026. ponavlja dotadašnje primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke.

21. Sudski vještak Vjekoslav Čuljak prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu navodi da unatoč primjedbama tuženika i umješača na strani sa kojima je upoznat ostaje kod nalaza i mišljenja u cijelosti kao i kod očitovanja od 22. ožujka 2026., naglasio je da u medicinskoj dokumentaciji nije našao podatke da se tužitelj ne pridržava liječničkih uputa a što se tiče prilaganja fotografija, naveo je da isto ne može cijeniti, a iskustveno može reći da njegova ocjena o bolovima, strahu i tzv. pojačanim naporima u konkretnom slučaju ne odstupa po obimu u odnosu na druge njegove procjene kod istih i sličnih ozljeda.

21.1. Na pitanje tuženika vještak je naveo da priložene fotografije u sudskom spisu za njega kao sudskog vještaka medicinske struke nisu relevantne odnosno mjerodavne za izradu nalaza i mišljenja, te da on iz medicinske dokumentacije nije iščitao preporuku tužitelju da šeće, međutim ne isključuje mogućnost da je tužitelju u studenom 2024. liječnik kod kontrolnog pregled mogao i usmeno preporučiti šetnju jer je do tada od ozljede prošlo skoro 9 mjeseci, dalje je naveo da kod ozljeda kakve je zadobio tužitelj je preporuka da se 4-6 tjedana od ozljede započne sa rehabilitacijom, fizikalnom terapijom a samim time tada je dozvoljena veća pokretljivost u smislu opterećivanja nožnog zgloba uz zaštitnu ortozu ili steznik, te da mirovanje ne treba predugo trajati jer bi isto dovelo do kontra efekta u vidu smanjenja pokretljivosti i gibljivosti ozlijeđenog zgloba, vezano za primjedbu tuženika da raspolaže s fotografijama iz kojih je vidljivo da je tužitelj pet dana iza ozljede hodao bez pomagala sudski vještak je naveo da je tužitelj mogao pet dana iza ozljede hodati uz nošenje zaštitnog steznika i uz prisutnu bolnost u ozlijeđenom zglobu što je vjerojatno kupirao analgeticima, nadalje je naveo da moguće da u travnju 2024. ozlijeđena noga nije otjecala ali da je mogla otjecati u studenom 2025., te da je moguće da će mu periodično cijelog života dolaziti do otjecanja ozlijeđene noge u ozlijeđenom dijelu naročito nakon dužeg hodanja po neravnom terenu, stajanja, odnosno kod većeg opterećenja, a što je posljedica ozljeda koje je opisao te što je i dovelo do smanjenja životne aktivnosti kako ju je ocijenio, te je naveo da laički rečeno "zglob nije stabilan.

21.2. Sudski vještak je ostao kod ocjene tužiteljeve potrebe za tuđom pomoći jer ljudi nakon takve ozljede nisu u mogućnosti obavljati kućanske poslove, otići u nabavku te otići samostalno kod liječnika, ponovno je naveo da isključuje tužiteljev doprinos visini štete zbog svog ponašanja tijekom liječenja.

21.3. Na pitanje umješača na strani tuženika sudski vještak naveo je kao i ranije da je prag tolerancije na bol individualan te da smatra da je tužitelj cca mjesec dana nakon ozljeđivanja mogao se kretati uz korištenje steznika i uzimanje analgetika te smatra da tužitelj nije duže hodao u tom periodu te ga je npr. vjerojatno netko dovezao do neke lokacije gdje su nastale fotografije na koje se pozivaju tuženik i umješač na strani tuženika.

22. Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka medicinske struke, budući da je sudski vještak izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, obavio pregled tužitelja te se detaljno kako u nalazu i mišljenju, tako i dodatnom očitovanju te prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja iscrpno i detaljno očitovao o svim primjedbama na nalaz i mišljenje koje primjedbe je tom prilikom i otklonio uključujući i primjedbu na obim i visinu štete zbog tužiteljevog putovanja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

23. U konkretnom slučaju povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje je takve težine da opravdava dosudu pravične novčane naknade u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO/05. Fizičke boli, pretrpljeni strah i duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti su kriteriji (kvalifikatorne okolnosti) kojima se rukovodi sud prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade.

24. U skladu sa važećim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud je tužitelju priznao na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uvažavajući odredbu čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 63/08, 134/08, 78/15,– u daljem tekstu ZOO/05), te nalaz i mišljenje medicinskog vještaka, iznos od 3.400,00 eura.

