Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Stalna služba u Ivancu
Ivanec, Ul. ak. Mirka Maleza 3
Poslovni broj: Psp-18/2023-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, po sucu Draženku Jakopoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Zlatku Žuliću, odvjetniku u Ivancu, protiv tuženika ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Andreji Fosin, odvjetnici u Varaždinu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19.svibnja 2026. godine, kojoj su bili nazočni tužiteljica, tuženik, punomoćnik tužiteljice Zlatko Žulić i punomoćnica tuženika Andreja Fosin, te sukladno odredbi članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku - objave presude dana 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ŠG koji glasi:
" I. Tuženik ŽG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao je tužiteljicu ŠG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem i mirnom posjedu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica Borovje od 476 m2, upisana u p.l. broj: 233 k. o. [katastarska općina], na način da je dana 27. srpnja 2023. godine, srušio ogradu koja se sastojala od 5 drvenih stupova, svaki visine 1,5 m, te žičanog pletiva u duljini od cca 10 metara, označene u skici izmjere mjerničkog vještaka Bojana Škvorc, dipl. ing. geod. iz Ivanca, od 27. studeni 2023. godine, točkama D,E,F,G i H, te je na liniju prikazanu u skici izmjere crtkanom zelenom linijom, postavio 12 metalnih stupova sa razvučenim žičanim pletivom označenih u skici izmjere brojkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12, pa se tuženiku zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje, te mu se ujedno nalaže da makne 12 metalnih stupova i razvučeno žičano pletivo, i uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, u roku od 8 dana.
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročene parnične troškove, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena, u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe. " - kao neosnovan.
II. Tužiteljica je dužna tuženiku naknaditi prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 875,00 EUR (slovima: osam sto sedamdeset pet eura), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda u kojoj navodi da je izvanknjižna vlasnica i posljednja mirna posjednica nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica Borovje od 476 m2 upisana u p. l. broj: 233 k. o. [katastarska općina], a koju je naslijedila iza pok. supruga JG temeljem Rješenja o nasljeđivanju od dana 16. rujna 2021. godine, posl. broj:
O.190/2021-6, UPP-OS. Ivanec-406/2021. Javnog bilježnika Nade Šagi- Belcar iz Ivanca, da je tuženik vlasnik i posjednik susjedne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica Purga od 1307 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tuženik dana 27. srpnja 2023. godine u [adresa] na dijelu njene nekretnine bez ikakvoga povoda i znanja tužiteljice, srušio ogradu koju su postavili još njezini preci prije više od 20 godina, koja se sastojala od 5 drvenih stupova, svaki visine 1,5 m, te žičanog pletiva u duljini cca 10 metara i koja je ograda oduvijek dijelila njezin posjed i posjed tuženika, odnosno njihovih prednika, da je tuženik poslije rušenja ograde još i neovlašteno ušao oko 1,5 metara na njezinu nekretninu, da ju je tuženik svojim činom samovlasno smetao u njezinu posljednjem i mirnom posjedu nekretnina, pa podnosi ovu tužbu s prijedlogom sudu donese rješenje da ju je tuženik smetao u posljednjem i mirnom posjedu nekretnine na način da je srušio ogradu te ušao na njezinu nekretninu pa da tuženiku zabrani svako takvo i tome slično smetanje, naloži uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka.
1.1. Tužiteljica se u podnesku os 11.10.2023. godine ( list 19-20 spisa) očitala na odgovor na tužbu tuženika od 25.rujna 2023. godine.
1.2. Tužiteljica je u podnesku od 8.10.2025. godine (list 49-50 spisa) sukladno vještačkom nalazu mjerničkog vještaka Bojana Škvorc sredila i precizirala tužbeni zahtjev.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 12 spisa spisa) osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, navodi da ograda o kojoj govori tužiteljica je ograda koju je postavio tuženikov djed AG na nekretnini tuženika i koja ne postoji još od 2013. godine, da je postavio ogradu na dijelu svoje nekretnine s time da se još i odmaknuo od stvarne linije posjedovanja kakva je bila posljednjih 40 godina i kako su to prije tuženika koji nekretninu posjeduje samostalno od 2013. godine kada mu je umrla baka PG, da su istu prethodnih godina posjedovali njegova baka PG i djed AG, te je priložio četiri fotografije koje prikazuju lice mjesta iz kojih fotografija je vidljivo i posjedovanje i različite kulture koje se nalaze na susjednim česticama, tako da nema nikakvog govora o smetanju posjeda od strane tuženika na nekretnini tužiteljice, da je ograda je postavljena u skladu sa katastrom iako je stvarna linija posjedovanja bila na način da su tuženik i njegovi prednici nekretninu posjedovali i preko linije katastra, a da se sa postavljanjem ograde pomaknuo čak i više na svoju česticu, te da se tužba i tužbeni zahtjev ukazuje potpuno neosnovanim.
