REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2994/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Meri Dominis Herman, na prijedlog više sudske savjetnice - specijalistice Margarete Duvnjak, uz sudjelovanje Sanje Kobilšek Ponjan zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja SAF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi isplate prijevremene starosne mirovine, 1. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Središnja služba KLASA: UP/II 410-02/25-01/03209021825, URBROJ: 341-99-05/3 25 004321, broj spisa: 771075 od 8. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Središnja služba KLASA: UP/II 410-02/25-01/03209021825, URBROJ: 341-99-05/3 25 004321, broj spisa: 771075 od 8. srpnja 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: 140-02/25-01/03209021825, URBROJ: 341-25-

05/3-25-072322 od 1. travnja 2025.

2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 1. travnja 2025. točkom 1. tužitelju se utvrđuje nepripadna isplata prijevremene starosne mirovine za razdoblje od 01. srpnja 2019. do 31. listopada 2023. u svoti od ukupno 3.317,18 EUR. Točkom II. određeno je da je tužitelj obvezan navedenu svotu nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja uplatiti u roku od 15 dana računajući od dana primitka ovog rješenja, u korist računa Državnog proračuna.

3. Tužitelj osporava zakonitost prvostupanjskog i osporenog rješenja. U bitnom ističe da su prvostupanjsko tijelo i tuženik propustili primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju iz 2019. godine i time su donijeli krivu odluku na njegovu štetu. Ukazuje da je iz spisa predmeta vidljivo da je zakinut za jednu mirovinu 5. prosinca 2024. Ističe da ima malu mirovinu, vodi brigu o sinu koji boluje od multiple skleroze ¾ stupanj te da su ga vlasnici stana htjeli izbaciti iz stana jer nije imao za platiti najamninu. Iz navoda tužbe proizlazi da predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Ističe da navodi tužbe nisu osnovani te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24 – dalje: ZUS), te je spor riješen bez održavanja rasprave, na temelju ovlaštenja iz članka 98. stavka 1. točke 4. ZUS-a, s obzirom da tužitelj osporava samo primjenu prava i nije izričito zatražio održavanje rasprave.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis te isprave priložene spisu tuženika.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz obrazloženja osporenog prvostupanjskog rješenja od 1. travnja 2025. proizlazi da je postupak za utvrđivanje nepripadnosti isplate pokrenut po službenoj dužnosti te da je u istom utvrđeno:

- da je tužitelju rješenjem Područne službe u Zagrebu, broj: 986448 od 21. srpnja 2015. priznata prijevremena starosna mirovina počevši od 28. siječnja 2015. te je navedenim rješenjem određena mirovina prema članku 14. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine 174/2004, 92/2005, 2/2007, 107/2007, 65/2009, 137/2009, 146/2010, 55/2011, 140/2012, 33/2013, 148/2013, 92/2014 - dalje: ZOPHBDR), a umjesto nje je kao povoljnija određena najniža mirovina prema članku 31. stavku 2. ZOPHBDR-a;

- da je korisnik mirovine, ovdje tužitelj dana 1. srpnja 2019. zasnovao radni odnos na nepuno radno vrijeme, a koji je prekinuo dana 30. listopada 2019.;

- da je rješenjem Područne službe u Zagrebu broj 986448 od 5. prosinca 2024. u skladu s člankom 52. stavkom 1. ZOPHBDR-a (Narodne novine 121/2017, 98/2019), korisniku s danom 30. lipnja 2019. obustavljena isplata najniže mirovine u svoti od 326,46 EUR mjesečno te mu je od 1. srpnja 2019. određena prijevremena starosna mirovina u svoti od 263,01 EUR mjesečno koja je obustavljena dana 30. listopada 2019. i uspostavljena ponovo isplata najniže prijevremene starosne mirovine dana 31. listopada 2019. u iznosu od 334,43 EUR;

