REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] N 5
Poslovni broj: Us I-2183/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu koji je pokrenuo tužitelj Naturella Food d.o.o. (OIB: 86648917723), Vrbnik, Trg Škujica 1, kojeg zastupa direktor i zakonski zastupnik NH (OIB: [osobni identifikacijski broj]), protiv tuženika Državnog inspektorata (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, kojeg zastupa službena osoba NHK, [adresa], radi inspekcijskog nadzora u području radnih odnosa, 1. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, KLASA: UP/I-116-01/25-02/63, URBROJ: 443-02-02-08-25-1 od 30. rujna 2025. godine.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-116-01/25-02/63, URBROJ: 443-02-02- 08-25-1 od 30. rujna 2025., naloženo je tužitelju, u svojstvu poslodavca, da za radnicu VH, bugarsku državljanku, podnese Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, počevši od 29. kolovoza 2025., te je naloženo tužitelju da u korist Državnog proračuna za neprijavljenu radnicu uplati iznos od 2.650,00 eura, uz ostale prateće odluke. Rješenje je doneseno slijedom inspekcijskog nadzora provedenog 23. rujna 2025. i nastavljenog 30. rujna 2025. te 10. listopada 2025. godine.
2. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Osporavano rješenje doneseno je na osnovi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Spomenuta radnica dobila je osobni identifikacijski broj (OIB) 28. kolovoza 2025., a tuženik je pogrešno utvrdio da je ona započela s radom istog dana, budući da je radnica, zbog nerazumijevanja hrvatskog jezika, kao datum početka rada pogrešno navela 28. kolovoza 2025., na što je pri uzimanju iskaza ukazala i ovlaštena osoba tužitelja. Radnica je započela s radom 8. rujna 2025. godine. Nisu, dakle, bili ispunjeni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa od 29. kolovoza 2025. uz prateću obvezu poslodavca za prijavu radnice na obvezno mirovinsko osiguranje. Pri tome je došlo i do povrede načela saslušanja stranke. Tužitelj predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja i dodaje, u bitnome, sljedeće. Prilikom inspekcijskog nadzora provedenog 23. rujna 2025. neposrednim opažanjem inspektora navedena bugarska državljanka zatečena je na radu, u obavljanju poslova konobara. Ona je pritom saslušana u svojstvu svjedoka, uz propisana upozorenja, iskazala je da dovoljno dobro razumije hrvatski jezik u govoru i pismu, što je potvrdila i vlastoručnim potpisom, a na hrvatskom je jeziku komunicirala i s odgovornom osobom tužitelja te s policijskim službenicima. Iskazala je, između ostalog, da je s radom na poslovima konobarice započela raditi 29. kolovoza 2025., kada je dobila i OIB. U svojem iskazu odgovorna osoba (direktor) tužitelja NH naveo je, između ostalog, da je EH bila previd kasnije prijave na mirovinsko osiguranje, da se u nju zaljubio te su oni i sada par, da je moguće da nije javio knjigovođi na vrijeme, te da mu nije bila namjera kršiti zakon. Direktor NH nije dodatno izjavljivao vezano uz rad SH, iako je imao mogućnost očitovanja, te je ostao pri izjavi danoj i potpisanoj 23. rujna 2025. na zapisnik. Tužitelj je za spomenutu radnicu podnio prijavu o početku osiguranja s danom 8. rujna 2025. godine. Ugovor o radu sklopljen je 29. kolovoza 2025. godine. U ovoj vrsti predmeta dužnost poslodavca ne iscrpljuje se u predaji potrebne dokumentacije knjigovodstvenom servisu, već se ta odgovornost proteže i na to je li radnik na obvezno mirovinsko osiguranje prijavljen prije početka rada. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
4. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovoga upravnog spora. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužitelja, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.
5. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 10. lipnja 2026., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. U obrazloženju osporavanog rješenja i u odgovoru tuženika na tužbu citirane su mjerodavne odredbe Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada („Narodne novine“, broj 151/22) i Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18 i 117/21). Te su odredbe tužitelju, stoga, poznate.
7. Za rješavanje ove vrste predmeta ključan je odgovor na pitanje je li radnik na obvezno mirovinsko osiguranje prijavljen prije početka rada i s prvim danom početka rada. Niječan odgovor na to pitanje razumijeva da je posrijedi neprijavljeni rad u užem smislu (članak 3. stavak 2. točka 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada).
