Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž 401/2026-2

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja 1. TS iz [adresa] ([adresa]) [adresa] i., OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Srđani Barišić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Barišić & Barišić d.o.o. odvjetnicima iz Zagreba, protiv protustranaka 1. DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivi Franjiću, odvjetniku u Zagrebu, 2. KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa]., zastupanih po punomoćniku Ivi Franjiću, odvjetniku u Zagrebu, 3. FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanu po punomoćniku Alanu Muhvić Pintaru, odvjetniku u Zagrebu, 4. PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa]., zastupanih po punomoćniku Ivi Franjiću, odvjetniku u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, rješavajući žalbu 3. protustranke, izjavljenu protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 185/2024 od 6. listopada 2025., u Rijeci 1. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba 3. protustranke SS, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 185/2024 od 6. listopada 2025. u odnosu na 3. protustranku.

II.Odbija se kao neosnovan zahtjev 3. protustanke za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], Dvorište, zgrada i kuća u [adresa], ukupne površine 249 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu i to prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba, na način da 1. i 2. predlagateljima, te 1. -4. protustrankama pripadne po 3/21 udio dobivenog iznosa, a 5.-7. protustrankama 1/21 udio dobivenog iznosa.

2.Protiv tog rješenja žalbu je podnijela 3. protustranka iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZPP-a) svezi s pravnim pravilom paragrafa 21. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. (u nastavku: ZSVP-a) koja pravna pravila se primjenjuju pozivom na čl.2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91).

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba 3. protustranke nije osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga 3. protustranke, ovaj sud nije utvrdio da bi u donošenju istog bila ostvarena jedna od bitnih postupovnih povreda iz čl. 354. st. 2. t.2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6.Nisu osnovani navodi 3. protustranke kojima upire na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a time ni pogrešne primjene materijalnog prava.

7.1.Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud rukovodi se čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996 i dr., dalje: ZV- a). Nedvojbenim utvrđuje suvlasničke dijelove stranaka i to 1. i 2. predlagateljima, te 1.-4. protustrankama 3/21 idealnog dijela, te 5.-7. protustranaka po 1/21 idealnog dijela predmetne nekretnine.

Vezano za način razvrgnuća kojeg su predložili 1. i 2. predlagatelji, sud prvog stupnja smatra da nije u pravu 3. protustranka kada navodi da bi se prodajom nekretnine na javnoj dražbi ista prodala "ispod realne tržišne cijene", a što bi bilo na štetu svih suvlasnika. U svezi toga ukazuje na čl.273. Ovršnog zakona, temeljem kojeg sud drži da se postiže fer tržišna cijena – cijena koja je odraz stvarne ponude i potražnje među ponuditeljima na javnoj dražbi u odnosu na konkretnu nekretninu, dok se (početna) vrijednost nekretnine (prije javne dražbe), ako se stranke drugačije ne sporazumiju, određuje na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka (čl.92. Ovršnog zakona).

Isto tako upućuje i na čl. 97. st.6. OZ-a, odnosno mogućnost da se nekretnina proda neposrednom pogodbom.

7.2.Nadalje, sud ne prihvaća tvrdnju 3. protustranke, da u konkretnom slučaju ne bi bile pretpostavke za civilnu diobu u smislu čl.50.st.4. ZV-a, budući da se nekretnina koja je predmet razvrgnuća očito ne može podijeliti geometrijski (čl.50.st.2. ZV-a)., jer se radi o nekretnini koja u naravi predstavlja zgradu, kuću i dvorište (zemljište sa zgradom), a što među strankama nije sporno, te su se što više i same stranke na ročištu od 06.10.2025. (uključujući i 3. protustranku) suglasile da je nesporno da se nekretnina koja je predmet diobe ne može podijeliti geometrijski. Dodaje se da je nekretninu moguće dijeliti etažiranjem – uspostavom suvlasništva na posebnom dijelu nekretnine (ako su za to ispunjene pretpostavke propisane zakonom), no da 3. protustranka u tom smislu nije dala nikakav protuprijedlog koji bi sud mogao razmatrati.

Vezano za prijedlog 3. protustranke da se vještačenjem utvrdi vrijednost nekretnine prije odlučivanja o prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva, ocjena je prvostupanjskog suda da vrijednost nekretnine koja je predmet diobe nije pretpostavka da bi sud mogao odlučiti o prijedlogu predlagatelja. To iz razloga jer da se vrijednost nekretnine prije javne dražbe određuje na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka, ako se stranke drugačije ne sporazumiju.

7.3.Kako stranke nisu bile suglasne oko načina razvrgnuća suvlasništva, sud zaključuje da su ispunjene pretpostavke iz čl.50.st.4. ZV-a da se suvlasništvo stranaka na nekretnini razvrgne određivanjem prodaje nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba, te odlučuje kao u izreci rješenja.

8.U kontekstu svega prethodno izloženog, netemeljenim drži ovaj sud žalbene tvrdnje 3. protustranke, pravilno je prema uvjerenju ovog suda, prvostupanjski sud zaključio da u konkretnim okolnostima nisu bile ispunjene pretpostavke temeljem kojih se moglo udovoljiti prijedlogu iste, smatrajući da je prije donošenja pobijane odluke dala prijedlog koji je sud trebao razmotriti.