- da je tužitelj dana 15. studenoga 2019. zasnovao radni odnos na nepuno radno vrijeme, a koji je prekinuo dana 31. kolovoza 2023.;

- da je rješenjem Područne službe u Zagrebu broj 986448 od 5. prosinca 2024. u skladu s člankom 52. stavkom 1. ZOPHBDR-a (Narodne novine 121/2017, 98/2019), tužitelju s danom 14. studenoga 2019. određena prijevremena starosna mirovina u svoti od 263,01 EUR mjesečno koja je obustavljena dana 31. kolovoza 2023. i uspostavljena ponovo isplata najniže prijevremene starosne mirovine dana 1. rujna 2023. u iznosu od 436,33 EUR.

Nastavno se navodi da budući da je nepripadno isplaćena prijevremena starosna mirovina za razdoblje od 1. srpnja 2019. do 31. listopada 2023. u svoti od 3.317,18 EUR, koja svota je veća od pripadajuće, u skladu s odredbom članka 166. Zakona o mirovinskom osiguranju, donesenim rješenjem je naloženo tužitelju isplatiti iznos od 3.317,18 EUR.

9. Tuženik je odbio žalbu tužitelja sa obrazloženjem da je tužitelju pravilno utvrđeno postojanje nepripadne isplate u navedenom iznosu, s pozivom na odredbu članka 166. ZOMO. Ističe da je odredbom članka 52. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine 156/23) propisano da korisnici najniže starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine ili obiteljske mirovine na temelju ovog Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju imaju pravo na najnižu mirovinu i u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena. Međutim, da je ova odredba stupila na snagu 1. siječnja 2024. izmjenama i dopunama ZOPHBDR-a te se ne može primijeniti na razdoblje u kojem je žalitelju nastala nepripadna isplata. Također, da su rješenja od 17. kolovoza 2015. i 5. prosinca 2024. postala pravomoćna i izvršna te su bila temelj za donošenje pobijanog rješenja. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

10. Sukladno članku 166. stavku 1. točki 1. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, dalje: ZOMO) propisano je da ako osoba koja primi mirovinu ili neko drugo primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada, kao i nasljednici te osobe prema propisima o nasljeđivanju dužni su ga vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove.

Stavkom 2. istog članka propisano je da obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove (u daljnjem tekstu: nepripadna isplata) postoji:

1. kada je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvareno protivno ovome Zakonu

2. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće

3. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj ne pripada.

Stavkom 3. istog članka određeno je da Zavod rješenjem u upravnom postupku po službenoj dužnosti utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove prema ovome članku i razdoblje na koje se nepripadna isplata odnosi. Stavkom 4. istog članka propisano je da Rješenje iz stavka 3. ovoga članka treba sadržavati rok u kojem osoba, koja je primila nepripadno isplaćena sredstva, može dobrovoljno ispuniti tražbinu uplatom na račun državnog proračuna. Stavkom 6. istog članka propisano je da Zavod može potraživanje s osnove nepripadne isplate iz stavaka 1. i 2. ovoga članka namiriti prijebojem iz mirovinskih primanja korisnika.

11. Sukladno članku 31. stavku 2. ZOPHBDR-a korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka.

12. Sukladno članku 52. stavku 1. ZOPHBDR-a (Narodne novine 121/2017, 98/2019, 84/2021) korisnici najniže starosne mirovine temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena imaju pravo na svoju starosnu mirovinu, a nakon prestanka zaposlenja ponovno će im se odrediti najniža starosna mirovina ako im je to povoljnije.

13. Sukladno članku 52. stavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine 156/23) korisnici najniže starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine ili obiteljske mirovine na temelju ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju imaju pravo na najnižu mirovinu i u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.

14. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, Sud nalazi kako je u ovom predmetu tuženik na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Naime, iz podataka spisa Sud nalazi da je tužitelju rješenjem od 21. srpnja 2015. priznato pravo na starosnu mirovinu počevši od 28. siječnja 2015. te je navedenim rješenjem određena mirovina prema članku 14. ZOPHBDR-a, odnosno umjesto nje je kao povoljnija određena najniža mirovina prema članku 31. stavku 2. ZOPHBDR-a. Zatim, da je tužitelj zasnovao radni odnos na nepuno radno vrijeme 1. srpnja 2019., a koji je prekinuo dana 30. listopada 2019. Rješenjem Područne službe u Zagrebu broj 986448 od 5. prosinca 2024. u skladu s člankom 52. stavkom 1. ZOPHBDR -a (Narodne novine 121/2017, 98/2019), tužitelju je s danom 30. lipnja 2019. obustavljena isplata najniže mirovine u svoti od 326,46 EUR mjesečno te mu je od 1. srpnja 2019. određena prijevremena starosna mirovina u svoti od 263,01 EUR mjesečno koja je obustavljena dana 30. listopada 2019. i uspostavljena ponovo isplata najniže prijevremene starosne mirovine dana 31. listopada 2019. u iznosu od 334,43 EUR. Nadalje, tužitelj je dana 15. studenoga 2019. zasnovao radni odnos na nepuno radno vrijeme, a koji je prekinuo dana 31. kolovoza 2023., te mu je Rješenjem Područne službe u Zagrebu broj 986448 od 5. prosinca 2024. u skladu s člankom 52. stavkom 1. ZOPHBDR-a (Narodne novine 121/2017, 98/2019, 84/2021), s danom 14. studenoga 2019. određena prijevremena starosna mirovina u svoti od 263,01 EUR mjesečno koja je obustavljena dana 31. kolovoza 2023. i uspostavljena ponovo isplata najniže prijevremene starosne mirovine dana 1. rujna 2023. u iznosu od 436,33 EUR.

15. Slijedom takvih utvrđenja, po ocjeni Suda, pravilno nalazi tuženik da je tužitelju u 2019. godini nepripadno isplaćeno 392,60 EUR, u 2020. godini 869,13 EUR, u 2021. godini 891,01 EUR i u 2022. godini 950,51 EUR, što čini ukupni iznos od 3.317,18 EUR nepripadne isplate prijevremene starosne mirovine za razdoblje od 1. srpnja 2019. do 31. listopada 2023. koji obračun je osnovano utvrđen prema članku 166. ZOMO.

16. Prigovor tužitelja da je osporenim rješenjem zakinut za jednu mirovinu od 5. prosinca 2024., sud ocjenjuje neosnovanim, obzirom da je predmet ovog upravnog spora ocjena zakonitosti rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, a koja se odnose na nepripadno isplaćenu prijevremenu starosnu mirovinu za razdoblje od 1. srpnja 2019. do 31. listopada 2023., te eventualne isplate tužitelju u 2024. godini nisu predmet ovog upravnog spora.

17. Nadalje, vezano za eventualnu primjenu povoljnijeg prava na tužitelja, tuženik pravilno zaključuje kako se odredba članka 52. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine 156/23) ne može primijeniti u konkretnom slučaju obzirom da je ista stupila na snagu 1. siječnja 2024., a predmet ovog spora je nepripadna isplata starosne mirovine za razdoblje od 1. srpnja 2019. do 31. listopada 2023., kada je bio na snazi Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine 121/2017, 98/2019, 84/2021).

18. S obzirom da tužiteljevi prigovori nisu osnovani te isti nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari, a niti je tužitelj svojim prigovorima doveo u sumnju zakonitost postupanja tuženika, ovaj Sud smatra da nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te da je osporena odluka donesena u zakonito provedenom postupku, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava te provedeni postupak i osporeno rješenje ocjenjuje zakonitim.

19. Stoga je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 1. srpnja 2026.

Sutkinja:

Meri Dominis Herman

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. JAF, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A. Mihanovića 3

3. u spis