2.1. Tuženik je je u podnesku od 12.12.2024. godine (list 46 spisa) naveo da nema prigovora na primio nalaz vještaka Bojana Škvorca.
3. U dokaznom postupku sud je proveo očevid na licu mjesta, izvršio uvid u Vještački nalaz stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove Bojana Škvorca, dipl. ing. geod. od studeni 2023. godine (list 34-39 spisa), saslušao svjedoke HG (list 53 spisa), RG (list 54 spisa), ŽG ĆG (list 54–55 spisa), OG (list 57–58 spisa), ŽG ŠGF (list 58 spisa) i JG (list 59–60 spisa), te tužiteljicu JG ŠG (list 60 spisa) i tuženika ŽG ČG (list 60–61 spisa).
4. Očevidom na licu mjesta u [adresa] sud je utvrdio da je nekretnina tužiteljice u naravi oranica a nekretnina tuženika kuća, dvor i oranica, da se nekretnine pružaju smjerom sjever – jug, time da su položene prema južnoj strani, na poziv suda tužiteljica pokazuje gdje su bili drveni stupovi i žičana ograda i na krajnjem sjevernom dijelu nekretnine gdje je žičana ograda bila vezana za željezni stup, gledajući od smjera sjever prema jugu i označena su mjesta gdje su se nalazila pet drvenih stupova (koji će biti prikazani u skici mjerničkog vještaka), na krajnjem sjevernom dijelu nekretnine tužiteljice i tuženika nalazi se kamena betonska škarpa (koja će biti prikazana u skici mjerničkog vještaka) a prema navodu tuženika ista je sagrađena prije 9 – 10 godina, po cijeloj dužini nekretnine tužiteljice i tuženika sud je našao žičanu ogradu na 12 željeznih stupova (koja će biti prikazana u skici vještaka), tužiteljica je prilikom uredovanja pokazala i mjesto gdje se nalazio stup (biti će prikazano u skici mjerničkog vještaka) na pravcu ostalih stupova, tuženik je na svojoj nekretnini pokazao dva udubljenja za koje navodi da su nastala nakon što su se srušile voćke i pokazuje mjesto koje je pokazala tužiteljica navodeći da se ranije nalazio drveni stup i da je na tom mjestu bila jabuka koja je srušena, a metalni dio koji je u tom udubljenju da je ostatak stare brajde, nekretnina tužiteljice je obrasla u travu, a nekretnina tuženika po dužini uz nekretninu tužiteljice je oranica na kojoj su voćke i par crnogoričnih stabala, te je nepokošena kao i nekretnina tužiteljice, na poziv suda tužiteljica je pokazala na krajnjoj južnoj strani svoje nekretnine mjesto gdje se nalazila međašna oznaka , budući da ispod petog stup gledajući u smjeru sjever – jug nije bilo ograde, tuženik navodi da je zadnja košnja trave bila u 7 – 8 mjesecu do ograde koja je postavljena, željezni stupovi sa žičanim pletivom, iza zadnjeg stupa sa metalnim pletivom na sjevernoj strani nalaze se isprepletene žice, time da na krajnjoj južnoj strani između 11. i 12. stupa nema žičanog pletiva nego su samo žice. Sud je prilikom uredovanja našao jedan drveni kolac na polovice dijela nekretnine stranaka koji je oko 20 - 30 cm od žičane ograde za kojeg tuženik tvrdi da ga je postavio i da predstavlja mapalnu međašnu liniju, te navodi da je u liniji postavljen kolac na krajnjem dijelu nekretnine sjeverno i krajnjem južnom dijelu nekretnine , ali te kolce prilikom uredovanja sud nije zatekao, tuženik napominje da je sam izvršio mjerenje i da je sam postavio međašnu liniju, da je to bilo prije otprilike dvije godine i da je do te linije uživao svoju nekretninu na način da je istu kosio.