24.1. Za kvalifikatornu okolnost pretrpljenih fizičkih bolova tužitelju je priznat iznos od 1.400,00 eura s obzirom da je trpio bolove jakog intenziteta 1-2 dana, bolove srednjeg intenziteta 7 dana i bolove lakšeg intenziteta 50 dana.

24.2. Za kvalifikatornu okolnost pretrpljenog straha tužitelju je priznat iznos od 1.000,00 eura s obzirom da je trpio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljeđivanja u trajanju od 5-10 minuta, potom sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan, sekundarni strah srednje jakog intenziteta 5 dana te sekundarni strah lakog intenziteta 20 dana.

24.3. Za kvalifikatornu okolnost smanjenja životne aktivnosti za obavljanje svakodnevnog posla priznat mu je iznos od 1.000,00 eura s obzirom da će morati ulagati dodatne napore za 5%.

25. Nadalje proizilazi osnovanim zahtjev za naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO/05. budući da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć od strane nekvalificirane osobe 2 sata dnevno mjesec dana za pomoć u kući, odlaske kod doktora, nabavke kućnih potrepština i sl., te je sud je tužitelju po slobodnoj ocjeni shodno odredbi čl. 223. ZPP-a priznao iznos od 240,00 eura (4,00 eura po satu pružene tuđe pomoći).

26. S obzirom na zadobivenu ozljedu sud je prihvatio kao istinit iskaz tužitelja da je imao izdatke tijekom liječenja zbog kupovine ortoze u iznosu od 60,00 eura te kupovine Deep Relifa gela u iznosu od 30,00 eura radi čega mu je po tom osnovu priznat zatraženi iznos od 90,00 eura uz primjenu odredbe čl. 223. ZPP-a.

27. Također je tužitelju priznat trošak putovanja radi liječenja na relaciji [adresa] i odlaska na fizikalnu terapiju u Dom zdravlja u [adresa] a iz medicinske dokumentacije proizilazi da je tužitelj obavio više kontrolnih pregleda u Vinkovcima te fizikalnu terapiju u [adresa] što je zasigurno iziskivalo troškove prijevoza za koje temeljem odredbe čl. 62. st. 2. ZOZO-a nema pravo na naknadu kao osigurana osoba po kojim odredbama se priznaju troškovi prijevoza koji su udaljeni 50 i više kilometara od adrese prebivališta. Temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a za ovaj vid štete mogao mu se dosuditi zatraženi iznos od 100,00 eura.

28. Sud je tužitelju dosudio zateznu kamatu na neimovinsku štetu od dana podnošenja tužbe temeljem čl. 1103. ZOO/05, a po stopi određenoj čl. 29. st. 2. i 8 Zakona o obveznim odnosima.

29. U odnosu na imovinsku štetu zatezna kamata teče od dana presuđenja temeljem odredbi čl. 1086. ZOO-a jer je od tada poznat iznos koji je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5., budući da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

30.1. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to na ime sastava tužbe, za što mu se temeljem odredbe Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 u daljem tekstu Tarifa) mogao priznati iznos od 100 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 16. rujna 2025., 13. studeni 2025. i 26. svibnja 2026. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari, za što se temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova za svako ročište,

30.2. Nadalje priznat mu je trošak sastava podnesaka od 29. siječnja 2025. u kojem se očitovao na odgovor na tužbu, za što mu se temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova, trošak sastava obrazloženog podneska od 16. siječnja 2026. u kojem se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, za što mu se temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova, te mu je priznat trošak sastava dopisa od 6. svibnja 2025. za što mu se temeljem Tbr. 8. toč. 4. Tarife mogao priznati zatraženi iznos od 25 bodova, što ukupno iznosi 625 bodova.

30.3. S obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura parnični trošak tužitelja s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku iznosi 1.562,50 eura s uključenim PDV- om.

30.4. Nadalje tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 400,00 eura, što ukupno iznosi 1.962,50 eura.

30.5. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a tužitelju je na dosuđeni parnični trošak dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja odluke s obzirom da je postavio zahtjev za dosudom zatezne kamate na parnični trošak.

U Županji, 1. srpnja 2026.

Sudac

Anica Pastović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Žalba se predaje putem ovog suda.

Obavijest:

1. Neda Brčić, odvjetnica u Vinkovcima,

2. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1,

3. Krešimir Ćurković, odvjetnik u Zagrebu.