Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž-782/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Požar kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i VO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 21310 Stanići, obojica zastupani po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetniku iz odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri d.o.o. protiv protustranke MO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Bepu Marušiću, odvjetniku u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, u povodu žalbe protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1- 373/2017-105 od 8. travnja 2026., dana 1. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-373/2017-105 od 8. travnja 2026. u pobijanim točkama II. i III. izreke
II. Točka I. izreke nije pobijana žalbom te ostaje neizmijenjena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke utvrđeno je da je povučen prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice u odnosu na obiteljsku kuću smještenu u [adresa] anagrafske oznake [adresa], točkom II. izreke razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina stranaka označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to 17. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-16) stan 2, dvosobni stan na prvom katu označen br. 2, površine 68,60 m2 s pripadajućom drvarnicom br. 2, anagrafske oznake [adresa], civilnom diobom - prodajom i podjelom dobivene cijene razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka svakome po 1/3 dijela, dok je točkom III. izreke naloženo protustranci naknaditi predlagateljima trošak postupka u iznosu od 398,71 EUR.
2. Protustranka rješenje pobija u dijelu iz točke II. i III. izreke iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne Novine“ broj 70/19 uz izuzetke propisane stavkom 2. i 3. istog članka i na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
– „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. istog članka
- dalje u tekstu: ZPP), koji se u vanparničnim postupcima primjenjuje na temelju paragrafa 21. stavak 1. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje u tekstu: ZSVP) i na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91). Predlaže drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet postupka je razvrgnuće suvlasništva na nekretnini opisanoj u točki II. izreke pobijanog prvostupanjskog rješenja, u naravi dvosobni stan na prvom katu površine 68,60 m2 s pripadajućom drvarnicom br. 2, u [adresa] u [adresa].
6. Prvostupanjski sud je, polazeći od činjenice da su predlagatelji i protustranka temeljem nasljeđivanja iza zajedničkog oca upisani zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine svaki u 1/3 dijela, te prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke (koji nalaz su predlagatelji prihvatili u cijelosti, dok se protustranka nije očitovala na isti) da nije moguća geometrijska dioba predmetnih nekretnina sukladno suvlasničkim omjerima stranaka, kao i imajući u vidu da stranke tijekom postupka nisu postigle sporazum oko eventualne civilne diobe isplatom ili dobrovoljnom prodajom, primjenom odredbe čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 i 81/2015 – dalje u tekstu: ZV), odredio razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine civilnom diobom – prodajom na sudskoj dražbi.
7. Protustranka u žalbi navodi da joj je prvostupanjski sud nezakonito uskratio mogućnost raspravljanja u postupku, a nije niti proveo dokaz saslušanjem stranaka na okolnost usmenog dogovora da se stan ne prodaje. Ističe da u stanu stanuje te da bi razvrgnućem izgubila pravo na dom.
8. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11.
13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
9. Ispitujući na taj način rješenje u pobijanom dijelu, kao i postupak koji mu je prethodio, ocjena ovoga suda je da nije ostvarena ni jedna od bitnih povreda na koje ovaj sud povodom žalbe pazi po službenoj dužnosti.
10. Vezano za žalbene navode protustranke da joj je prvostupanjski sud nezakonito uskratio mogućnost raspravljanja u postupku, valja istaknuti da je protustranka bila uredno zastupana po punomoćniku odvjetniku, koji je pristupio na dva sudska ročišta te je oba puta predložio odgodu ročišta radi mogućnosti dogovora između stranaka. Pritom je, iako je protustranka u ranijem tijeku postupka bila pozivana putem oglasne ploče suda (jer je dostave poziva izbjegavala na sve načine), njezin punomoćnik imao mogućnost nakon predaje punomoći izvršiti uvid u spis te u sve ranije poduzete parnične radnje, odnosno razgledati sva pismena, pa i prigovoriti nalazu, što nedvojbeno nije učinio. Stoga se u ovom stadiju postupka ne može prihvatiti navod protustranke o greškama u dostavi, a prvostupanjski je sud istoj omogućio raspravljanje, te su žalbeni navodi protustranke kojima ističe bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a neosnovani.