4.1. Mjernički vještak Bojan Škvorc u svojem iskazu naveo je, da je nakon obilaska terena, i uvida u kat. plan k. o. [katastarska općina] identificirao nekretnine tužiteljice i tuženika , da je uz pomoću geodetskog uređaja obavio sva potrebna mjerenja kako bi mogao u skici izmjere prikazati sve detalje, tj. 12. metalnih stupova sa razvučenim žičanim pletivom, 5 drvenih stupova prema pokazivanju tužiteljice, jedan metalni stup i liniju do koje je tužiteljica kosila svoju parcelu, time da će posebno biti prikazan dio koji je bio neograđen i dio na kojem se nalazila žičana ograda između pet drvenih stupova vezanim sa jednim metalnim, da će u skici izmjere biti prikazane i dvije rupe od voćki, time da će skica izmjere biti napravljena na podlozi katastarskog plana, tj. biti će prikazana linija međe prema kat. planu kao i linija do koje je tužiteljica uživala svoju nekretninu, a da će svi ti detalji biti prikazani i na fotografijama.
5. Uvidom u vještački nalaz sa skicom izmjere i fotografijama stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove Bojana Škvorca od od 8.12.2024. godine (list 34–39 spisa) sud je utvrdio da je vještak na sudskom očevidu održanom dana 27.11.2023. godine identificirao nekretninu tužiteljice čkbr. [katastarska čestica] i tuženika čkbr. [katastarska čestica] obe u k. o. [katastarska općina], da je međašnu liniju između nekretnina stranaka prema službenom katastarskom planu u skici izmjere prikazao plavom linijom i označio slovima A – B, da na istoj liniji na terenu nisu zatečene međašne oznake, da je linija koju je tužiteljica pokazala kao liniju do koje je ona uživala (kosila) svoju nekretninu u skici izmjere prikazao crvenom crtkanom linijom koja je označena slovima C - D – E – F – G –H – I, da je u točci C na terenu zatečen metalni stup, a u točkama koje su obilježene slovima D, E, F, G i H prema navodima tužiteljice da su bili postavljeni drveni stupovi između kojih je bilo razvučeno žičano pletivo (drveni kolci nisu zatečeni u tim točkama kao ni u točci koja je obilježena slovom I), u točkama koje su u skici izmjere obilježene slovima J i K na terenu su zatečene rupe u kojima su prema navodima tužiteljice bile voćke, da su brojkama 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 – 8 – 9 – 10 – 11 – 12 u skici izmjere označen je položaj 12 metalnih supova, između svih stupova na terenu je zatečeno razvučeno žičano pletivo, osim između stupova koji su označeni točka 11 – 12, a linija u skici izmjere prikazana je crtkanom zelenom linijom, da je zakrivljenom rozom linijom koja je u skici izmjere obilježena slovima D – L prikazan položaj kamene škarpe koja je zatečena na terenu, te da su svi snimljeni detalji koji su prikazani na skici izmjere, prikazani i na fotografijama sa lica mjesta.
6. Svjedok SG u svojem iskazu (list 53 spisa) naveo je da nema neposrednih saznanja glede uživanja predmetnih nekretnina od strane tužiteljice i tuženika, te njegov iskaz sud nije uzeo u obzir prilikom odlučivanja u ovom predmetu.
7. Svjedok NG u svojem iskazu (list 54 spisa) naveo je, da mu je poznato da je postojala ograda koju je sa tuženikom srušio kad su čistili nekretninu tuženika koju je on dobio od svog djeda, da prilikom tih radova nije bilo nikakvih primjedbi od strane međaša te je nekretnina tužiteljice bila zapuštena, da je sudjelovao u izgradnji nove ograde i se prilikom izgradnje nove ograde tuženik još pomaknuo u svoju nekretninu, da mu je poznato da tužiteljica tvrdi da je ograda postavljena na njezinom a znam da je bila međašna oznaka koju je tužiteljica maknula, da je ograda od sjevera prema jugu postavljena od točke A – B i označena brojkama od 1-12, a prema južnoj strani da je ograda zamaknuta u nekretninu tuženika, da je nekretninu tuženika čistili sa tuženikom svaka 2-3 tjedna kad bi dolazili s terena, a nekretnina tužiteljice da je bila zapuštena i da su nekad znali i njezinu nekretninu pokositi do metar, da ne ide raslinje na nekretninu tuženika , a da je tužiteljica počela svoju nekretninu uređivati kad je dobila prijavu od Grada Lepoglave , da je tužiteljica svoju nekretninu kad ju je počela čistiti čistila do ograde stare, a to je linija u skici označena A–B odnosno u južnom dijelu zamaknuto u nekretninu tuženika , prikazana brojkama 1 – 12, te da preko te linije tužiteljica nije čistila svoju nekretninu , da je stara ograda išla smjerom sjever – jug od točke A na sjeveru pa do točke 5. prema jugu, a ispod toga da su bile jabuke i voćke,
te da do sada nikada nije bilo sporova glede predmetne nekretnine.