9.1.Naime, protivno tvrdnjama 3. protustranke, iz stanja u spisu razvidno je da je 25. studenog 2024. zaprimljen podnesak iste u kojem ističe da se protivi prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, te pojašnjava razloge zbog kojih to čini, predlažući da se mimo ovog izvanparničnog postupka nekretnina koja je predmet ovog postupka, proda zainteresiranom kupcu/kupcima jer da bi se tako adekvatna tržišna cijena; ukazuje da je prijedlog za razvrgnuće predlagatelja nepotpun i obrazlaže zašto. Na kraju upire i na čl. 50. ZV-a, te ukazuje na preuranjenost, neosnovanost i nepotrebnost prijedloga za razvrgnuće jer da postoji suglasnost suvlasnika za prodaju predmetne nekretnine putem slobodne prodaje.

Iz sadržaja raspravnog Zapisnika od 6. listopada 2025. razvidno je da je 3. protustranka ustrajala na prijedlogu da se prijeporna nekretnina proda na slobodnom tržištu.

9.2.Obzirom na prednje, stajalište je i ovog suda, da 3. protustranka ni u ranijem spomenutom podnesku, kao ni na navedenom ročištu, nije dala konkretan prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice etažiranjem – uspostavom etažnog vlasništva, već je samo govorila o prodaji nekretnina na slobodnom tržištu.

Polazeći od toga, da između stranaka u ovom postupku očito nije bilo sporno da nije moguća geometrijska dioba prijeporne nekretnine obzirom na veličine suvlasničkih dijelova, a da nitko od stranaka-suvlasnika nije predložio drugi način razvrgnuća u smislu odredaba ZV-a, pravilno je po uvjerenju ovog suda postupio prvostupanjski sud, kada je sukladno čl. 50. ZV-a odredio razvrgnuće civilnom diobom, odnosno prodajom.

10.Što se tiče ranije iznesenih navoda odnosno točnije prijedloga 3. protustranke da se nekretnine prodaju mimo ovog postupka, u slobodnoj prodaji, za naglasiti je, da su stranke imale mogućnost neovisno o ovom izvanparničnom postupku kojeg su vodile, da ukoliko je među njima bila suglasnost, da na slobodnom tržištu prodaju predmetne nekretnine i podjele dobiven iznos kupoprodajne cijene, sukladno veličini njihovih suvlasničkih udjela.

Međutim, suprotno navodima 3. protustranke, upravo iz raspravnog Zapisnika od 6. listopada 2025. proizlazi da navodna suglasnost o prodaji nekretnina mimo ovog postupka, ne postoji iz razloga jer da se to već ranije pokušavalo, ali bezuspješno.

11.Nastavno prednjem, pravno irelevantnim smatra ovaj sud prigovore 3. protustranke o eventualnoj manjoj kupoprodajnoj cijeni za predmetne nekretnine jer će se prodavati na javnoj dražbi, budući da je upravo mjerodavnim odredbama najprije ZV-a, a onda i Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 142/2012 i dr., dalje: IZ-a) propisano na koji se način civilna dioba odvija, te se tog načina trebaju pridržavati svi sudionici, dakle i sud i stranke, kad već nije određen drugačiji način razvrgnuća.

12.Nije u pravi 3. protustranka kada tvrdi da je između stranaka bilo sporna vrijednost nekretnine koja se trebala prodati.

Suprotno tome, iz ranije spomenutog raspravnog Zapisnika, razvidno je pored ostalog i to da je na tom ročištu strankama prezentiran sadržaj dopisa Porezne uprave od 10. ožujka 2025. o vrijednosti cijene stambenog objekta u [adresa]., da su se nakon toga 1. i 2. predlagatelji suglasili sa tom vrijednosti, ostale protustranke izuzev 3. protustranke nisu imale ni primjedbi ni prijedloga glede ove vrijednosti, a da je 3. protustranka predložila da se provede vještačenje na okolnost vrijednosti nekretnine.

U vezi sa prednje iznesenim, valja dodati i to da u situacijama kada se odredi razvrgnuće suvlasničkom zajednicom upravo civilnom diobom, da se tada u svakom slučaju mora na adekvatan način utvrditi vrijednost nekretnine koja se prodaje, kako bi se uopće mogla utvrditi početna cijena koja će biti navedena na početku javne dražbe. Drugim riječima, pitanje na koji će se način ta cijena utvrditi, prema uvjerenju ovog suda, ni na koji način nije od utjecaja na pravilnost odluke suda o načinu razvrgnuća.

13.U kontekstu svih dosadašnjih utvrđenja, ističe se da se pravna stajališta navedena u pobijanoj odluci zasnivaju na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i prihvatljivom tumačenju relevantne zakonske norme, u okviru kojeg postupka je od strane suda prvostupanjskog suda uslijedila odgovarajuća pravna argumentacija koja upućuje na to da pobijana odluka nije posljedica proizvoljnog tumačenja niti pogrešne primjene mjerodavnog prava.

14.Zbog svega prethodno navedenog, valjalo je odbiti žalbu 3. protustranke, te potvrditi rješenje suda prvog stupnja primjenom čl.380. t.2. ZPP-a.

15.Troškovi žalbenog postupka, nisu dosuđeni 3. protustanci jer ista nije uspjela u žalbenom postupku, pa je stoga primjenom čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

16.Rješenje suda prvog stupnja u odnosu na 1. i 2. predlagatelje, te ostale protustranke kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci, 1. srpnja 2026.

Sutkinja

Svjetlana Pražić