8. U tom kontekstu, ovdje je među strankama sporno je li tuženik osnovano utvrdio da je navedena radnica s radom kod tužitelja započela 29. kolovoza 2025. godine. Povezano s time, Sud utvrđuje sljedeće.
8.1. Sadržaj obrazloženja osporavanog rješenja sukladan je sadržaju zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 23. rujna 2026., koji zapisnik su bez primjedbi potpisali, između ostalih, EH kao svjedokinja i NH, kao odgovorna osoba stranke (nadziranog poslodavca). Taj zapisnik ima svojstvo i dokaznu snagu javne isprave (članak 76. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, u nastavku teksta: ZUP, vezano uz članak 60. stavak 2. toga Zakona).
8.2. Prema navedenom zapisniku, spomenuta radnica iskazala je da je s radom započela 29. kolovoza 2025., kada je dobila i OIB. Ništa u sadržaju njezina iskaza ne dovodi u sumnju navod o početku rada 29. kolovoza 2025. godine.
8.3. Prema navedenom zapisniku, odgovorna osoba tužitelja objasnila je propuštanje prijave SH na mirovinsko osiguranje previdom, bez iznošenja podatka o tome od kada je imenovana počela raditi za tužitelja.
8.4. Odgovorna osoba tužitelja bez primjedbi je potpisala i zapisnik o nastavku inspekcijskog nadzora od 30. rujna 2026., što i tom zapisniku daje svojstvo i dokaznu snagu javne isprave. Tom prilikom odgovorna osoba tužitelja nije iznijela dodatna pojašnjenja vezana uz VH.
8.5. Odgovorna osoba tužitelja bez primjedbi je potpisala i zapisnik o nastavku inspekcijskog nadzora od 10. listopada 2026., što i tom zapisniku daje svojstvo i dokaznu snagu javne isprave. Ni tom prilikom odgovorna osoba tužitelja nije iznijela dodatna pojašnjenja vezana uz VH.
8.6. Dakle, u dijelu u kojem je odgovorna osoba tužitelja prilikom inspekcijskog nadzora pristala iskazivati u odnosu na VH, odgovorna se osoba ograničila na navod o previdu, bez dodatnog izlaganja o danu početka njezina rada. Takvo stanje stvari, uključujući iskaz navedene radnice, činilo je valjanu podlogu za utvrđenje tuženika da je rad SH kod tužitelja započeo 29. kolovoza 2025. godine.
9. Nadalje, člankom 30. stavkom 1. ZUP-a propisano je da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari.
9.1. Međutim, kad god je odredbama ZUP-a ili postupovnim odredbama posebnih propisa normirano pravo stranke da na određeni način sudjeluje u postupku, javnopravno tijelo dužno je stranci omogućiti sudjelovanje, ali na stranci je hoće li tu mogućnost iskoristiti. Ako je ne iskoristi, nema mjesta prigovoru o povredi prava na sudjelovanje u postupku.
9.2. K tomu, kad se vodi ispitni postupak, stranka je dužna sudjelovati u utvrđivanju činjenica za rješavanje o upravnoj stvari (članak 52. stavak 4. ZUP-a).
9.3. Stranka se sama izlaže rizicima svoje pasivnosti u upravnom postupku. Kada stranka u ovoj vrsti predmeta ne iskoristi pruženu joj mogućnost izlaganja i dokazivanja u upravnom postupku, činjenično stanje koje je, pri pasivnosti stranke, valjano utvrđeno u upravnom postupku ne može suštinski biti osporavano predlaganjem dodatnog dokazivanja tek u upravnome sporu.
10. Naposljetku, tužitelj, osim osporavanja dana početka rada spomenute radnice, u ovome sporu ne osporava ostala tuženikova utvrđenja koja su činila podlogu za donošenja osporavanog rješenja, niti sadržaj spisa predmeta upravnog postupka upućuje na neku činjeničnu i/ili pravnu dvojbu koja bi dovela u pitanje zakonitost toga rješenja.
11. Uzevši u obzir navedeno, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je, stoga, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26), tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
U Rijeci 1. srpnja 2026.
S u d a c
dr. sc. Alen Rajko
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
Dostaviti:
- zakonskom zastupniku PH, [adresa]
- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, [adresa]