11. Nadalje, iznesenim žalbenim razlozima protustranka nije dovela u sumnju pravilnost činjeničnog stanja na kojem prvostupanjski sud temelji odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina civilnom diobom i način diobe, pri čemu isti niti u žalbi niti tijekom postupka ne pobija utvrđenje prvostupanjskog suda , utemeljeno na rezultatima provedenog vještačenja, da geometrijska dioba predmetne nekretnine (dvosobnog stana) nije moguća. U takvom slučaju, a u nedostatku valjanog sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća, sud je pravilno, sukladno članku 50. stavka 4. ZV, odlučio da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladni način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.
12. Naime, odredbom čl. 50. st. 1. ZV propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, kao i pravom na razvrgnuće isplatom koje je imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Kako iz stanja spisa proizlazi da stranke u ovom predmetu nisu postigle sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, kraj činjenice da prema stanju spisa suvlasnički dijelovi stranaka nisu sporni i da je provedenim dokazima utvrđena nemogućnost geometrijske podjele predmetne nekretnine, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odredio civilno razvrgnuće.
13. U tom kontekstu saslušanje stranaka nije bilo potrebno jer, sve i da je postojao neki usmeni dogovor između braće (kako protustranka tvrdi „da se stan ne prodaje“), isti se ne može tretirati kao valjani sporazum stranaka o načinu razvrgnuća, niti može promijeniti odluku prvostupanjskog suda u konkretnom izvanparničnom postupku.
14. Konačno, vezano za navode u žalbi da protustranka u stanu stanuje te da bi razvrgnućem izgubila pravo na dom, ističe se da se suštinski radi o prigovoru povrede čl. 8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (NN - Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06, dalje: Konvencija), prema kojemu svatko ima pravo na poštivanje svog doma, a javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu to nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala i radi zaštite prava i sloboda drugih. Pritom, da bi došlo do primjene čl. 8 Konvencije, nije nužno neposredno pozivanje na sadržaj toga članka, ali je potrebno da se iznesu činjenični navodi iz kojih proizlazi obveza suda da razmotri i primjenu te odredbe Konvencije.
15. Odredbom čl. 352. ZPP propisano je da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, a ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula neki materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, ona taj prigovor ne može iznijeti u žalbi.
16. U prvostupanjskom postupku niti protustranka niti njezin punomoćnik nisu istaknuli da bi protustranka dovoljnim i kontinuiranim vezama upravo s predmetnom nekretninom razvila takve subjektivne veze da bi samo i jedno tu nekretninu smatrala svojim domom, pa navedeno primjenom čl. 352. ZPP-a ne mogu (ni činjenično ni u formi prigovora) učiniti niti u žalbi, slijedom čega se na navedeno ne treba osvrtati niti ovaj drugostupanjski sud. No ipak, neovisno o navedenom, valja istaknuti i ukazati da protustranka za svoj suvlasnički omjer dobiva iznos koji će se postići u postupku razvrgnuća (prema nalazu to je samo za stan barem 228.000,00 EUR, a očekivano i značajno više), kao i da stranke imaju u suvlasništvu još nekretnina za diobu (procjena vještaka je da se u pogledu kuće u [adresa], Tice 1/34 radi o vrijednosti od 1.308.583,41 EUR), što znači da protustranka neće biti ostavljena bez naknade za svoj dio suvlasničkog omjera i neće biti lišena svoga prava da i na ostalom dijelu ostavinske mase ostvaruje svoja nasljedna prava, slijedom čega je u takvoj situaciji pozivanje na pravo na dom neosnovano te nije niti bilo potrebno provoditi test razmjernosti (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev-2317/2019 od 25. kolovoza 2021.)
17. Kako je ispitivanjem pobijanog rješenja utvrđeno da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, a niti neku drugu bitnu povredu na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, kao i da je odluka zasnovana na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, to je valjalo žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.
18. Točka I. izreke nije pobijana žalbom te ostaje neizmijenjena.
U Varaždinu 1. srpnja 2026.
Sutkinja
Ivana Požar
