Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-5648/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog JG, kao odgovorne osobe Hrvatske radiotelevizije - HRT, zbog prekršaja iz članka 443. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ broj: 120/16. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja, Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, Uprave za politiku javne nabave, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-18336/2025 od 2. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja, Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, Uprave za politiku javne nabave, te se ukida pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni JG, kao odgovorna osoba Hrvatske radiotelevizije - HRT, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen je od optužbe, da bi počinio prekršaj iz članka 443. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o javnoj nabavi, s obrazloženjem da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
2. Istom presudom određeno je da, na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako proizlazi iz sadržaja iste, žaleći se zbog oslobođenja od optužbe te navodeći kako je u optužnom prijedlogu navedeno da se predmetne usluge tehničke podrške i grafičkog dizajna koje su se nabavljale Ugovorom br. 273/21 ne bi mogle okarakterizirati kao usluge programskog materijala u smislu Direktive 2010/13/EU te stoga ne predstavljaju izuzeće od promjene Zakona o javnoj nabavi, u smislu odredbe članka 30. stavka 1. točke 2. istog Zakona. Također, tužitelj ističe kako su uz optužni prijedlog priložene kao dokaz i kopije predmetnih narudžbenica i računa iz kojih je vidljivo koju točno konkretnu uslugu je okrivljenik na temelju svake od nabrojanih narudžbenica nabavio po predmetnom ugovoru, a sve čine jedan predmet nabave te je ukupno potrošen iznos preko praga iz članka 12. stavka 2. Zakona o javnoj nabavi te je naručitelj postupio protivno odredbama istog Zakona, kako je navedeno u optužnom prijedlogu, čime je ispunjeno biće djela.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je ocijenio da je pogrešno prvostupanjski sud u ovoj fazi postupka oslobodio okrivljenika od optužbe, s razlozima koje je dao, na što osnovano ukazuje žalitelj.
7. Naime, prvostupanjski sud svoju odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe obrazlaže time da se u konkretnom slučaju radi o manjkavom činjeničnom opisu djela, odnosno da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj jer nema konkretizacije svake pojedine radnje nabavljene usluge, odnosno nije navedeno koju konkretno uslugu tehničke podrške i grafičkog dizajna za potrebe dnevnog programa IMS-a je okrivljenik temeljem svake od nabrojanih narudžbenica nabavio i platio, a vezano uz izdane račune, već su u činjeničnom opisu koji je tužitelj dao navedene vrijednosti svake pojedine usluge i kada su nabavljene, no nije navedeno o kojim se uslugama radi, iz kojih bi onda proizlazila obveza provođenja postupka javne nabave kako je propisano odredbom čl. 12. Zakona o javnoj nabavi, nego općenito da se radi o uslugama tehničke podrške i grafičkog dizajna.
8. Međutim, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud, donošenjem presude kojom je okrivljenika oslobodio od optužbe, donio pogrešan zaključak i odluku koja okrivljeniku (preuranjeno) ide u korist jer nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, s razlozima i obrazloženjem koje je dao, budući da je konkretan činjenični opis djela, za koje se okrivljenik optužnim prijedlogom tereti, sastavljen u skladu s člankom 160. stavkom 2. Prekršajnog zakona, i sadržavao je sve podatke potrebne za vođenje postupka, jer su sve odlučne činjenice i konstitutivni elementi bića prekršaja za koje je optužni prijedlog podnesen navedeni u činjeničnom opisu prekršaja, a činjenično stanje u odnosu na prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, odnosno je li okrivljenik opisanom radnjom počinio prekršaj za koji se tereti, kao i u odnosu na krivnju okrivljenika za terećeni prekršaj, prvostupanjski sud treba potpuno i pravilno utvrditi u prekršajnom postupku. Naime, sva bitna obilježja terećenog prekršaja, da je okrivljenik na temelju predmetnog ugovora, bez provođenja postupka javne nabave, nabavio usluge tehničke podrške i grafičkog dizajna za potrebe dnevnog programa IMS-a, u ukupnoj vrijednosti od 452.817,97 eura bez PDV-a, koje se ne bi mogle okarakterizirati kao usluge programskog materijala u smislu Direktive 2010/13/EU te ne predstavljaju izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi, u smislu članka 30. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi, navedena su u optužnom prijedlogu.
9. Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti kao osnovanu žalbu ovlaštenog tužitelja, te ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će provesti prekršajni postupak i ocijeniti pravno relevantne činjenice, od kojih ovisi pravilna primjena materijalnog prava, na osnovu kojih će nesumnjivo utvrditi je li okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, te će, uzevši u obzir razloge ovog rješenja, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
10. Iz izloženih razloga, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 1. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