8. Svjedok ĆG u svojem iskazu (list 54–55 spisa) naveo je, da je na nekretnini tuženika postojala stara ograda koju je postavio djed tuženika i ista je išla od sjevera prema jugu, ali ne do kraja parcele i bila je na nekoliko drvenih stupova, a ispod toga da su dalje prema jugu bile voćke, da je ograda maknuta negdje 2012. – 2013. godine kad se tuženik doselio na ovu adresu gdje danas živi, da nije sudjelovao prilikom postavljanja nove ograde od strane tuženika, da mu je poznato da su parcelu tuženika kosili tuženik i NG, a da nekretnina tužiteljice nije bila održavana i da je tužiteljica sa održavanjem počelo tek kada je dobila opomenu od Grada, da je tuženik kosio i dio nekretnine tužiteljice koja je bila zapuštena kako na njegovu nekretninu ne bi dolazilo raslinje s nekretnine tužiteljice , te da nikada između prednika tuženika i tužiteljice nije bilo sporova.
9. Svjedok OG ŠGF u svojem iskazu (list 57–58 spisa), naveo je da nema saznanja da li je ograda postavljena na međi ili mimo međe, zna samo da je na krajnjem južnom dijelu nekretnine stranaka bio betonski stupić koji je postavljen negdje 1968. kad je bilo avionsko snimanje, da je isto takav između njega i tužiteljice, da mu je poznato da je ranije postojala ograda između nekretnina stranaka, prema vrhu, odnosno prema sjevernoj strani nekretnine stranaka od drvenih stupova i žičanog pletiva, da je još za života supruga tužiteljice postojala ograda od drvenih stupova i žičanog pletiva, da nema saznanja tko bi srušio tu drvenu ogradu, da je vidio u zadnje vrijeme da je svoju nekretninu kosila tužiteljica a isto je tako svoju nekretninu da je kosio tuženik kad je bila visoka trava uz među, da je ogradu na drvenim stupovima i pletivom postavio djed tuženika, ali ne zna koje godine, da je tuženik kosio visoku travu i to je kosio na nekretnini tužiteljice uz među, oko jedan metar, a razlog je bio jer je nekretnina tužiteljice bila zapuštena pa se skupljala gamad, te da je ograda još bila dok je bio živ djed od tuženika.
10. Svjedok IG u svojem iskazu (list 58 spisa) navela je, da se ne sjeća godine kad je ova ograda sa metalnim stupovima i žičanim pletivom postavljena ali zna da je to postavio tuženik i da mu je prilikom postavljanja ograde pomagao NG, da se 20212 – 2013. sa tuženikom doselila u kuću njegovog djeda i bake i da je postojala ranije stara ograda koju je postavio djed tuženika, da je tuženik redovno čistio nekretninu koju je dobio nasljedstvom te da nikada do sada nije bilo nikakvih sporova između stranaka , da je tuženik redovno kosio nekretninu, da je znao počistiti i pokositi nekretninu tužiteljice, da je razlog bio jer tužiteljica nije svoju nekretninu održavala, da ju je tek počela održavati kad je bila prijavljena na Grad Lepoglavu.
11. Svjedok JG u svojem iskazu (list 59–60 spisa) u svojem iskazu navela je da znam da je nekad bila stara ograda ali točno da ne može reći kuda se protezala, da je ogradu postavio navodno djed tuženika, da se kosilo od strane njenog oca do ograde, a iza ograde da su kosili preci tuženika, da zna da je 2023. g. maknuta stara ograda i postavljena nova ograda, ali da se ne može izjasniti da li je nova ograda išla po liniji stare ograde ili je izmaknuta u nekretninu tužitelja ili tuženika, da je stara ograda bila još za života njenog oca, a nova da je postavljena poslije njegove smrti, da je košnja od strane tužiteljice bila do stare ograde, a stara ograda da je išla do polovice nekretnine stranaka i to od sjeverne strane pa prema južnoj strani odnosno od točke A prema točki B , te da nikada nije bilo nikakvih sporova između mojih roditelja i predaka tuženika.
12. Tužiteljica ŠG u svojem iskazu (list 60 spisa) navela je predmetna nekretnina kupljena 1982. godine od FG, da nekretnina koja međaši s nekretninom koju je kupio njen suprug je kupljena od strane djeda tuženika te su se dogovorili gdje će biti međa i zajedno su postavili ogradu, da su na gornjem dijelu parcele postavili željezni stup za kojeg su zavezali žicu, da su na imali kukuruz i druge plodove, da je iza ograde bila djetelina koju je kosio prednik tuženika, i da su uživali do ograde, a prednici tuženika iza ograde i nikada nije bilo nikakvih sporova da je došlo do tužbe kada je tuženik izgradio ogradu i ušao je u njenu parcelu od 1,60 metara, da ograda nije išla po cijeloj nekretnini već od gore prema dolje i da je bilo šest stupova, da je ograda bila postavljena linijom skice C – D – E – F – – G – H i da je međa bila u produžetku do točke I skice , da kad je tuženik postavio ogradu da je posadio i dva bora, visine 20 cm i da joj je postavljenjem nove ograde zatvorio put na moju nekretninu, da je stara ograda srušena 2023. godine, a nova ograda da nije postavljena pravcem kojim je išla stara ograda, da je nova ograda postavljena odmah nakon što se uklonila stara, da su međaši postojali ranije ali prilikom kopanja i asfaltiranja cesta da su isti uklonjeni i to od strane najvjerojatnije onoga koji je s bagerom kopao za cestu, da je tuženik kad je kosio svoju nekretninu kosio i dio njezine nekretnine iza ograde budući da ona svoju nekretninu nije kosila.
13. Tuženik IG ŽG u svojem iskazu (list 60–61 spisa) naveo je predmetnu nekretninu kosio s kolegom RG koji je ovdje bio kao svjedok od 2011. – 2012. pa na ovamo, da je u to vrijeme je postojala ograda koja je bila u trošnom stanju, da se kosilo do ograde, da tužiteljica nije kosila svoju nekretninu koja je bila zapuštena i na kojoj je raslo trnje znao pokositi metar iza ograde po nekretnini tužiteljice , da na sjevernoj strani nekretnine ne može reći da li je bila međašna oznaka, ali na južnoj strani da je bio betonski stupić i drveni, te misli da je to bilo postavljeno od strane njegovog djeda i supruga tužiteljice, da do ovog spora između stranaka sporova nikada nije bilo, da je 2013. godine maknuo staru ogradu, da je bilo 5 – 6 drvenih stupova i pletivo, da je novu ogradu koja, je zatečena prilikom vanjskog uredovanja suda, postavio sa RG 2023. godine, a pravac ove ograde je bio pravac stare ograde time da je zamaknuta u moju nekretninu, da je stara ograda išla od sjevera prema jugu na 5 – 6 drvena stupa s pletivom, a novu ogradu da je postavio po cijeloj dužini između nekretnine tužiteljice i njegove nekretnine.
14. Odlučujući o tužbenom zahtjevu, sud je imao u vidu članak 20. stavak 1. i stavak 2. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 94/17, dalje – ZV) prema kojem je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Dakle, posjed uživa pravo na zaštitu ako je smetan nečijim činom koji je poduzet samovlasno, odnosno ako onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlaštenje, tj. dozvolu, pristanak posjednika.
15. Također je sud imao u vidu i članak 22. ZV, prema kojem je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastavnom smetanju, bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvo društvenom, javnom ili sl. interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
16. Čin smetanja posjeda je akt neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju, te se uspostavlja novo izmijenjeno posjedovno stanje, faktična vlast dosadašnjeg posjednika nestaje ili se smanjuje, odnosno biva ograničena, a uspostavlja se nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja. Sam čin smetanja je izvršavanje faktične vlasti, odnosno to je voljni čin i može biti poduzet kao određena radnja, koja može biti učinjena i riječima, odnosno verbalnom zabranom.
17. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tuženika, budući da su njegov iskaz potvrdili svjedoci NG, FG JG, OG ŠGF i ŠGF ĆG, kao i sama tužiteljica glede postojanja stare ograde koju su postavili sada pok. suprug tužiteljice i djed tuženika. Isto tako svjedoci NG, OG ŠGF i ŠGF potvrdili su navod tuženika da je tuženik prilikom održavanja svoje nekretnine pokosio oko 1 metar i nekretnine tužiteljice, iz čega sud zaključuje da tužiteljica očito sama nije sigurna za međašnu liniju između svoje nekretnine i nekretnine tuženika, jer površina između međe koju je pokazala tužiteljica i mapalne međe, odnosno linije na kojoj je nova ograda nije zanemariva, a što je vidljivo iz skice mjerničkog vještaka. Konačno nova ograda je postavljena je od strane tuženika zapadnije od linije koju je kao među pokazivala tužiteljica, ali ista se ne poklapa sa mapalnom međašnom linijom, već je istočnije u odnosu na mapalnu liniju, što je vidljivo u skici mjerničkog vještaka. Za napomenuti je i to da prilikom uredovanja sud nije našao udubljenja od drvenih stupova (stare ograde) na liniji C – D – E – F – G – H, na kojoj liniji se nalazila stara ograda po tvrdnji tužiteljice, a što je vrlo bitno u ovome postupku . Brojkama od 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 – 8 – 9 – 10 – 11 – 12 u skici izmjere prikazana je nova ograda na metalnim stupovima sa žičanim pletivom i ista je ravna od točke 1 – 12, odnosno nova ograda zadržava pravac stare ograde od sjevera pa prema jugu, a što je vidljivo i u skici mjerničkog vještaka.
18. Sud nije prihvatio dio iskaza tužiteljice u kojem navodi da je tuženik prilikom izgradnje nove ograde ušao u njezinu nekretninu 1,60 metara, jer to nije ničim dokazala, kao ni dio iskaza u kojem navodi da tuženik nije postavio novu ogradu prema liniji stare ograde u skici označeno slovima C – D – E – F – G – H skice, već da je novo postavljena ograda zamaknuta na liniju u skici označenu brojevima od 1 – 12 skice, jer ni taj navod nije dokazala tijekom postupka.
18.1. Tužiteljica također napominje da joj je postavljenjem nove ograde tuženik zatvorio put na njenu nekretninu sa javnog puta, o čemu sud nije raspravljao jer nije predmet ove tužbe.
19. Dakle, analizom svakog dokaza posebno, kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je utvrdio da tuženik nije smetao tužiteljicu u posljednjem i mirnom posjedu njezine nekretnine čkbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u k. o. [katastarska općina], na način da je srušio ogradu koja se sastojala od 5 drvenih stupova (svaki visine 1,5 m sa žičanim pletivom) u duljini od cca 10 metara i postavio novu ogradu od 12 metalnih stupova sa razvučenim žičanim pletivom, te je sud stoga tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti odbio i donio odluku kao u izreci.
20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.), te je sud tuženiku priznao i dosudio ukupne troškove postupka u iznosu od 875,00 EUR, a koji troškovi se odnose na trošak jednokratne nagrade (četiri radnje) za prvostupanjski postupak po tužbi punomoćniku tuženika za zastupanje u iznosu od 500,00 EUR, za zastupanje po punomoćniku na ročištu dana 2.3.2026. godine u iznosu od 100,00 EUR, za zastupanje po punomoćniku na ročištu dana 19.5.2026. godine u iznosu od 100,00 EUR i trošak PDV 25 % u iznosu od 175,00 EUR (na iznos od 700,00 EUR), a koji troškovi su prema mišljenju suda bili nužni za vođenje ovog postupka i isti su odmjereni prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023).
Ivanec, 1. srpnja 2026.
Sudac
Draženko Jakopović
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave pisanog prijepisa rješenje. Žalba se podnosi ovoj Službi, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.
Dostaviti:
1. Zlatko Žulić, odvjetnik u Ivancu
2. Andreja Fosin, odvjetnica u Varaždinu
